Kako je Jandreoski do juče hvaljen postao nepoželjan: Balkanski trougao za Aerodrome CG RAMA-ABAZOVIĆ-KASTRATI

U jučerašnjem saopštenju Odbor direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) nije se ni potrudio da obrazloži odluku o smjeni i to na dan kada je na podgorički aerodrom sletio milioniti putnik.

-Meni su motivi jasni kao dan, ali te sumnje ću, iz pristojnosti i striktno profesionalnih razloga, zadržati za sebe – kratko je naveo Jandreoski, koji će u Crnoj Gori boraviti još nekih dvadesetak dana, dok obavi sve neophodne formalnosti oko napuštanja posla.

Iako je sad već bivši direktor Aerodroma ostao profesionalno i ljudski uzdržan, brojne informacije posljednjih dana ukazivale su da se mnogo toga krupnog ,,iza brda valja“. U politici i biznisu, sve pod krinkom priče o ,,implementaciji principa ‘Otvorenog Balkana’ kao velikoj šansi za Crnu Goru“.

Koja je, očito, i šansa za neke regionalne tajkune povezane sa političarima, koji mjerkaju priliku da uđu na teritoriju Crne Gore. Poput albanskog milionera Šefketa Kastratija, bliskog prijatelja premijera Albanije Edija Rame.

U crnogorskom slučaju, zanimljivo je pratiti kontakte Dritana Abazovića, ne samo sa njegovim prijateljem iz projekta „Otvoreni Balkan“, već tajne i javne susrete sa moćnim državnicima iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i, preko Aleksandra Vučića, konekcije sa nekim jakim mađarskim kompanijama koje kontroliše Viktor Orban. Priča o planiranim šemama biznisa sa Šefketom Kastratijem, samo je dio mozaika.

Ili, kako bi to rekli Britanci: prati trag novca, da saznaš što se dešava.

,,GEJMČENDŽERI“

Naznake da će se neke krupne stvari dešavati u Aerodromima Crne Gore mogle su se naslutiti nakon nedavnih izjava čelnika Ure.

Prvo je krajem juna premijer Abazović, tokom govora u Privrednoj komori, ocijenio da su ,,katastrofalni rezultati“ državnih preduzeća Luka Bar i Aerodroma i već tada je zagonetno najavio da je ,,zainteresovan za moguće koncesije i strateška partnerstva kada su u pitanju ove dvije kompanije“.

U jeku galame oko potpisivanja ugovora sa Crkvom Srbije, ta je ocjena crnogorskog premijera prošla, kako se to kaže, ispod radara.

Sve je, međutim, postalo intrigantnije krajem prošle sedmice kada je ministar ekonomije Goran Đurović, u izjavi za Gradsku televiziju, kazao je da je aktuelno stanje u Aerodromima ,,najlošije“ i da ga obavezno treba mijenjati.

-Crna Gora je avio destinacija, potrebni su joj kvalitetniji, bolji, savremeniji i veći aerodromi. Moj lični stav je, ukoliko se nađe ozbiljan operater koji će nam garantovati kvalitet usluge, servis, razvoj Aerodroma na pravi način, da neće biti zapostavljeni u okviru njihove grupacije, zašto da ne – ocijenio je ministar Đurović, inače potpredsjednik Ure.

Ministar ekonomije je pričao o koncesijama za aerodrome iako mu to nije direktno u opisu ministarskih poslova, što znači da je to već bila objava nove akcije, već je to resor ministra Ervina Ibrahimovića, koji je to – mudro otćutao.

Zanimljivo, prije dvije i po godine ljudi iz Ure, dok su bili opozicija, nijesu ćutali: vrlo su žestoko kritikovali ,,suludu ideju“ Vlade Duška Markovića o koncesijama za aerodrome.

-Imamo suludu situaciju da je po logici Vlade Crne Gore lakše dati aerodrome u koncesiju nego li promijeniti partijski menadžment koji su sami instalirali. Takav način gazdovanja, to je nedopustivo – ističe se u saopštenju opozicione Ure polovinom 2020. godine.

Da su protiv modela davanja koncesija potvrdio je kasnije i Miloš Konotar, potpredsjednik Ure, tvrdeći da je ,,saglasan da aerodromi treba da ostanu državni, te da bi njima trebalo da upravlja, profesionalan menadžment“.

Nepunu godinu kasnije, koncesije više nijesu bile suluda ideja. Čelnici Ure su promijenili igru i juče isforsirali smjenu uspješnog direktora Aerodroma.

Jesu li to ,,gejmčendžeri“ promijenili strategiju ili, ipak, iza svega stoji koloplet balkanske politike i balkanskog krupnog biznisa?

