Video
Dolazak prvog čovjeka Ruske Pravoslavne Crkve u Ukrajini, Mitropolita kijevskog Onufrija, predstavlja još jednu jasnu poruku Kremlja šta misli o namjerama i željama Crne Gore da obnovi svoju autokefalnu crkvu. RPC je, i prije nego li je crnogorski parlament usvojio Zakon o slobodi vjeroispovjesti, stala na stranu Srpske pravoslavne crkve, osudivši “otimanje crkava i manastira” i nazvavši bilo kakve namjere obnove autokefalnosti nekanonskim.
Zbog čega Moskva odbija bilo kakvu pomisao, a kamoli mogućnost da Crna Gora obnovi autokefalnu Crkvu? Da li su razlozi, možda vjerski? Da li je Kremlj zabrinut za pravoslavne Dogme i kanonsko pravo? Odgovor na ova pitanja možda je ponajbolje dao bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, koji je, nakon što je Carigradska patrijaršija dodijelilal akt o autokefaliji Pravoslavnoj Crkvi u Ukrajini, kazao da će taj dan “ući u istoriju kao dan kada je Kijev postao nezavistan od Moskve”.
Autokefalnost Ukrajinskoj Crkvi je predstavljao veliki udarac Rusiji. Time je, nakon Revolucije na Majdanu 2014. godine, prekinut i posljednji lanac koji je Kijev vezivao za Kremlj. Time je Ukrajina konačno dobila vjersku i kulturnu nezavisnost, na šta je Porošenko i aludirao, jer će Ukrajinci, nakon vjekova ne samo teritorijalne okupacije već i nasilne rusifikacije, moći slobodno da idu u svoju Crkvu, govore svojim jezikom i jasno izražavaju svoj identitet.
Udarac je bio i geopolitički, s obzirom da je bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Džimija Kartera, Zbignjev Brežinjski u svojoj knjizi “Velika šahovska tabla” rekao da će, izgubi li Ukrajinu, jedan od glavnih geopolitičkih stubova Evroazije, Rusija sa statusa “evroazijske sile” biti svedena na status “azijske sile”.
A, s obzirom da je Rusija, kako su naveli pojedini istoričari, svoj status velike sile gotovo uvijek potvrđivala na Balkanu, otuda i posjeta Mitropolita kijevskog RPC Onufrija Crnoj Gori.
Odavno je poznato da SPC predstavlja glavnu ispostavu ruskog imperijalizma na Balkanu,što znači da veći uticaj Patrijaršije u Beogradu znači, samim tim,i veći uticaj Moskve.
Zbog toga Moskva daje jasan znak svojoj “pravoslavnoj i Slovenskoj” braći na Balkanu da će ih podržati u “borbi da odbrane svetinje”, jer bi tzv. “ukrajinski scenario” u Crnoj Gori značio ne samo vjersko-kulturno-identitetsku nezavisnost od srpskog nacionalizma, već posredno, i geopolitičku nezavisnost od ruskog imperijalizma.
Inače, MItropolija crnogorsko-primorska je saopštila da će doček mitropolita Onufrija sa svečanom doksologijom biti organizovan u 18 časova u hramu Hristovog Vaskrsenja, nakon čega će predstojatelj Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske Patrijaršije, zajedno sa Mitropolitom Amfilohijem predvoditi litiju ulicama.
Kako je saopšteno iz eparhije SPC u Crnoj Gori, mitropolit Onufrije će sjutra posjetiti Cetinjski manastir, dok će u subotu, zajedno sa Mitropolitom Amfilohijem i Arhiepiskopom ohridskim Jovanom, služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u podgoričkom sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, a povodom slave Mitropolije crnogorsko – primorske – praznika Svetog Simeona Mirotočivog.
Preporučeno
Nakon Liturgije, koja će početi u devet časova, mitropolit Onufrije predvodiće litiju do manastira Svetog Simeona Mirotočivog na tzv “Nemanjinom gradu” u Podgorici, gdje će biti blagosiljan slavski kolač, nakon čega će se litija vratiti do podgoričkog Sabornog hrama.
