Video
On je otvorio pitanje suverenosti crnogorskog sistema odbrane i bezbjednosti.
” Očigledno vrlo malo, a i to malo je vrlo porozno. Zato su mnogi u pravu kada tvrde da je bezbjednosni sektor u Crnoj Gori urušen. Kod čelnika tog sistema je podijeljen ideološki osjećaj”; naveo jeVučinić.
Podsjetio je kako ključnu ulogu ima Demokratska Crna Gora i njen predsjednik Aleksa Bečić „u čijim se rukama nalazi gotovo čitav bezbjednosni i odbrambeni sistem, i na čijim se čelnim ministarskim pozicijama nalaze najviši rukovodioci te stranke“.
To smatra „neprimjerenim“ za jednu tako malu stranku, ističući da to „proizvodi brojne probleme“ koji „prave ozbiljnu štetu državi i društvu“.
” Priča o vetingu u ovoj oblasti je pored, kako kažu, „čišćenja ovih resora“, ujedno skretanje pozornosti sa realnih problema koji nastaju kao posljedica nesposobnosti vršenja vlasti, zbog čega najviše trpe sami građani”, naveo je Vučinić, te dodao kako se o tom pitanju ne raspravlja na Vladi već na organima pomenute partije.
Takođe, smatra da „snažno partijsko uplitanje i javno demonstriranje pripadnosti Policije i Vojske Crne Gore resoru Demokrata“ stvara „ne malu dozu neukusa“ zbog medijskog eksponiranja visokih stranačkih funkcionera.
On se osvrnuo i na svakodnevnu afirmaciju principa suprotnih zapadnom vrijednosnom sistemu NATO-a i EU koju sprovodi dio aktuelne vlasti „pod patronatom Srpske pravoslavne crkve i uz ćutanje drugog dijela vladajuće koalicije“.
” Istorijski revizionizam, izjednačavanje rodoljuba i izdajnika, te veličanje osuđenih ratnih zločinaca praćeno govorom mržnje je iz temelja uzdrmalo i Ustav i građanski karakter naše zemlje”, potcrtao je on.
Kako je dodao, crnogorske službe bezbjednosti „ne pokušavaju, niti im je u fokusu da imaju punu kontrolu i spriječe maligno djelovanje stranih službi“.
” Pet godina nakon što je promijenjena vlast u Crnoj Gori, javni prostor je u tolikoj mjeri kontaminiran i radikalizovan da bi to iziskivalo stalno praćenje i analiziranje bezbjednosnih prilika u državi, prije svih od strane Savjeta i Vijeća za nacionalnu bezbjednost”, rekao je Vučinić.
Upravo to, dodao je, „pokazuje kako im nacionalna bezbjednost zemlje nije na prvom mjestu i nije kontinuirani prioritet ove vlasti“.
” Na žalost, i najveća politička tijela koja donose najvažnije odluke u oblasti bezbjednosti i odbrane zemlje postali su instrument preko kojeg se vrše koalicioni partijski obračuni, zanemarujući pritom ustavnu obavezu da na najvišem nivou brinu o nacionalnoj bezbjednosti države i naroda”, zaključio je Vučinić.
POBJEDA: U sektoru bezbjednosti, konkretno u Vojsci Crne Gore i policiji, u toku je „tihi veting“ o kome se posljedično saznaje iz saopštenja resornih ministarstava. Da li vladajuće strukture na taj način žele da izbjegnu politički pritisak u procesima koje sprovode ili je u pitanju nešto drugo?
VUČINIĆ: Ovo što se u kontinuitetu radi u sektoru bezbjednosti i odbrane odavno je prevršilo svaku mjeru. Da ne nabrajamo sve loše što se u prethodnom periodu u tim resorima događalo: od tragičnih masovnih ubistava, nesnalaženja u postupanju u kriznim situacijama poplava i požara, pa do permanentnih kadrovskih turbulencija – i u policiji, i u vojsci – nepotrebnog provokativnog otvaranja spornih pitanja sa susjedima…
Sve se to događa u sistemu kojim koordinira potpredsjednik Vlade i predsjednik partije Demokrata Aleksa Bečić u čijim se rukama nalazi gotovo čitav bezbjednosni i odbrambeni sistem, i na čijim se čelnim ministarskim pozicijama nalaze najviši rukovodioci te stranke. Nije primjereno ni za mnogo veće, a kamoli za tako malu stranku da ima kompletan sistem odbrane i bezbjednosti države u svojim rukama. Posebno kada je ovako kadrovski potkapacitirana. Neminovno da to za posljedicu proizvodi brojne probleme kojima gotovo svakodnevno svjedočimo i koji prave ozbiljnu štetu državi i društvu.
