Video
Vlada premijera Duška Markovića, odmah po izbijanju epidemije, pripremila je širok multidisiciplinarni front borbe sa CoViD-19 i formirala Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) kao i šest posebnih operativnih štabova, među njima i Operativni štab za koordinaciju mjera za sprečavanje širenja korona virusa kao i Krizni medicinski štab. Crna Gora je bila prva zemlja u Evropi u kojoj 40 dana nije bilo nijednog slučaja infekcije novim korona virusom. Otvaranjem granica, kretanjem ljudi, od kojih su mnogi pohrlili na fudbalsku utakmicu odigranu pred punim stadionom u Beogradu, ponovo je unesen virus u Crnu Goru.
Neodgovornim ponašanjem, posebno tokom crkvenih obreda (pričešće istom kašičicom, velike gužve u objektima SPC….), različitim skupovima koji su uslijedili nakon izbora, i ignorisanjem zdravstvenih mjera, građani su razbuktali epidemiju.
Veliki doprinos porastu zaražavanja dali su i sveštenici Srpske pravoslavne crkve, koji su ignorisali opasnost čak i nakon smrti mitropolita Amfilohija, koji je izgubio život u borbi sa posljedicama korone. Slike masovno posjećene sahrane počivšeg mitropolita, obišle su svijet, koji se zgražavao nad tim prizorima, ne vjerujući da se usred razbuktale epidemije negdje u svijetu ljudi tako neodgovorno ponašaju.
Novi premijer Zdravko Krivokapić, koji je prije preuzimanja mandata, otvoreno i javno pokazivao nepoštovanje za donijete mjere, krajem novembra je najavio “novu” strategiju u borbi protiv korona virusa.
U intervjuu beogradskoj News Max Adria televiziji, on je rekao: „Naš problem je borba protiv kovida i život sa njim. Želimo da napravimo neki sistem koji je blizak Švedskom, tj. koji su to preduslovi da se napravi model da cijelo društvo bude imuno na kovid. Mi ćemo pokušati da testiramo sve naše građane, da dobijemo sliku da vidimo koliko ljudi je preležalo virus, a da to oni i ne znaju”. Krivokapić je najavljivao: “Ići ćemo u dva pravca: donosićemo nove mjere i tražićemo njihovo striktno poštovanje”
Dva mjeseca kasnije, nemamo to masovno testiranje koje je Krivokapić obećavao, a jedino što se ostvarilo to je da se građani Crne Gore masovno zaražavaju, što djelimično liči na švedski model, odavno napušten i u samoj Švedskoj jer se pokazao kao neuspješan i poguban po zdravlje građana.
U međuvremenu, Krivokapić je formirao svoj kabinet. Dr Jelenu Borovinić Bojović, jednog od šest, sedam pulmologa, koliko ih ima javni zdravstveni sistem, u doba epidemije virusa koji napada gornje disajne puteve i pluća, povukao je u svoju administraciju. Tako je pacijentima uskraćen jedan specijalista pulmologije, a dobili su ministarku, koja se prema onome što je do sada demonstrirala, nije najbolje snašla u novoj ulozi.
Nova vlada je, u cilju suzbijanja COVID-19 epidemije u Crnoj Gori, formirala Savjet za borbu protiv korona virusa, a ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović oformila je Komisiju za zaštitu stanovništva od korona virusa.
Zanimljivo je analizirati stručne i ekspertske kapacitete zdravstvenog dijela timova koje su formirale ranija i sadašnja vlada. U tijelima koja je formirala ranija vlada (NKT, Operativni štab za koordinaciju mjera za sprečavanje širenja korona virusa i Krizni medicinski štab) bilo je 15 ljekara, od čega pet profesora na Medicinskom fakultetu, šest doktora medicinskih nauka i još dva magistra medicinskih nauka. Oni su objavili ukupno 153 naučna i stručna članka koji se nalaze u referentnoj PubMed/ Medline bazi i ukupno imaju 1.864 citata u Google Scholar bazi. Međunarodna prepoznatljivost naučnika i stručnjaka u nekoj oblasti utvrđuje se na osnovu broja publikovanih radova i broja citata u međunarodnim naučnim časopisima.
Nova vlada je u dva tijela (Savjet za borbu protiv korona virusa i Komisija za zaštitu stanovništva od korona virusa) angažovala 14 ljekara među kojima nema univerzitetskih profesora, jedan je doktor medicinskih nauka, ukupno imaju pet radova u PubMed/ Medline bazi i 51 citat u Google Scholar bazi.
Neko će reći da se novoj vladi i “ekspertskom” Ministarstvu zdravlja vode principom da manje postdiplomskih studija, usavršavanja, publikovanja, istraživanja znači i viši ekspertski nivo. Možda su jedino ministarki zdravlja poznata pregnuća i dostigunuća članove Komisije koju je formirala jer činjenice i podaci iz ambulanti, bolničkih odjeljenja, stručnih sastanaka govore drugačije.
Važno je istaći da je formiranje novog tima, davalo mogućnost ministarki Borovinić-Bojović da pozove one doktore koji su od početka pandemije bili svakodnevno uključeni u rad i aktivnosti vezano za COVID-19, koji su skupili dovoljno iskustva i ekspertskih znanja, koji mogu da donesu novu strategiju u odgovoru na novi korona virus.
Međutim, sve je to izostalo. Krenulo se u sred epidemije, sa čistkom u zdravstvu, donošenjem spornih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je omogućio smjenu pojedinih direktora zdravstvenih centara. Smijenjeni su mnogi direktori klinika u Kliničkom centru, a na njegovo čelo je postavljena dr Ljiljana Radulović, neurolog i ćerka poslanika Pokreta za promjene dr Branka Radulovića.
KAKVO JE STANJE DANAS?
Preporučeno
Danas, više od šezdeset dana nakon formiranja „ekspertske” vlade, podaci pokazuju da Crna Gora ima preko 8.000 aktivnih slučajeva korona virusa, od broja testiranih u prosjeku je svaki treći zaražen, dok se broj preminulih polako približava brojci od 900, a vakcine ni na vidiku. Čini se da u ovom tragičnom bilansu, svoju ulogu ima i revanšistički način obračuna sa ljekarima koji su pobijedili virus, u uspješnoj borbi protiv COVID-19 tokom prvog talasa epidemije. Nekome se očigledno žurilo da ih otjera, makar i na štetu javnog zdravlja građana Crne Gore.
