Video
U analizi su naveli da ne postoji jasno prezentovana i dokumentovana veza između mjera i politika predloženih u Nacrtu Fiskalne strategije i prethodno definisanih ciljeva, kao što su ubrzanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i ubrzana konvergencija ka zemljama Evropske unije.
“Stoga se preporučuje donosiocima odluka da kreiraju i sprovode one mjere i politike koje će rezultirati povećanjem stope privrednog rasta u dugom roku, a to mogu biti samo strukturne reforme na strani ponude praćene jačanjem institucija i adekvatnim pravnim okvirom”, kazali su u analizi.
Planirana ulaganja u kapitalne projekte su, kako dodaju, značajno niža od od onog koji je potreban kako bi zemlja, sa nivoom dohotka i stepenom razvoja infrastrukture kao što je Crna Gora, ostvarila održiv privredni rast.
“Kapitalna ulaganja su ključna za unapređenje infrastrukture pa ekonomska teorija preporučuje da budu na nivou od 7% BDP-a, što je uglavnom bio slučaj sa zemljama Centralne i Istočne Evrope u periodu njihovog ubrzanog ekonomskog rasta”, dodaje se u analizi.
Neophodno je, kažu, unaprijediti transparentnost i konzistentnost u planiranju ekonomskih politika, što bi doprinijelo većoj predvidljivosti i povjerenju u kredibilitet kreatora ekonomske politike, kao i stimulativno djelovalo na ekonomske aktivnosti.
“Nadalje, neophodno je uvažiti i značajne regionalne nejednakosti koje postoje, a što nije uzeto u obzir prilikom planiranja mjera, pa može dovesti do produbljivanja već postojećih regionalnih razlika. Visok nivo deficita budžeta, rast troškova kamata i rast javnog duga u narednom periodu neće doprinositi stabilnosti javnih finansija, pa je neophodno preduzeti konkretne mjere kako bi se minimizovali fiskalni rizici, budžetski deficit održavao u nivou manjem od 3% BDP-a, što je i obaveza u procesu pristupanja EU, a javni dug smanjivao. Suficit tekuće potrošnje jeste pozitivna, ali ne i dovoljna karakteristika prognoziranog fiskalnog okvira, pa se preporučuje donosiocima odluka da se aktivno posvete unapređenju fiskalne discipline, borbi protiv sive ekonomije i unapređenju efikasnosti javne potrošnje”, navodi se u analizi Kabineta Predsjednika.
Program Evropa Sad 2, kako dodaju, nije fiskalno neutralan, izlaže javne finansije eksternim uticajima i čini ih dodatno zavisnim od fluktuacija finalne potrošnje.
“U slučaju da ne dođe do značajnog privrednog rasta ne postoje mjere kojima bi se nadoknadili izgubljeni prihodi, pa se dovodi u pitanje njegova održivost. Dok su kratkoročni pozitivni efekti ovog programa rast neto dohotka i smanjenje nejednakosti, djelujući stimulativno na finalnu potrošnju nastaviće da podstiče inflaciju u zemlji, i na taj način neutralisati povećanje raspoloživog dohotka za najveći broj građana. Stoga je potrebna detaljna analiza efekata i uticaja programa na standard građana i konkurentnost ekonomije”, saopštili su iz Kabineta Predsjednika.
Kako dalje dodaju, dodatna preporuka jeste da se definiše metodologija za određivanje minimalne zarade koja bi obuhvatala rast troškova života i kretanje prosječne zarade, a sve u cilju povećanja predvidljivosti privređivanja i minimiziranja političkog uticaja u određivanju iste.
Preporučeno
“Potrebno je detaljno sagledati promjene do kojih može doći u obračunu budućih penzija kao i promjene godišnjeg ličnog koeficijenta zaposlenog, pa se preporučuje detaljna analiza koja bi otklonila potencijalne nedoslijednosti i osigurala dugoročnu održivost isplate penzija. Planirane reforme nose rizik da suštinski promijene strukturu penzionog sistema u Crnoj Gori gdje bi penzija, umjesto ekonomske, postala dominantno socijalna kategorija”, navodi se u analizi.
