Video
To je za Pobjedu kazao politikolog Miloš Perović, izvršni direktor Alfa centra, komentarišući novu inicijativu organizacije Miholjski zbor, bliske protojereju Srpske pravoslavne crkve (SPC) Mijajlu Backoviću, da potpisima građana pokaže kako školski brod „Jadran“ treba da ostane u Crnoj Gori.
ORGANIZACIJA I AKCIJA
Osnovan još početkom 2005. godine, Miholjski zbor okuplja istomišljenike jednog od osnivača, tivatskog paroha Backovića i dijela vjernika SPC koji zastupaju najekstremnije stavove srpske političke zajednice. Uz to, njihove akcije nerijetko podrazumijevaju djelovanje iz Crne Gore kojima se direktno pokušavaju poremetiti odnosi sa većinom susjednih zemalja, te državama Evropske unije.
Tako je prikupljanje potpisa za ostanak „Jadrana“ u crnogorskim teritorijalnim vodama najnovija politička akcija Miholjskog zbora, sa očiglednim ciljem narušavanja odnosa sa Hrvatskom u trenutku kada je vlasništvo nad brodom jedno od otvorenih pitanja u bilateralnim pregovorima sa nama susjednom članicom EU.
Akcija je najavljena na Fejsbuk stranici ove organizacije 19. avgusta uveče, neposredno nakon obilježavanja 93. rođendana broda koji je organizovalo Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu Dragan Krapović (Demokrate). Već sljedećeg jutra organizovali su prikupljanje prvih potpisa u Tivtu, gdje im se javno pridružio predsjednik te opštine Željko Komnenović. Istog dana njihovi članovi i podržavaoci prikupljali su potpise u Nikšiću, Herceg Novom, Risnu i na Prčanju, a najavljeno je da će isto učiniti u Kotoru i Budvi. Akcija se dalje proširila kroz tri bokeljske opštine, a planirane su akcije i u Podgorici, Pljevljima i Beranama. Za prvih šest dana, kako su istakli ih Miholjskog zbora, prikupljene su dvije i po hiljade potpisa.
“Kada fizički bude prikupljeno barem deset hiljada potpisa, pokrenućemo elektronsku peticiju za one koji nijesu u elementarnoj mogućosti da je fizički potpišu, zbog boravka u inostranstvu”, pojasnili su iz ove organizacije.
Kako su poručili, školski brod „Jadran“ treba da ostane „kući u Đenovićima i Kumboru“, dok peticija koju su pokrenuli predstavlja „akciju zaštite imovine Crne Gore i odgovor na zahtjeve Republike Hrvatske u vezi sa vlasništvom nad brodom“.
Reagovali su zatim na izjavu specijalne savjetnice ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vande Babić-Galić koja je ustvrdila da „nevladina organizacija Miholjski zbor iz Tivta iz Ministarstvo odbrane manipulišu građanima Crne Gore“. Iz organizacije su naveli da ona, prema njihovom mišljenju, raspolaže „lošim ili krivotvorenim dokumentima“, tvrdeći da istorijske činjenice kojima oni raspolažu jasno pokazuju kome pripada školski brod.
Ovakva inicijativa ne bi bila sporna da ne dolazi od organizacije koja je u mnogim analizama hibridnih uticaja stranih zemalja u Crnoj Gori prepoznata kao krajnje desničarska, te bliska SPC-u. Reagujući juče na pisanje Pobjede koja je problematizovala njihovu najnoviju akciju, iz Miholjskog zbora su naveli da peticijom, „osim imovine, čuvaju dostojanstvo građana i države“. Tvrdili su i da njihovom akcijom „iz ruku pojedinih interesnih grupa i partija izbijaju politički narativ prema kojem isključivo Srbi urušavaju temelje crnogorske državnosti“, a pisanja našeg lista nazvali „napadom od strane čuvenih ‘čuvara nezavisnosti i t.k.z. domoljuba'“. Takođe su naveli kako su peticiju potpisivali građani različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti – Srbi, Crnogoraci, katolici i muslimani, te da će to evidentirati kada peticija bude predata Skupštini.