ŠIFRA: KASTRATI

Djelić odgovora se krije u nedavnim intenzivnim, od javnosti skrivenim, kontaktima albanskog biznismena Šefketa Kastratija, vlasnika kompanije ,,Kastrati group“ sa ljudima iz Crne Gore.

Kastrati je, kako pišu albanski mediji a prenosi M portal, kontroverzni biznismen, nekadašnji vozač kamiona, koji je od početka devedesetih zahvaljujući razgranatim vezama sa albanskim političarima, prevashodno Edijem Ramom, razvio imperiju u distribuciji nafte, ima niz benzinskih pumpi, dobija brojne državne tendere u vrijednosti od više stotina miliona eura…

Više albanskih medija izvještavalo je i o navodno čvrstim vezama Kastratija sa Antonom Gjinajem koji je aprila 2021. godine uhapšen na GP Božaj po međunarodnoj potjernici zbog šverca droge i još uvijek se nalazi u Spužu.

U međuvremenu, Kastrati je proširio poslovnu imperiju, postao je operater jedinog albanskog aerodroma ,,Majka Tereza“ u Tirani i, kako tvrde upućeni, veoma dobro razradio taj biznis. 

Upravo je biznis upravljanja aerodromima dovodio Kastratija nekoliko puta u Crnu Goru tokom posljednja dva mjeseca. Prema informacijama Pobjede iz dva relevantna izvora, Kastrati je u razgovorima sa Abazovićem i Ramom iskazao veliko interesovanje da njegova kompanija ,,Kastrati group“ postane operater crnogorskih aerodroma.

Prema pisanju M portala, planirano je za početak da Kastrati dobije koncesiju nad Aerodromom Tivat, đe su manji troškovi a ljeti velika frekvencija saobraćaja zbog turizma.

Prema informacijama našeg lista, u čitavoj ,,operaciji“ ulogu ima i Abazovićev dobar prijatelj Artan Kurti, široj crnogorskoj javnosti poznat nakon što je, iako dva puta osuđivan za pokušaj ubistva i nanošenje teških tjelesnih povreda, postavljen na mjesto glavnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Izvori Pobjede ukazuju da se Kurti do sada već dva puta, u ime Abazovića, sastao sa Kastratijem.

Prema pojedinim informacijama, koje Pobjeda nije mogla da provjeri iz dva relevantna izvora, albanski tajkun ima znatno veće ambicije od preuzimanja upravljanja nad tivatskim aerodromom: razvijanje lanca trgovine naftom, ali i ulaganje u turističke komplekse, skupa sa nekim drugim albanskim partnerima.

Kako piše M portal, pozivajući se na pouzdane izvore, Abazović je Kastratiju tokom razgovora obećao da će, osim akcije oko aerodroma, ,omogućiti dobijanje lokacija i dozvola za gradnju benzinskih pumpi u Crnoj Gori, što je Kastratijev primarni biznis u Albaniji. 

Zato je, između ostalog, bilo potrebno angažovanje Kurtija, provjerenog Abazovićevog čovjeka za ,,specijalne operacije“: da kao doskorašnji službenik Privrednog suda omogući ,,prolaz“ i razgovore sa čelnicima Morskog dobra, kako bi se ,,opserviralo“ nekoliko atraktivnih lokacija u zoni koje pokriva ovo preduzeće a đe je moguća gradnja tursitičkih kompleksa.

Prvi cilj je, ipak, preuzimanje upravljanja nad Aerodromima Crne Gore, zato je i bila neophodna hitra smjena doskorašnjeg direktora Jandreoskog.

No, operacija osvajanja upravljanja nad crnogorskim aerodromima neće biti baš lako izvodljiva, ako se budu poštovali zakoni Crne Gore.

 TENDER BEZ KRAJA

 Jer priča o davanju koncesija traje pune tri godine, od 25. jula 2019, kada je Vlada Duška Markovića usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podogrica.
Nekadašnje Ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, je 11. oktobra 2019. godine objavilo javni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome, nakon čega je trebalo da slijedi raspisivanje tendera, odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu.
Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija stiglo je sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači. Nakon duže procedure u igri su ostali: južnokorejska kompanija Incheon International Airport, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijima ADP-TAV.

Bilo je precizirano da je obaveza budućeg koncesionara da avansno uplati najmanje 100 miliona eura i da tokom perioda koncesije od 30 godina uplaćuje u budžet države najmanje deset odsto od ukupnog prihoda. Iz Markovićeve vlade su saopštavali da je očekivani obim investicija najmanje 80 miliona eura tokom prve investicione faze, odnosno prve tri godine, a najmanje 200 miliona eura tokom ukupnog trajanja koncesije.