Priča o vetingu u ovoj oblasti je pored, kako kažu, „čišćenja ovih resora“, ujedno skretanje pozornosti sa realnih problema koji nastaju kao posljedica nesposobnosti vršenja vlasti, zbog čega najviše trpe sami građani. Inače, cilj vetinga je da procijeni podobnost lica za vršenje određene dužnosti. Treba naglasiti da Crna Gora još nije sistemski uredila to pitanje. U konkretnom slučaju, jasno je da je u pitanju procedura kroz koju se treba osloboditi onih pripadnika policije i vojske za koje se smatra da su politički nepodobni, a na njihova mjesta dovesti partijske lojaliste. Očigledno da stranačko rukovodstvo pokušava da na taj način popravi njen srozani ugled. Umjesto da se zauzme stav na Vladi, o tom pitanju je raspravljano na organima pomenute partije, po čijim se kriterijima sada sprovodi postupak čišćenja tih institucija, kako kažu, od kompromitovanog kadra. To se nije radilo, niti se o tome razmišljalo ni nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, iako je dotadašnja vojska državne zajednice Srbije i Crne Gore bila potencijalni faktor nestabilnosti u našoj zemlji.
POBJEDA: S obzirom na nedavnu personalnu i strukturalnu rekonstrukciju u samom vrhu Vojske Crne Gore, da li je riječ o uobičajenim aktivnostima nakon promjene načelnika Generalštaba VCG?
VUČINIĆ: Nijesu neuobičajene takve promjene, iako to nije pravilo. Mada ne vidim razlog zašto lica na visokim vojnim dužnostima, ako su odgovorno obavljala svoje poslove, treba bezrazložno pomjerati. Problem je, međutim, ako je motiv promjena partijska podobnost, a ne stručnost i kompetentnost za pokrivanje odgovorne pozicije u VCG.
Vjerujem da u ovom slučaju nije tako. Dobro je da u crnogorskoj Vojsci ima još dovoljno školovanih i sposobnih starješina koji mogu odgovoriti izazovima i obavezama sa kojima se naša država i njena vojska, kao članica kolektivnog sistema bezbjednosti, srijeće – posebno sada kada se Evropa i svijet suočavaju sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama. I NATO se prije nekoliko dana suočio sa najvećom povredom svoje teritorije od osnivanja, kada su ruski dronovi upali u vazdušne prostore Poljske i Rumunije.
Ono što stvara ne malu dozu neukusa jeste snažno partijsko uplitanje i javno demonstriranje pripadnosti Policije i VCG resoru Demokrata – uz naglašeno medijsko eksponiranje najvišeg stranačkog rukovodstva.
Prosto, ne ispuštaju taj i toliki nezasluženo stečeni partijski plijen iz ruku, misleći – valjda – da će takvom stranačkom uzurpacijom ublažiti strmoglavi rejting stranke. Vojsku treba podržavati i stvarati joj uslove da radi svoj posao i da ostvaruje svoju misiju definisanu Ustavom i zakonima sa što manje stranačkog nametanja i svojatanja.
POBJEDA: Prema pojedinim bezbjednosnim izvorima, Crna Gora uspijeva da održi poziciju sigurnog saveznika u NATO i kao zemlja kandidat za ulazak u EU. S druge strane, postoji li realna opasnost da bi se ovakva njena pozicija mogla pogoršati?
VUČINIĆ: Naravno da postoji. Uticajniji dio aktuelne vlasti svjesno, a onaj manje uticajan – zbog zavidne nekompetentnosti i koalicione podjarmljenosti – gura Crnu Goru u smjeru suprotnom od onog koji vodi ka EU. Svakodnevno svjedočimo brojnim primjerima da dio aktuelne vlasti, pod patronatom Srpske pravoslavne crkve i uz ćutanje drugog dijela vladajuće koalicije, afirmiše stvari koje su suprotne zapadnom vrijednosnom sistemu NATO-a i EU. Istorijski revizionizam, izjednačavanje rodoljuba i izdajnika, te veličanje osuđenih ratnih zločinaca praćeno govorom mržnje je iz temelja uzdrmalo i Ustav, i građanski karakter naše zemlje. Crna Gora već duže, reklo bi se nimalo slučajno, funkcioniše stihijski. Nakon devetnaest godina od obnove nezavisnosti, kao članica UN-a, Crna Gora u posljednjih pola decenije svoj međunarodni subjektivitet održava formalno, najviše zahvaljujući svom članstvu u NATO.
POBJEDA: Djelovanje stranih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori možemo skoro svakodnevno pratiti kroz kreiranje kriznih situacija, te nastavak „podgrijavanja“ tema i događaja koji duboko dijele ovdašnje društvo. Da li je crnogorski bezbjednosni sektor sada uopšte u poziciji da zaustavi i spriječi njihovo dalje djelovanje?
VUČINIĆ: Tu se, prije svega, nameće pitanje: koliko je crnogorski sistem odbrane i bezbjednosti suveren? Očigledno vrlo malo, a i to malo je vrlo porozno. Zato su mnogi u pravu kada tvrde da je bezbjednosni sektor u Crnoj Gori urušen. Kod čelnika tog sistema je podijeljen ideološki osjećaj. Sa jedne strane prema NATO-u, zato što to još formalno moraju. A sa druge strane jako vode računa da se, shodno svom tradicionalnom partijskom legatu, previše ne udalje od Beograda i Moskve zbog vrlo nepredvidivog razvoja geopolitičkih prilika u Evropi i svijetu.
