Video
Jedna od najvažnijih inicijativa vlade bila je reforma pravosuđa, kojom je trebalo da se promijeni struktura italijanskog pravosuđa. Pošto je zahtijevala izmjene Ustava, o njoj je odlučivano na referendumu, koji je vlada ubjedljivo izgubila u martu.
Posustala je i reforma kojom je Meloni željela da uvede direktan izbor premijera. Ona ju je nazvala „majkom svih reformi“, ali nakon početnog odobrenja u Senatu u junu 2024. nije ostvarila dalji napredak. Kritičari su upozoravali da bi takva promjena mogla izazvati politički haos i oslabiti ulogu predsjednika Republike. Reforma neće biti usvojena prije narednih izbora.
Problemima je pogođena i reforma takozvane diferencirane autonomije, kojom se regionima dodjeljuju veća ovlašćenja, a koju je snažno zagovarala stranka Liga. Zakon je usvojen 2024. godine, ali je Ustavni sud kasnije ukinuo njegove ključne djelove. Reforma je sada u zastoju, dok Liga tvrdi da će problemi biti riješeni prije narednih izbora.
U oblasti migracija, Melonina vlada pooštrila je pravila o azilu i krijumčarenju ljudi, sklopila migracione sporazume sa sjevernoafričkim državama i proširila politiku vraćanja migranata. Međutim, njen ključni plan izgradnje dvaju centara za zadržavanje migranata u Albaniji odložen je zbog pravnih sporova. Ti centri sada uglavnom služe za repatrijaciju migranata koji su već prebačeni iz Italije, a ne za obradu zahtjeva za azil van Italije, kako je prvobitno zamišljeno.
Za razliku od velikih institucionalnih reformi, vlada je bila posebno aktivna u oblasti bezbjednosti i javnog reda. Nakon niza događaja koji su privukli veliku pažnju javnosti, usvojeni su stroži zakoni i kazne. Uvedena su nova krivična djela povezana sa ilegalnim rejvovima, pooštrena pravila protiv krijumčarenja nakon brodoloma migranata, povećane kazne za podmetanje šumskih požara i uvedene strože mjere protiv maloljetničkog kriminala. Sveobuhvatna uredba o bezbjednosti iz 2025. godine obuhvatila je proteste, pobune u zatvorima, neovlašćeno zauzimanje objekata i druga krivična djela i prekršaje povezane sa javnim redom.
Na poreskom planu, Meloni je sprovela ciljano smanjenje poreza, između ostalog smanjivši broj poreskih razreda na tri sa četiri i uvodeći mjere namijenjene samozaposlenima. Ipak, ukupno poresko opterećenje u Italiji jedva se promijenilo tokom posljednje četiri godine, jer su pojedina smanjenja poreza neutralisana strožim ograničenjima poreskih odbitaka za građane sa višim prihodima.
Vlada je ukinula program socijalne pomoći „Građanski dohodak“ i zamijenila ga restriktivnijim vidovima podrške, uz strože uslove u vezi sa zapošljavanjem. Istovremeno je, prema podacima navedenim u analizi, smanjila poresku evaziju podsticanjem korišćenja digitalnih plaćanja.
Preporučeno
Melonina vlada preuzela je vlast u oktobru 2022. godine, a 4. septembra će nadmašiti rekord od 1.412 uzastopnih dana na vlasti koji je 2005. postavila vlada Silvija Berluskonija. Time će postati najdugovječnija pojedinačna vlada u istoriji italijanske Republike.
