Video
Nezavisne institucije u Cmoj Gori moraju biti zaštićene od bilo kakvog miješanja i podstaknute da u potpunosti koriste svoja ovlašćenja, ocijenjeno je u radnom izvještaju Evropske komisije (EK) o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24, pišu “Vijesti”.
Preporučeno
Navodi se da je sprovođenje akcionih planova dovelo do značajnog napretka u dijelu zakonodavne reforme i jačanja institucija, ali da su samo početni rezultati ostvareni u dijelu suzbijanja korupcije na visokom nivou i nekim oblicima organizovanog kriminala.
U izvještaju se ističe i da su ograničeni rezultati ostvareni u oblastima poput zapljene imovine, pranja novca, rješavanja slučajeva napada na novinare i slobodu medija. U izvještaju se, između ostalog, ističe da je najveća diskriminacija primijećena u oblasti zapošljavanja.
“Čini se da je najveći stepen diskriminacije prisutan u oblasti zapošljavanja prema kriteijumu političke pripadnosti”, konstatuje se u nezvaničnom dokumentu EK, prenose “Vijesti”.
Poručuje se da će u narednom periodu biti ključno da država demonstrira jaču političku posvećenost reformama u oblasti vladavine prava i da ima ubjedljive rezultate, naročito u oblastima u kojima postoji zabrinutost. U izvještaju EK se od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) traži da se posebno posveti slučajevima ratnih zločina, i navodi da je od osam novih slučajeva koje tužilaštvo Milivoja Katnića istražuje od 2016, šest i dalje fazi izviđaja.
“Crna Gora mora dodatno da unaprijedi svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine i da primijeni proaktivniji pristup kako bi efikasno istražila, gonila, sudila i kaznila ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima i da prioritizuje takve slučajeve”, navodi se i ističe da je do juna 2017. država platila 1,3 miliona odštete žrtvama i njihovim porodicama.
U dijelu koji se odnosi na slučajeve korupcije na visokom nivou, piše da je uspostavljen početni bilans, ali da sada mora da se konsoliduje. Upozorava se da su, u toku godine, zabilježene četiri konačne i pravosnažne presude donijete na osnovu priznanja krivice, posebno ističući da je među njima i slučaj bivšeg predsjednika Državne zajednice SCG (Svetozara Marovića).
“On još nije počeo da izdržava zatvorske kazne”, napominje se u nalazu.
Navodi se i da veliki broj okrivljenih koji su priznali krivicu izaziva zabrinutost u pogledu transparentnosti i konzistentnosti politike sankcionisanja.
Kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, konstatuje se da rezultate SDT-a onemogućava značajan broj institucionalnih i pravnih prepreka.
“SDT jos nema pristup bazama podataka crnogorskih institucija, iako ove mogu biti krucijalne za napredak u krivičnim istragama”, stoji u nalazu EK.
Navodi se i da proaktivne istrage SDT-a u oblasti organizovanog kriminala ostaju rijetke, dok je bolji slučaj sa istragama o visokoj korupciji. Upozorava se i da se finansijske istrage i dalje ne pokreću sistematski u slučajevima korupcije.
“Nedostatak vještina za finansijske istrage u policiji i tužilaštvu treba riješiti kao prioritet putem ciljane specijalizirane dugoročne obuke”, preporučuje Brisel.
Do sada pranje novca nije procesuirano kao zasebno djelo, piše u nalazu i dodaje da su u toku nekolike istrage, ali da nijedan slučaj nije bio pred sudom zadnjih godina.
Kada je u pitanju borba protiv terorizma, rezultati su olcarakterisani ograničenim, uz podsjećanje da SDT vodi preliminarne istrage u tri predmeta. Ističe se i da, prema podacima crnogorskih obavještajnih službi, nijesu prijavljeni novi odlasci na strana ratišta od početka 2016.
