Možemo, dodaje, očekivati opreznost i stagnaciju u odnosima sa EU i NATO, zbog kontakata i ranijeg djelovanja ovih osoba, prije svega predsjednika Odbora za bezbjednost Milana Kneževića i šefa ANB-a Dejana Vukšića. Nije, ističe Kentera, dobro ni što se crkva miješa u politiku.
Ni na istok ni na zapad. Tako bi neko pisao put Crne Gore gledajuci paljenje NATO zastave, pa poruke iz centra Alijanse o našoj čvrstoj opredijeljenosti da doprinosimo zajedničkoj bezbjednosti. Iste poruke poslate i ka Evropskoj uniji, dok u zvaničnom dokumentu Vlade lidere DF-a opisujemo kao proruske opozicione vođe. Ipak, predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera nema dilemu gdje pripadamo i koji je naš put.
Mi pripadamo definitivno Zapadu, to je ono čemu smo težili svih ovih godina i mislim da tu ne bi terbalo da bude dileme i gdje treba da ostanemo i da budemo dio zapadnog svijeta i to što se pomenuli ta obećanja koja je dala nova vlada sada se dovode u koliziju sa nekim konkretnim imenovanjima ljudi u bezbjednosnom sektoru za koje je URA negdje bila garant da do promjena u negativnom smislu neće doći.
No, toj priči na ruku, kaže Kentera, ne ide naimenovanje Milana Kneževića za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.
Baca jednu sumnju na to da li CG će ostati na tom putu ili je ovo sve bila jedna dobro osmišljena igra koju Rusi već decenijama igraju – maskirovka tzv. gdje se neke stvari jednostavno prikriju, da bi se neke druge stvari odradile…činjenica je da nije dobro da na čelu Odbora za bezbjednost imamo čovjeka koji je otvoreno radio za ruske interese i još uvijek vjerovatno radi.
Ne smatra Kentera da je za evrotalnatski put CG dobro rješenje ni novi šef ANB-a.
Imamo čovjeka koji je blisko povezan sa DF-om, SPC, svim tim strukturamaa…Dakle, ne ulazeći u personalne kvalitete tih osoba, da li su to dobri ili loši ljudi, ni to da li je ispunjen zakon, ovdje se radi o tome kakva je njihova ideologija odnosno čemu su njihova shvatanja bliža, a njihova je suprotna onome za šta smo se zalagali, onda zaista imamo problem.
A problem je, mišljenja je predsjednik Atlantskog saveza, i što se crkva previše miješa u politiku.
I da vodi i formira Vladu i utiče na bilo koje procese, bilo unutrašnje, bilo spoljne politike. Crkva treba da se bavi vjerom i da propagira vjeru na najbolji mogući način sa ciljem mogućeg pomirenja stanovništa, a da politiku ostavi političarima.
Sve ove stvari dovešće do toga da naši partneri budu oprezniji u saradnji sa Crnom Gorom jer nije riječ samo o našoj bezbjednosti već i saveznika iz NATO-a.
Kako će se NATO postaviti u svemu ovome to je ključno pitanje. U NATO postoje vrlo jasne procedure koje se moraju poštovati i zna se ko može dobiti pristup tajnim podacima i zna se ko nikad ne bi smio. Moje onsovno pitanje je šta ako sjutra NATO ne dodijeli clearance za pristup tim tajnim podacima ovim osobama znajući za njihove kontakte imaju.
Preporučeno
Do toga, ističe Kentera, može lako doći, pa možemo očekivati stagnaciju u odnosima i sa EU i sa NATO-om jer niko neće ugroziti interese preostalih članica zbog dva čovjeka u Crnoj Gori.
Video