“I dok pokušavaju javnosti Crne Gore da plasiraju taj narativ, oni rade na štetu interesa naroda i države, što smo mogli do sada vidjeti u nebrojeno primjera, a pogotovo u posljednjim dešavanjima vezanim za zahtjeve Republike Hrvatske, dok su snishodeći zvaničnim organima susjedne države spremni da predaju ne samo brod Jadran i Prevlaku nego i Cetinje pride, ako „komšije budu tražile“. Spremni su predati suverenitet, teritorijalni integritet i dostojanstvo svih nas čiji su se preci krvlju ugradili u Crnu Goru Petrovića. Gospodo, to što činite zove se jednim imenom: izdaja. Možete nas mrzjeti, ali nas nećete zaustaviti”, naveli su u reagovanju.
PITANJA I INTERESI
Ovakvi stavovi Miholjskog zbora samo su nastavak intenzivne kampanje koja traje godinama. Posljednje dvije posebno su se fokusirali na otvorena pitanja o kojima naša zemlja istovremeno pregovara sa Hrvatskom, poput spomen-ploče u Morinju, preimenovanja kotorskog bazena po Zoranu Gopčeviću, te statusu Prevlake.
Komentarišući prikupljanje potpisa kojima bi, prema Miholjskom zboru, obezbijedili ostanak „Jadrana“ u Crnoj Gori, izvršni direktor Alfa centra Miloš Perović smatra da treba oprezno posmatrati ovo osjetljivo pitanje. Upravo pripadnost broda „Jadran“ smatra „ozbiljnim pitanjem“ po kojem „Crna Gora ima puno pravo da štiti svoje interese“. Međutim, način na koji se ono pokušava politički artikulisati u posljednje vrijeme, vidi kao „pokazatelj da se od jednog bilateralnog spora može ponovo napraviti pitanje identiteta i unutrašnje mobilizacije“.
“To je pogrešan put. Brod „Jadran“ nije ni vlasništvo jedne partije, ni Crkve, ni nevladine organizacije, niti bilo koje druge interesne grupe. On je državno pitanje i o njegovom statusu moraju odlučivati institucije Crne Gore kroz ozbiljan dijalog sa Hrvatskom, na osnovu istorijskih činjenica, sukcesije i međunarodnog prava. Upravo zato mislim da je veoma opasno kada se jedno kompleksno pitanje pokušava svesti na parolu „odbrane Jadrana“, jer se time proizvodi atmosfera u kojoj je svako ko drugačije misli, unaprijed označen kao neko ko „daje“ ili „prodaje“ crnogorske interese”, ukazao je Perović.
Po njemu, tu problemima nije kraj, već dobijaju na intenzitetu kroz ovakvu mobilizaciju koja se dešava „u trenutku kada su odnosi Crne Gore i Hrvatske već opterećeni nizom otvorenih pitanja“, uključujući „Jadran“, ali i državnu granicu na Prevlaci.
“Dvije države upravo pokušavaju da kroz bilateralne razgovore dođu do rješenja tih pitanja. Ako se taj proces preseli na teren ulice, peticija, identitetskih podjela i političkog pritiska, onda se ne štiti crnogorski interes – naprotiv, mislim da se onda dodatno sužava prostor za diplomatski kompromis”, istakao je sagovornik Pobjede.
Zbog toga ukazuje kako spor oko broda „Jadran“ „ne treba dramatizovati do mjere u kojoj postaje simbol navodne kapitulacije Crne Gore“, ali ni da ga ne treba potcjenjivati.
“Crna Gora ne treba da bira između zaštite svojih interesa i evropskog puta – ona mora raditi oboje. To znači da nema potrebe ni za popuštanjem pod pritiskom, ali ni za populističkim nadvikivanjem i stvaranjem neprijatelja tamo gdje treba da postoji diplomatski partner”, smatra Perović.
