Video
Pravosudni sistem Crne Gore prolazi kroz intenzivnu fazu reformi, koje podrazumijevaju donošenje i reviziju sveobuhvatnog paketa zakona, u cilju rješavanja sistemskih pitanja nezavisnosti, odgovornosti i nepristrasnosti u pravosuđu i tužilaštvu, kao i daljeg usklađivanja sa evropskim i međunarodnim standardima. To se navodi o Izvještaju Evropske komsije o vladavini prava za Crnu Goru.
Crna Gora, kako se navodi, revidirala je pravni okvir koji garantuje nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema i u maju usvojila novu strategiju reforme pravosuđa 2024-2027.
„Značajna kašnjenja u imenovanju sudija na visokom nivou uticala su na pravosudni sistem, međutim, do sada ostaje samo da se imenuje novi predsjednik Vrhovnog suda. Promovisanje i sprovođenje etike i profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima ostaje izazov“, navodi se u dokumentu.
Kada je u pitanju percepcija korupcije, izvještaj pokazuje da je indeks percepcije korupcije u zemljama kandidatima ispod prosjeka- U Crnoj Gori 45, Sjevernoj Makedoniji 40, Albaniji i Srbiji 36.
Ističe se da je Crna Gora usvojila strategiju za borbu protiv korupcije 2024-2028, zajedno sa Akcionim planom za 2024-2025.
Efikasnost pravosuđa je, kako se dalje ističe, otežana nedostatkom strateških ulaganja u ljudske resurse i infrastrukturu. Konstatuje se da postoje ozbiljni izazovi u pogledu efikasnosti pravosuđa, gdje je dužina postupaka u upravnim predmetima dodatno povećana.
„Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou su stabilni, ali nedostatak suđenja i konačnih odluka doprinosi percepciji nekažnjivosti. Specijalno tužilaštvo je značajno poboljšalo svoj učinak tokom proteklih godina, iako su njeni ljudski resursi nedovoljni“, navodi se u Izvještaju.
Komisija konstatuje i da je novi zakon o lobiranju usvojen je 6. juna, kao i da su zakonske odredbe o zaštiti uzbunjivača (zviždača) izmijenjene u cilju usklađivanja sa pravnim tekovinama EU.
S druge strane, pravni okvir koji reguliše finansiranje političkih partija otežan je nedostacima u njegovom „obimu, jasnoći i primjeni“.
U dijelu koji se odnosi na medije, podsjeća se da je Crna Gora u junu usvojila sveobuhvatan zakonodavni paket o medijskom pluralizmu i slobodi medija, koji se sastoji od izmjena i dopuna Zakona o nacionalnom javnom emiteru (RTCG), novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i novog Zakona o medijima.
Navodi se da se ovim zakonskim rješenjima uvode poboljšanja transparentnosti vlasništva nad medijima i drugim sistemskim oblastima, u cilju usklađivanja sa pravnim tekovinama EU.
„Novi zakon daje nova ovlašćenja Agenciji za audiovizuelne poslove Medijske usluge se bavi dugogodišnjim izazovom efikasnosti u sprovođenju regulatornog okvira pružajući joj sveobuhvatne instrumente sankcionisanja, uključujući ovlašćenje da izriče novčane kazne u slučaju kršenja zakona“, ističe se u dokumentu.
Navodi se i da je na sudu osporeno imenovanje generalnog direktora RTCG od strane Savjeta RTCG.
U dokumentu se podsjeća na izvještaj Fridom hausa (Freedom house) u kojem se navodi da Javni emiter ima uglavnom izbalansiranu uređivačku politiku, pružajući širokom spektru političkih aktera mogućnosti da predstave različite političke stavove.
Komisija ističe i da dok je pristup informacijama i javnim dokumentima zakonski zagarantovan u Crna Gora ima ograničenja u praksi.
„Vlasti generalno obezbjeđuju efikasne sprovođenje zakona i institucionalne odgovore na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali nije bilo djelotvornog sudskog praćenja amblematskih prošlih slučajeva“, navodi se u dokumentu.
Izvještaj konstatuje i da je kancelarija ombudsmana unaprijedila svoje kapacitete za rješavanje žalbi i poboljšanje kvaliteta odluka, ali odsustvo sistematskog praćenja njenih preporuka podriva efikasnost njenog rada.
Od 2024. godine, kako je najavila predsjednica EK Ursula fon der Lajen u govoru o stanju Unije 2023. godine, Komisija je odlučila da proširi učešće u Izvještaju o vladavini prava sa zemalja članica na zemlje kandidate kako bi dopunila rad u procesu pristupanja.
Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija sada učestvuju u Izvještaju o vladavini prava koji definiše napredak postignut u njihovom procesu pristupanja ili napredak u pogledu njihovog nivoa spremnosti u vladavini prava.
“Uključivanje ovih zemalja uz države članice će ojačati podršku EU reformama vladavine prava, podržati njihov proces pristupanja i pomoći u održavanju održivog obrasca visokih standarda nakon pristupanja“, ističu u Komisiji.
Preporučeno
Svake godine u izvještaju se razmatra stanje vladavine prava u svakoj državi članici i EU u cjelini, procenjujući na strukturisan i rigorozan način značajna dešavanja u četiri ključne oblasti: pravosuđe, borba protiv korupcije , medijski pluralizam i sloboda; i institucionalne kontrole.