Nakon tektonskih političkih promjena avgusta 2020. godine, priča je zamrla, vlada Zdravka Krivokapića praktično se nije ni bavila pitanjem koncesija, osim što je bivši ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić u septembru prošle godine saopštio da su potencijalni koncesionari – ponuđači kontaktirali Vladu i dogovoreno je da se omogući ponuđačima da urade prezentacije. Krajem oktobra 2021. tri ponuđača su predstavili svoje planove u vezi crnogorskih aerodroma predstavnicima Vlade.
-Situacija se promijenila, ali na našu sreću, koliko vidim interesovanje nije splasnulo. Treba dobro da izmjerimo da li ćemo ići sa ovim postupkom ili prekinuti pa u nekoj drugoj fazi eventualno ponovo sa koncesijama ili ćemo sami raditi modernizaciju aerodroma – ostao je nedorečen Bojanić.
I to je, otprilike, sve što je urađeno: formalno, tri inostrane kompanije figuriraju kao najozbiljniji kandidati za preuzimanje upravljanja aerodromima, ali politička odluka nije donešena.

U tom ,,međukoraku“ Abazović izgleda vidi šansu da isposluje poništenje procedure i da pokuša da progura – svog čovjeka kojeg mu je predložio njegov politički mentor Edi Rama.

RISKANTNA IGRA

Očito, Abazović ide na kartu brzih rješenja, kao kod ugovora sa Crkvom Srbije: ako se ko pobuni, optužiće ga da tjera investitore; ako neko upre prstom i pozove se na zakonitost, premijer će odmahnuti rukama; ako mediji nastave da pišu o zakulisnim interesnim sferama, progoniće ih mašinerijom državnog aparata, ličnim prijetnjama i uvredama, uz nesebičnu podršku prijatelje iz vrha koncerna ,,Vijesti“.

Problem je, međutim, što se tom načinu samovlasti lagano bliži kraj: Abazović je nizom samovoljnih poteza do kraja potkopao vlastiti politički integritet, Vladu doveo do rasula.

Teško je očekivati da mu može, nekažnjeno – politički i pravno – proći ova šema ,,zauzimanja“ Crne Gore, svojim ljudima i svojim biznismenima, ili uvezenim tajkunima od kojih bi mogla grupa oko premijera da ima i lične koristi.

Zato je možda i dobro što se razotkriva ova sadašnja zakulisna igra, što se – u ,,slučaju aerodromi“ ogolio, ne samo tajni trougao Rama-Abazović-Kastrati, već što je sada bjedlodano kako bi u praksi izgledao projekat „Otvorenog Balkana“.

U politici, to je podjela sfere uticaja Vučićeve Srbije i Ramine Albanije, u kojoj bi Crna Gora bila poligon za razne uticaje, prevsahodno na razbijanje multietničkog sklada u Crnoj Gori. Slučaj Suade Zoronjić – poslanice za koju niTI jedan od 18 kandidata za sudije Ustavnog suda nije bio dobar – i njene lažne, besprizorne, optužbe da je Knjaževina Crna Gora izvela prvi genocid u Evropi samo su pokazatelj kako se razbija suživot u Crnoj Gori.

U ekonomkom smislu, Crna Gora bi, kroz projekat „Otvorenog Balkana“, bila raskomadana između srpskih i albanskih tajkuna, koji bi imali priliku da, upravo preko Abazovića i njegovih političkih satelita, zauzimaju ključne državne resurse. Karikaturalni primjer odnosa Dake Davidovića i Vlade Crne Gore koja mu omogućava ,,koncesije“ koje nije imao ni jedan privrednik u Crnoj Gori, samo je početak te priče. Slučaj Kastrati i pokuašj da bude privilegovan, samo govori koga bi i kako Abazović, ako mu se dopusti, favorizaovao kao ,,poželjne strane investitore“.

U tom ludiliu, kako se kaže, ima nekog smisla i pravila: ugovorom sa Crkvom Srbije, mimo zakona i Ustava, udara se maljem na crnogorski istorijski, kulturni i sakralni identitet, a uvođenjem ,,brzih rješenja“ u ekonomiji žrtvuju se vitalni ekonomski resursi Crne Gore.

Plan je sada vrlo jasan i bjelodan, a na Crnoj Gori, političkim partijama i građanima je da odluče da li će dopuštiti takvo razaranje. Što se Ure tiče, ona očito može i hoće i Dritan Abazović sve ovo ne radi sam, bez podrške partijskih prijatelja.

Bord Aerodroma CG smijenio izvršnog direktora i za v. d. imenovao Vladana Draškovića 

Jandreoski se tome nije nadao

Nije problem moja smjena već mogućnost, a nadam se da neće, da bude ugrožena međunarodna reputacija Crne Gore u kontekstu tretmana stručnjaka koji se biraju na međunarodnim konkursima, poručio Goran Jandreoski

Direktora Aerodroma Crne Gore Gorana Jandreoskog juče je smijenio bord te kompanije i saopštio da će ga, kao v. d. zamijeniti pomoćnik direktora za komercijalne poslove Vladan Drašković.