U politici je veoma važno imati jasno ideološko opredjeljenje. Kada sa tim nemate problem, mnogo je lakše baviti se politikom. Danas vlast u Crnoj Gori, ili bar njen dominantan dio, nema problem sa tim i to ne krije. Ali, ponekad ima potrebu da ga zbog pozicije kod zapadnih partnera malo zakamuflira, izigravajući „posvećene evropejce“, dok su u dubini duše ideološki potpuno na suprotnoj strani. Vidimo da se od strane lidera aktuelne većine, oličene u predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, stalno priređuju razni „iventi“ koji potiru najveće evropske i crnogorske vrijednosti, kao što je antifašizam. Utire se put za svesrpsko zajedništvo, predvođeno SPC-om, kao kleropolitičkom, radikalnom, ekspanzionističkom organizacijom. Upravo zbog takvog kalkulantskog pristupa vlasti, praćenog enormnom nekompetentnošću, generišu se brojni problemi u društvu, koje duboko polarizovano nezaustavljivo klizi u beznađe. U takvom društvu se ni jedan pojedinac ne može osjećati bezbjednim i sigurnim da će ga institucije sistema zaštiti. Pogledajte samo najnoviji primjer sramnog hapšenja i kažnjavanja porodice Nikaljević u Crmnici…
Stoga bi najkraći odgovor na Vaše pitanje mogao da glasi: crnogorske službe bezbjednosti i sa to malo kapaciteta koje imaju ne pokušavaju, niti im je, izgleda, toliko u fokusu nastojanje da imaju punu kontrolu i spriječe maligno djelovanje stranih službi koje su suprostavljene obavještajno-bezbjednosnoj zajednici kolektivnog sistema bezbjednosti, pa i kada bi imali kapaciteta i snage za to. Takav inferioran položaj donekle umanjuje činjenica da Crna Gora pripada pomenutoj kolektivnoj obavještajno-bezbjednosnoj zajednici koja pokriva teritoriju NATO-a, a koji je sada jedini preostali garant naše kakve-takve stabinosti i suverenosti.
Danas imamo do kraja apsurdnu situaciju da crnogorski suverenitet populaciono i teritorijalno ostvaruje aktuelna vlast koja se ne samo ideološki, već i suštinski nalazi pod patronatom SPC, kao ekspoziture beogradskog režima u Crnoj Gori, i za koju znamo da je okorjeli protivnik crnogorske nacionalne i državne samobitnosti.
Nacionalna bezbjednost Crne Gore nije na prvom mjestu i nije kontinuirani prioritet ove vlasti
POBJEDA: Na što ukazuje činjenica da se dva ključna državna tijela, Savjet za odbranu i bezbjednost i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, sastaju samo u kriznim situacijama, te da donošenje odluka nerijetko izostaje zbog političkih obračuna?
VUČINIĆ: To, prije svega, pokazuje da im nacionalna bezbjednost zemlje, nažalost, očigledno nije na prvom mjestu i nije kontinuirani prioritet ove vlasti. Sve je podređeno prvenstveno partijskim interesima i ciljevima, koji se u najvećoj mjeri oblikuju van Crne Gore.
Nažalost, i najveća politička tijela koja donose najvažnije odluke u oblasti bezbjednosti i odbrane zemlje postali su instrument preko kojeg se vrše koalicioni partijski obračuni, zanemarujući pritom ustavnu obavezu da na najvišem nivou brinu o nacionalnoj bezbjednosti države i naroda.
Umjesto da stalno prati i procjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi, što mu je i ustavna obaveza, Savjet za odbranu i bezbjednost se sastaje tek nakon što kriza uzme maha. Sjetimo se samo ljetošnjih požara sa, nažalost, ljudskim žrtvama kada se Savjet za odbranu i bezbjednost sastao da bi donio odluku da se svi kapaciteti koje naša zemlja ima stave na raspolaganje u borbi sa vatrenom stihijom. To je učinjeno tek u avgustu, nakon što su se požari razbuktali, umjesto da se takve odluke i mjere donesu znatno ranije, kada su se požari mogli očekivati, i da se spremno uđe u vreli ljetnji period. Sve to ne samo što nije dobro za državu, već stvara lošu sliku pred našim saveznicima i partnerima, koji su i ovog puta značajno pomogli da se stihija obuzda.
Preporučeno
Danas, pet godina nakon što je promijenjena vlast u Crnoj Gori, javni prostor je u tolikoj mjeri kontaminiran i radikalizovan da bi to iziskivalo stalno praćenje i analiziranje bezbjednosnih prilika u državi, prije svih od strane Savjeta i Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Umjesto da se ozbiljno i odgovorno time bavi, vlast preko ovih tijela nezrelo demonstrira svoje suprotstavljene partijsko-političke ciljeve i čini ove organe dodatno nefunkcionalnim.
