Video
Agencija je podnijela Skupštini Crne Gore Izvještaj o radu za 2025. godinu, koji sumira rezultate u desetoj godini rada ove institucije.
Dokument ukazuje na porast preventivnih aktivnosti i povjerenja građana, ali i na specifične trendove u transparentnosti javnih funkcionera.
,,Tokom 2025. godine Agencija je postigla značajan napredak u kontroli izvještaja o prihodima i imovini. Ciljane preventivne aktivnosti, kroz kontinuiranu edukaciju i informisanje obveznika zakona, podigle su svijest o zakonskim obavezama i doprinijele većem stepenu poštovanja rokova za podnošenje izvještaja. Istovremeno, strateški pristup koji je podrazumijevao smanjenje broja planiranih provjera tačnosti i potpunosti pristiglih izvještaja, omogućio je detaljniju i kvalitetniju kontrolu, dok je broj dubinskih provjera povećan radi sveobuhvatne provjere javnih funkcionera čije su pozicije najrizičnije na korupciju”, piše u izvještaju.
Agencija je, pored planiranih provjera, reagovala po službenoj dužnosti na svaku uočenu sumnju u tačnost i potpunost dostavljenih izvještaja, kazali su.
,,Dok je istovremeno dala institucionalni odgovor na sve pristigle zahtjeve za sprovođenje provjere. Ovaj fokusiran pristup doveo je do identifikovanja većeg broja nepravilnosti u kontrolisanim izvještajima”, naglašeno je.
Dubinske provjere za 34 funkcionera
Tokom 2025. godine, Agencija je administrativno provjerila 10.931 izvještaj o prihodima i imovini. Poseban fokus stavljen je na dubinske provjere, koje su započete za 34 funkcionera odabrana prema stepenu ranjivosti njihove pozicije na korupciju. Od pet dubinskih provjera okončanih do kraja godine, u svima su utvrđena moguća kršenja zakona.
Izvještaj bilježi nastavak trenda pada broja funkcionera koji daju saglasnost za uvid u bankovne račune. Dok je 2016. godine saglasnost dalo 74% obveznika, u 2025. godini taj procenat pao je na 31 odsto.
,,I dalje postoji niz izazova koji utiču na efikasnost provjera prihoda i imovine javnih funkcionera. Kontinuirani pad procenta datih saglasnosti za pristup bankovnim računima otežava sveobuhvatnu finansijsku provjeru. Poseban izazov predstavlja ograničen i neujednačen pristup podacima drugih državnih organa, zbog čega je u velikom broju predmeta bilo neophodno naknadno pribavljanje dokumentacije”, ističe se.
Kako se dodaje, takva praksa usporava postupke provjere i povećava administrativno opterećenje, naročito imajući u vidu složenost dubinskih provjera.
,,S tim u vezi, stvorene su pretpostavke za ažuriranje i unapređenje sistema, povezivanje sa dodatnim bazama podataka i uvezivanje sa drugim institucijama, kako bi se omogućila efikasnija provjera izvještaja o prihodima i imovini. Ovo ostaje glavni izazov za 2026. godinu”, ukazano je.
Prijavljeno 199 poklona javnih funkcionera
Agenciji za sprečavanje korupcije je u zakonskom roku, do kraja marta 2025. godine, od strane 20 organa vlasti prijavljeno ukupno 199 poklona primljenih tokom 2024. godine.
Kao i prethodnih godina, većina prijavljenih poklona (158) bila je protokolarne prirode, što znači da su ih javni funkcioneri primili tokom međunarodnih susreta i oni, bez obzira na vrijednost, ostaju državna imovina. Takođe je prijavljeno 39 prigodnih poklona i dva poklona koja se ne mogu odbiti ili vratiti, dok je institucija sa najvećim brojem prijavljenih poklona bilo Ministarstvo vanjskih poslova (45).
Pored statističkog prikaza, Agencija je tokom 2025. godine donijela i važnu odluku kojom je utvrdila da je javni funkcioner prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer je primio poklon koji nije bio ni protokolarni ni prigodni, a odnosio se na plaćanje troškova puta u inostranstvo.
Ova odluka služi kao smjernica i upozorenje ostalim funkcionerima da pojam poklona, osim materijalnih stvari, obuhvata i svaku drugu korist datu u vezi sa vršenjem javne funkcije. Iako raste broj prijavljenih poklona, izazov ostaje činjenica da ih i dalje prijavljuje relativno mali broj organa, što može ukazivati na nedovoljno razumijevanje zakonske definicije poklona.
Administrativne i prekršajne mjere
Djelovanje Agencije rezultiralo je konkretnim kadrovskim promjenama u javnoj upravi. Na osnovu mišljenja i odluka ASK-a, u izvještajnoj godini su 24 javna funkcionera podnijela ostavke, dok su trojica razriješena dužnosti.
U oblasti prekršajnih postupaka pokrenuto je 789 postupaka, što je pad od 37,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Agencija ovo smanjenje pripisuje intenzivnim preventivnim aktivnostima i edukaciji obveznika. Ukupan iznos izrečenih novčanih kazni u 2025. iznosio je 68.405 eura.
Kao jedan od najznačajnijih rezultata ističe se preventivno djelovanje na zakonodavni okvir. ASK je u 2025. dala 128 mišljenja na prijedloge zakona i drugih propisa, što je za 64 odsto više od ukupnog broja mišljenja datih u prethodnih devet godina rada. U 45 analiziranih propisa identifikovan je 171 normativni korupcijski rizik, a preporuke za njihovo otklanjanje poslate su nadležnim organima.
Zaštita zviždača i planovi integriteta
Agencija je zaprimila 180 prijava o ugrožavanju javnog interesa. U 22 odsto okončanih postupaka potvrđeno je ugrožavanje javnog interesa, te su izdate 32 preporuke za otklanjanje rizika. Novina u radu je pružanje finansijske pomoći zviždačima u sudskim postupcima, što je ASK prvi put primijenila u 2025. godini.
Kada je riječ o planovima integriteta, u 2025. je zabilježen visok stepen realizacije planiranih mjera, posebno u pravosuđu (86,3 odsto) i prosvjeti (86 odsto). Zanimljiv podatak je da žene čine 62,3 odsto menadžera integriteta u crnogorskim institucijama.
Preporučeno
Istraživanje javnog mnjenja krajem 2025. godine pokazalo je da kumulativno povjerenje u rad ASK iznosi 73,3 odsto. Iako 48,3 odsto građana i dalje smatra da je nivo korupcije visok, taj broj je u blagom padu u odnosu na 2024. godinu. Takođe, ASK je prepoznata kao prva adresa kojoj bi se građani obratili za prijavu korupcije (34,4 odsto).
