Jonica je agenciji MINA kazala da je neviđena količina neistina i manipulacije koju plasira aktuelna opozicija u vezi sa izmjenom propisa o crnogorskom državljanstvu.

»Čudno kako onima kojima smeta potencijalna mogućnost da izmjenama ove Odluke neko iz Rusije, Bosne i Hercegovine (BiH) ili Srbije dobije pravo na državljanstvo, nije smetalo što je samo u prošloj godini, za vrijeme njihove vlasti, crnogorsko državljanstvo »kupilo« ili „dobilo“ 115 osoba, među kojima najviše Rusa, Kineza, kao i lica iz Srbije ili BiH«, rekla je Jonica.

Kako je navela, te osobe ne ispunjavaju nijedan uslov iz važećeg Zakona o crnogorskom državljanstvu i famozne Odluke o kriterijumima.

Prema njenim riječima, čudan je patriotizam kojim se histerično brani pravo ljudima koji su svoju sudbinu vezali za Crnu Goru da dobiju državljanstvo.

»Odnosno, što grobovi, porodično nasljeđe i porijeklo ne mogu biti osnov za sticanje crnogorskog državljanstva, ali zato – pare mogu«, dodala je Jonica.

Ona je rekla da je sramno da o izbornom inženjeringu putem izmjena Zakona o državljanstvu i Zakona o prebivalištu i boravištu govore oni koji su ta dva propisa koristili upravo za brutalni izborni inženjering.

»Kojim su hiljade ljudi lišavali i državljanstva, i prebivališta i biračkog prava. Zato poručujem svima onima iz aktuelne opozicije koji ovih dana šire neistine po ovom pitanju – nijesmo svi isti«, kazala je Jonica.

Prema njenim riječima, aktuelnoj opoziciji je siguran glas bio kriterijum za crnogorsko državljanstvo, za brisanje hiljada građana iz biračkog spiska, a pravo na crnogorsko državljanstvo – samo biračko pravo.

»Velikom broju ljudi sa čijom ste se sudbinom igrali decenijama unazad pravo na crnogorsko državljanstvo je »pravo da se imaju prava«, za njih često mnogo važnija od biračkog prava, jer im se tiču egzistencijalnih pitanja«, kazala je Jonica.

Ona je navela da su hiljade građana Crne Gore, za vrijeme prethodne vlasti, izgubile državljanstvo.

»Iako su posljednjih 20, 30 godina ili čitav život živjeli na istoj adresi u Crnoj Gori, ali su ne mijenjajući adresu tokom tih godina promijenili četiri države, a ova posljednja je samovoljom svoje tadašnje vlasti odlučila da ih ostavi bez državljanstva«, kazala je Jonica.

Ona je poručila Vladi i premijeru Zdravku Krivokapiću koji je odlučio da Odluku povuče sa Vlade, da je Crna Gora ratifikovala Evropsku konvenciju o državljanstvu, a da se, u Izvještaju Savjeta Evrope o ispunjavanju dužnosti Crne Gore iz 2015. godine, država obavezuje da olakša pristup državljanstvu.

»Umjesto što se povlačite pred demagogijom opozicionara, ispunjavajte međunarodne obaveze Crne Gore i obezbijedite poštovanje prava građanima koja im je prethodna vlast uskratila«, kazala je Jonica.

Ona smatra da je važeća Odluka Vlade nezakonita upravo zbog toga što derogira uslove za prijem u crnogorsko državljanstvo na način što privremeni i neprekidni boravak u Crnoj Gori ne tretira kao zakoniti.

Kako je kazala, boravak u Crnoj Gori može biti zakonit ili nezakonit, i nema srednjeg rješenja.

“Ako vam boravak odobrava državni organ, a on to radi u skladu sa zakonom, onda je taj boravak zakonit po odluci tog organa. Jedino je u našoj državi bilo moguće da vam ista Vlada jednim dokumentom potvrđuje da zakonito boravite u Crnoj Gori, a drugim da taj boravak nije zakonit«, navela je Jonica.

