Video
Crna Gora je već u prvim danima rata osudila rusku agresiju i uskladila svoju politiku sa odlukama Evropske unije i NATO-a. Tokom 2022. godine Vlada je donijela više odluka o slanju vojne i humanitarne pomoći Ukrajini, čime je Podgorica zauzela spoljnopolitički stav, uprkos unutrašnjim političkim podjelama i prisustvu pro ruskih i pro srpskih stranaka u vlasti.
OD KONKRETNE POMOĆI DO MULTILATERALNIH MEHANIZAMA
Najkonkretniji i finansijski najznačajniji oblik pomoći realizovan je tokom 2022. i početkom 2023. godine. Ministarstvo odbrane je u februaru 2023. godine objavilo da je Crna Gora Ukrajini uputila sedam paketa vojne i humanitarne pomoći, ukupne procijenjene vrijednosti preko deset miliona eura.
Pomoć je obuhvatala zaštitnu opremu, pancire i šljemove, različite vrste municije, minobacače, protivoklopna i protivvazdušna sredstva, kao i drugu vojnu opremu iz skladišta Vojske Crne Gore. U kontekstu veličine crnogorskog budžeta i oružanih snaga, taj iznos predstavljao je značajan udio u raspoloživim kapacitetima. Procjene su govorile da je riječ o približno deset do jedanaest miliona eura ukupne vrijednosti.
Pored vojne pomoći, Crna Gora je pružila i humanitarnu podršku, uključujući finansijske donacije, pomoć preko Crvenog krsta i mehanizme zaštite za ukrajinske izbjeglice. Vlada je produžavala privremenu zaštitu za državljane Ukrajine koji su boravili u Crnoj Gori, omogućavajući im pristup osnovnim pravima, zdravstvenoj zaštiti i tržištu rada.
Međutim, nakon početnog perioda intenzivnih isporuka opreme, od 2024. godine primjetna je promjena u strukturi pomoći. Direktne donacije vojne opreme i materijalnih sredstava više nijesu bile u istom obimu kao tokom prve dvije godine rata. Umjesto novih velikih paketa oružja i municije, Podgorica je fokus pomjerila na učešće u multilateralnim mehanizmima podrške Ukrajini.
Crna Gora se priključila Misiji vojne pomoći Evropske unije za Ukrajinu, u okviru koje se ukrajinski vojnici obučavaju na teritoriji država članica EU. Takođe je donijela odluku o učešću u NATO inicijativi za bezbjednosnu pomoć i obuku Ukrajine, kroz koju se vrši koordinacija isporuka pomoći i organizuje obuka ukrajinskih snaga. U oba slučaja, crnogorski vojnici ne djeluju na teritoriji Ukrajine, već učestvuju u aktivnostima na teritoriji savezničkih država.
Ovakav zaokret ukazuje na to da je od 2023. do danas došlo do slabljenja direktne materijalne i opremne pomoći u odnosu na početnu fazu rata, dok je naglasak stavljen na institucionalnu i savezničku podršku kroz NATO i EU strukture. Razlozi za takav pristup leže i u ograničenim vojnim i materijalnim resursima Crne Gore, ali i u opštem trendu da se podrška Ukrajini sve više koordinira na savezničkom nivou.
U međuvremenu, pojavile su se i inicijative koje imaju tehnološki karakter. Crna Gora je najavila uključivanje u projekte proizvodnje bespilotnih letjelica u saradnji sa američkim partnerima, uz mogućnost da dio proizvedene opreme bude doniran Ukrajini. Time je podrška dobila novu dimenziju – ne samo kroz ustupanje postojećih zaliha, već i kroz razvoj i proizvodnju savremenih sistema koji su se pokazali ključnim na ukrajinskom ratištu.
Međutim uprkos obećanjima da će se Crna Gora pridružiti toj inicijativi i da će početi sa proizvodnjom dronova, to se do danas nije desilo.
GEOPOLITIČKI POTRESI I IZOSTANAK CG SA SAMITA VOLJNIH U PARIZU
Sa izborom Donalda Trampa na mjesto predsjednika SAD, došlo je do velikog zaokreta i velikih potresa na svjetskoj političkoj mapi. Tramp je pomoć SAD Ukrajini uslovio ekonomskim pitanjima i sporazumima koji su podrazumjevali korišćenje rudnih bogatstava i drugih ukrajinskih resursa za potrebe SAD.
Sa takvim pristupom SAD, države EU su preuzele sve veću odgovornost da Ukrajini pomognu u odbrani svoje nezavisnosti i teritorijalnog integriteta.
Jedna od konkretnih inicijativa za nastavak pružanja pomoći Ukrajini bio je samit, koji je početkom 2026. godine, održan u Parizu pod naziom „Koalicija voljnih“.
Zanimljivo je, da je iako bila pozvana da učestvuje na samitu Crna Gora nije imala nijenog predstavnika. Kako su mediji pisali premijer Milojko Spajić je dobio poziv, međutim tom se pozivu nije odazvao.
Na samitu je učestvovalo više od 30 zemalja, koje su pravile planove kako dalje pomoći Kijevu.
Neučešće na Samitu zvanična Podgorica, preko MVP je pravdala stavom da Crna Gora Crna Gora podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i da će nastaviti da doprinosi kroz saveznička i međunarodna partnerstva, manje više na isti način na koji je to radila u prethodne dvije godine.
Crna Gora uprkos turbuentnom političom periodu u kom se nalazila prethodnih šest godine i uprkos prisustvo pro ruskih partija u vlasti uspjela da objezbjedi mjerljivu pomoć Ukrajini i to kako se može vidjeti u dvije faze.
Onu početnu je obilježila vojna pomoć zajedno sa materijalnom i humanitarnom, kao i brzim političkim svrstavanjem na stranu Ukrajine i drugu, u kojoj dominira institucionalna i saveznički koordinisana podrška, uz nešto manju vidljivost u direktnim paketima pomoći.
Preporučeno
U oba slučaja, Podgorica je ostala formalno usklađena sa zapadnim partnerima, ali se intenzitet i forma pomoći vremenom očigledno promjenila u skladu sa mogućnostima i širim geopolitičkim okolnostima.