 U saopštenju poslatom medijima bord nije objasnio razloge smjene. Naveli su samo da očekuju „ubrzanje započetih procesa modernizacije u kompaniji“, a Jandreoskom su zahvalili na dosadašnjoj saradnji i zaželjeli sreću i uspjeh u daljem radu.

 Saopštenjem za medije oglasio se i Jandreoski, konstatujući da je „neko ocijenio da treba da se kazni rezultat koji je on postigao u toj kompaniji“, konstatujući da je smjena došla na dan kad su dočekali milionitog putnika i u mjesecu kada bilježe ozbiljan rast prometa putnika i vazduhoplova, u kojoj su prihodi povećani 150 posto – na 12 miliona eura.

 -Odgovor sa obrazloženjem na pitanje zašto sam smijenjen treba da se traži na drugoj adresi. Meni su motivi jasni kao dan, ali te sumnje ću, iz pristojnosti i striktno profesionalnih razloga, zadržati za sebe – naveo je Jandreoski, dodajući da ne može reći da ga je ta vijest pogodila, razočarala ili iznenadila, ali da je, znajući sve okolnosti, imao profesionalno uvjerenje da će sa kolegama nastaviti da realizuje ozbiljne planove na Aerodromima Crne Gore, a prvenstveno na polju međunarodne sertifikacije.

 Jandreoski ocjenjuje da Crna Gora već danas hitno treba da nađe rješenje i u vezi sa predstavljanjem u evropskim i međunarodnim stručnim tijelima, da bi njene interese zastupao kvalifikovani, međunarodno prepoznati kadar jer bi, kako je istakao, ovakav rasplet događaja mogao obeshrabriti međunarodnu stručnu javnost u smislu rada i angažovanja u Crnoj Gori.

 -Nije problem moja smjena već mogućnost, a nadam se da neće, da bude ugrožena međunarodna reputacija Crne Gore u kontekstu tretmana stručnjaka koji se biraju na međunarodnim konkursima – zaključio je Jandreoski.

 Podsjećamo da je 19. jula 2021. izabran među 14 kandidata na međunarodnom konkursu. Ima diplome inžinjera elektronike, menadžmenta civilnog vazduhoplovstva i MBA avijacije, radio je na skopskom aerodromu, te bio direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo Sjeverne Makedonije.

 Njegov v. d. nasljednik Vladan Drašković je inžinjer tehnologije, koji je radio u fabrici vode „Lipovo“, vlasništvo Duška Kneževića.

 Zbog njegovog zapošljavanja bivša savjetnica direktora Aerodroma CG Biljana Knežević je tužila kompaniju, navodeći da Drašković nije dokazao da je kvalifikovan za tu poziciju, s obzirom na to da je svoj angažman generalnog menadžera u Lufthansi u Letoniji, Rusiji i Nigeriji dokazao jedino kopijom ID kartice Lufthansa Grupe i boravišne dozvole u Rusiji, iz koje se može vidjeti da je bio generalni direktor AD 3AO Aeromil od 2014. do 2018. godine.

 Nova vlada je, na prijedlog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića (Bošnjačka stranka) 8. jula smijenila prethodni bord i u njemu ostavila bivšeg predsjednika Nebojšu Đokovića (DF) i Eldina Dobardžića (Ura), a za nove članove imenovala Kemala Purišića (Bošnjačka stranka), Slavka Vukčevića (SNP) i Momčila Martinovića (DPS). Za predsjednika je ovog puta izabran Dobardžić. Smijenjeni su Branko Vuković (Demokrate) i Boro Todorović (PzP)

 Prema nezvaničnim informacijama, za novog direktora Aerodroma CG viđen je ekonomista Damir Gutić, potpredsjednik Bošnjačke stranke. 

Bokeški forum: Pripremaju teren za koncesiju

Igor Radošević iz Bokeškog foruma poručio je da se Vlada igra sa strpljenjem Tivćana, jer su izabrali novi upravni odbor i novog direktora Aerodroma Crne Gore bez predstavnika ovog grada.

-Očigledno, a to pokazuje i smjena direktora, da što hitnije žele da „odrade“ koncesiju. Varaju se ako misle da će utišati glas Tivćana. I predstavnicima Vlade i novom direktoru i novom UO poručujemo isto što i odlazećima: prodajte i dajte pod koncesiju vašu đedovinu, a naše ne dirajte – kazao je Radošević i pozvao novog direktora i menadžment da uvrste predstavnika Tivta u bord Aerodroma CG. U suprotnom će, poručio je, naići na nezapamćeni protest građana Tivta.