Video
To proizilazi iz Vladine platforme o učešću ministra odbrane Dragana Krapovića na sastanku Komisije za uređenje odnosa sa Hrvatskom povodom statusa školskog broda “Jadran” kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore sa Povjerenstvom za rješavanje pitanja povrata školskog broda “Jadran” i drugih pitanja sukcesije vojne imovine s Crnom Gorom, piše Portal TV E.
Prvi sastanak hrvatske i crnogorske komisije zadužene za rešavanje pitanja školskog broda “Jadran” zakazan je za 9. oktobar u Zagrebu.
U platformi se podsjeća da je Vlada Crne Gore, 7. maja ove godine, donijela odluku o formiranju Komisije za uređenje odnosa sa Hrvatskom povodom statusa školskog broda “Jadran” kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore i imenovala ministra Krapovića za predsjednika Komisije.
“Crna Gora je formiranjem ove komisije pokazala posvećenost očuvanju kulturnog i istorijskog nasljeđa, ali i spremnost za jačanje dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa sa Hrvatskom, sa kojom dijeli demokratske vrijednosti i savezništvo u okviru Alijanse. Takođe, kao država koja vodi pregovarački proces za članstvo u EU, Crna Gora je svoju posvećenost istom demonstrirala kroz usklađivanje vanjske i odbrambene politike sa Evropskom unijom i teži rješavanju svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom, u cilju dostizanja punopravnog članstva u EU, koje je njen apsolutni spoljnopolitički prioritet”, navedeno je u Vladinom dokumentu.
Pored Krapovića, u crnogorskoj delegaciji u Zagrevu biće i članovi Komisije – državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova ambasador Periša Kastratović, generalna direktorica Generalnog direktorata za međunarodno pravne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Ivana Šikmanović, šef Kabineta ministra odbrane, potpukovnik Želimir Pojužina i načelnik Kabineta načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, kapetan fregate Radoš Ourdić.
Troškove učešća predstavnika Ministarstva odbrane snosiće Ministarstvo odbrane, kao i za dva stručnjaka iz relevantnih oblasti, koja su u sastavu Komisije.
“Troškove učešća predstavnika Ministarstva vanjskih poslova nosiće taj resor”, zaključeno je u platformi.
Vlada Hrvatske je u decembru prošle godine osnovala Komisiju za povrat školskog broda “Jadran” i druge vojne imovine koja se nalazi na teritoriji Crne Gore. Na čelu tog tijela je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman, a u njenom sastavu su još Andreja Metelko Zgombić i Vanda Babić Galić iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, kao i Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva odbrane.
Hrvatska vlada je u odluci navela da je obostrano dogovoreno razmatranje ovog pitanja na nivou stručnih komisija, jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, naročito povrat školskog broda “Jadran”, jedno od otvorenih pitanja između dvije države.
Zajednička istorija
Hrvatska školski brod „Jadran“, koji je bio u sastavu Ratne mornarice Jugoslovenske narodne armije, od Crne Gore potražuje još od raspada bivše države jer smatraju da nad jedrenjakom imaju pravo svojine shodno činjenici da je baza broda, nakon izbijanja rata 90-ih, bila u ratnoj luci Lora u Splitu.
Brod se u tom trenutku nalazio na remontu u tivatskom „Arsenalu“, a u posjedu Crne Gore je ostao na osnovu zajedničkog dogovora svih republika bivše Jugoslavije. Taj dogovor podrazumijevao je da svo naoružanje i vojne instalacije koje su se na početku sukoba našle na teritoriji određene republike ostaju u vlasništvu te republike.
Različita stanovišta
Ministar odbrane Dragan Krapović očekuje da će sastanci komisija dvije zemlje proteći u dobrom duhu, ali ne odstupa od stava kada je u pitanju vlasništvo nad brodom.
“Mi smo namjerni da te razgovore obavimo na jedan prijateljski, dobrosusjedski, saveznički način, u dobroj vjeri da možemo doći do nekih zajedničkih, održivih rješenja koja neće ugroziti ono što je kontinuitet stava svih crnogorskih vlada do sada, pa tako i ove Vlade, kada se radi o školskom brodu “Jadran””,kazao je nedavno Krapović za RTCG.
Komentarišući jedno od potencijalnih rješenja zajedničkog upravljanja, Krapović je rekao da vojni brod može ploviti samo pod jednom zastavom.
“Što se tiče zajedničkog upravljanja brodom, što se tiče eventualno zajedničkih obuka, mi smo i dan-danas otvoreni za takvu mogućnost. Međutim, priroda ratnih brodova, školskih brodova, vojnih brodova je takva da on može ploviti samo pod jednom zastavom. Tako da, u tom dijelu, ja ne vidim mogućnost da se eventualno dvije zastave nađu ili nekakva multilateralna rješenja”, kazao je Krapović.
Sa druge strane, ni Hrvatska ne odustaje od imovine za koju smatra da je njena, a hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman potencirao je da je “Jadran” bio upisan u matičnu luku Split.
Grlić Radman je juče u Morinju kazao da je pitanje broda “Jadran” postalo u Crnoj Gori na neki način light motiv, ali ističe da to nije jedina imovina koju Hrvatska traži nazad, te da imaju dokumentaciju koja opravdava njihove zahtjeve.
Preporučeno
“A gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? Pa to je vojna sukcesija koja je dokumentovana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo. I znamo kada je, u kom trenutku otišlo u Crnu Goru. Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara”, kazao je Grlić Radman.