On ukazuje i da eventualne argumente koji bi pokazivali da je brod „Jadran“ crnogorski, „treba braniti za pregovaračkim stolom, dokumentima i pravom, a ne kroz identitetske kampanje“.
“U tom smislu, možda je najvažnije pitanje ko danas ima interes da „Jadran“ ponovo postane velika nacionalna tema. Jer, kada se državno pitanje pretvori u identitetsku mobilizaciju, vrlo često više nije najvažnije šta je pravno i istorijski tačno, već ko će politički profitirati od osjećaja ugroženosti. Crnoj Gori u ovom trenutku takva politika najmanje treba”, zaključio je on.
S obzirom na to da se bliži početak septembra kada bi, prema najavama Ministarstva vanjskih poslova, ali i i Vlade, trebalo da budu intenzivirani bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske o otvorenim pitanja, a zatim organizovana nova međuvladina konferencija na kojoj će biti zatvoren još jedan paket poglavlja iz eurointegracija, intenziviranje aktivnosti poput onih Miholjskog zbora mogli bi poslati najnepoželjniju poruku širom EU. Zbog toga bi i politički i društveni akteri morali što prije naći adekvatno rješenje, kako ne bismo gomilali probleme u trenutku kada treba da ih se potpuno oslobodimo i do kraja ove ili početka sljedeće godine okončamo pregovore za punopravno članstvo u EU.
Dvije decenije inicijativa Miholjskog zbora
Više od dvije decenije djelovanja Miholjskog zbora obilježile su brojne akcije. Iako se predstavlja kao humanitarna organizacija, aktivna je upravo u političkom životu Crne Gore, posebno tokom litija 2020. godine, ali i vezano za izbore i proteste protiv političkih odluka na državnom nivou. Preko osnivača Backovića, bivšeg pripadnika 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije, te ljubitelja brzih motora i automobila, a sada tivatskog paroha, tijesno je vezana za centralu SPC. Na čelu ove nevladine organizacije posljednjih godina je Zdravko Nišavić, inače jedan od najistaknutijih članova od samog osnivanja.
Miholjski zbor često podsjeća da je aktivno učestvovao u rušenju vlasti Mila Đukanovića, bivšeg predsjednika Demokratske partije socijalista, te nekadašnjeg premijera i šefa države. Javno su podržavali vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, a nakon što joj je izglasano nepoverenje, bili su okosnica protesta i blokada – uz pravoslavna bratstva Stupovi i Zavjetnici Tvrdoš.
Intenzivnu kampanju protiv Ministarstva vanjskih poslova i ministra Ervina Ibrahimovića počeli su sredinom prošle godine, nakon što su intenzivirani bilateralni pregovori sa susjednom Hrvatskom o otvorenim pitanjima. Pozicije crnogorskog ministra vanjskih poslova nazvali su „nedopustivim i kapitulantskim potezima“.
Uslijedila je kampanja za uklanjanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj, tvrdeći da se tamo nije dogodio ratni zločin. Početkom oktobra su tražili da Ministarstvo odbrane, ali i Ministarstvo kulture i Uprava za inspekcijske poslove to učine, te najavili blokadu tokom zvanične posjete hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana tom mjestu. Protestima je, kao i uvijek, prisustvovao Backović, a ovom prilikom mu se pridružio lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.
Backoviću je u aprilu prošle godine izjavio je da su Hrvati u Crnoj Gori „projekat“ koji je počeo od Drugog svjetskog rata i da su se katolici u Boki prije rata izjašnjavali kao Bokelji ili Srbi. Šest dana kasnije tvrdio je da su njegove riječi izvučene iz konteksta.
Preporučeno
No, početkom ove godine, hrvatske bezbjednosne službe su procijenile da tivatskom parohu SPC treba zabraniti ulazak u Hrvatsku. Time se Backović pridružio predsjedniku Skupštine i Nove srpske demokratije Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade i lideru Demokrata Aleksi Bečiću i Kneževiću koji su od sredine 2024. godine „persona non grata“ u toj državi.