Na pitanje da li predviđene izmjene uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva mogu uticati na veću promjenu biračkog spiska, ona je kazala da tom Odlukom nijesu predviđene izmjene uslova, jer su uslovi za prijem u crnogorsko državljanstvo propisani članom 8. Zakona o crnogorskom državljastvu.

»Odlukom o kriterijumima, koju je Vlada najavila pa povukla, ne mijenjaju se uslovi iz važećeg zakona nego se ta odluka usklađuje sa važećim zakonom«, rekla je Jonica.

Prema njenim riječima, važeća odluka koju je donijela prethodna Vlada je nezakonita i suprotna preporukama Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

»Iz tih razloga, njenom izmjenom odnosno donošenjem najavljene Odluke, Crna Gora će samo ispuniti svoje međunarodne obaveze, usaglasiti podzakonski akt sa zakonom, i omogućiti građanima koji ispunjavaju Zakonom propisane uslove za dobijanje crnogorskog državljanstva da to pravo i ostvare«, navela je Jonica.

Upitana da li bi svi, koji na taj način dobiju državljanstvo, bili automatski upisani u birački spisak, ona je odgovorila odrično.

»Nemoguć je, po važećim propisima, automatski upis u birački spisak, nakon dobijanja državljanstva«, kazala je Jonica.

Prema njenim riječima, od trenutka kada bi nova Odluka Vlade stupila na snagu, najmanje dvije godine niko od navedenih lica ne može biti upisan u birački spisak, pri čemu će objektivno taj rok biti znatno duži.

“Dakle, ova promjena koja će omogućiti da se privremeni boravak tretira kao zakoniti što on i jeste, omogućiće građanima da apliciraju za crnogorsko državljstvo na osnovu već stečenih uslova koje im prethodna Vlada nije priznavala«, navela je Jonica.

Nakon toga, kako je kazala, postoji rok od godinu od dana podnošenja zahtjeva, u okviru kojeg nadležni organ mora odlučiti o njihovom zahtjevu za prijem u crnogorsko državljanstvo.

“Uz zahtjev za upis u birački spisak potrebno je dostaviti – dokaz o navršenih 18 godina života, uvjerenje o državljanstvu i dokaz o dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, a prebivalište je nemoguće imati ako nemate crnogorsko državljanstvo«, rekla je Jonica.

Prebivalište je, kako je kazala, »mjesto na teritoriji Crne Gore u kojem se crnogorski državljanin nastanio sa namjerom da u njemu stalno živi, a koje je središte njegovih životnih aktivnosti i sa kojim ima trajnu povezanost.”

“Dakle rezidencijalni uslov od dvije godine se, po važećim propisima, može početi računati licu, tek nakon sticanja crnogorskog državljanstva«, navela je Jonica.

Ona je rekla da će se svi podnosioci zahtjeva koji traže prijem u crnogorsko državljanstvo, a da to nije na osnovu zakonom propisanog broja godina braka sa crnogorskim državljaninom, morati odreći prethodnog državljanstva da bi dobili crnogorsko.

Kako je navela, radi se o ljudima koji na taj način odlučuju za koju će državu trajno da se vežu, jer se odriču državljanstva koje već imaju.

“Zato ponavljam ono u šta sam sigurna nakon više od deceniju bavljenja propisima vezanim za crnogorsko državljanstvo i problemima sa kojima su se građani suočavali u njihovoj primjeni – najvećem broju njih nije prva briga biračko pravo, nego niz drugih prava koja žele da ostvare«, kazala je Jonica.

S druge strane, kako je rekla, državljanstvo prethodne države moći će da zadrže svi oni koji su, za vrijeme prethodne vlasti, »kupili« crnogorsko državljanstvo na osnovu kriterijuma »za ekonomsko državljanstvo«.

“Ili koji su ga dobili kao »povlašćeni ili značajni za Crnu Goru« iako, ponavljam, niko od navedenih nije morao da ima ni prebivalište, ni privremeni, ni stalni boravak, ni dokaz o poznavanju našeg jezika niti niz dokaza koje zakon propisuje za sve druge«, zaključila je Jonica.