Video
Centralni događaj platforme, pod nazivom „OĐE: Ljudi iza vijesti“, okupio je crnogorske novinare i medijske profesionalce različitih generacija, koji su iz svojih iskustava govorili o istini u prvom licu, odgovornosti prema javnosti, etici, izazovima profesije i ljudima čiji rad stoji iza svake objavljene vijesti.
U fokusu razgovora bilo je pitanje šta danas znači biti novinar, kako sačuvati profesionalne standarde u vremenu ubrzanog protoka informacija i zbog čega su znanje, iskustvo, hrabrost, istrajnost i odgovornost prema javnosti i dalje temelji kvalitetnog novinarstva.
POPOVIĆ: KULTURA JE POLA ZDRAVLJA
Urednica i autorka emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E Maja Popović govorila je o značaju kulture, specijalizacije novinara i dugoročnog građenja profesionalnih odnosa.
„Kultura oplemenjuje čovjeka, podstiče razumijevanje i doprinosi razvoju ličnosti, dok su za novinarski posao, pored obrazovanja i elokvencije, neophodni istinsko interesovanje za oblast kojom se novinar bavi i sposobnost pažljivog slušanja sagovornika“, istakla je Popović.
Osvrćući se na višedecenijsku karijeru, naglasila je da su znanje, kontinuitet i poznavanje materije važni alati novinara. Upozorila je da za profesiju nije dobra praksa da urednici od novinara očekuju da se razumije u sve oblasti društva. Naročito je ukazala na važnost dobrog intervjua.
„Ne postoji univerzalni recept za dobar razgovor jer svaki sagovornik i svaki intervju donose drugačiju dinamiku. Ponekad je važnije znati kako postaviti pitanje, a još važnije razumjeti odgovor koji nijesmo unaprijed očekivali“, poručila je Popović.
KRAČKOVIĆ: STIŽEMO ZAJEDNO
O tome koliko je novinarstvo timski rad govorio je urednik na Televiziji Vijesti Radomir Kračković. Posebnu pažnju je posvetio ljudima čiji se rad često ne vidi, a to su snimatelji, kamermani, montažeri, tonci i realizatori. No, u televizijskom novinarstvu neizbježni su, ističe, brojni izazovi.
„Te izazove donose nove tehnologije i tendencija da jedan zaposleni obavlja više različitih poslova. Takva praksa treba da bude izuzetak, a ne pravilo, jer se u suprotnom gube kreativna zanimanja i ugrožava kvalitet sadržaja. Društvene mreže mogu biti koristan kanal za širenje novinarskih priča, ali je važno razumjeti način na koji velike tehnološke kompanije utiču na vidljivost i distribuciju informacija“, naglasio je Kračković.
Svoju prezentaciju počeo je jednim od najčešćih uredničkih pitanja pred dnevnik, a to je „Stižemo li?“ Publici je dao jasan odgovor.
„Stižemo, i to zajedno. Bez kvalitetnih medija i ljudi koji u njima rade ne može biti ni kvalitetnog društva“, poručio je Kračković.
TAHIROVIĆ: VAŽNO GOVORITI O PROŠLOSTI
Novinarka Antene M Amra Tahirović govorila je o važnosti kritičkog promišljanja, odgovornog odnosa prema prošlosti i spremnosti da se, upravo kroz novinarski poziv, ta prošlost i preispituje. Istakla je da je važno kako društvo govori o istorijskim događajima, posebno o onima koji otvaraju teška pitanja i suočavaju društvo sa neprijatnim činjenicama.
„Novinar ne smije prihvatati prošlost kao unaprijed pripremljen odgovor niti dozvoliti da ona postane samo sredstvo savremenih političkih sukoba. Potrebno je upoređivati naslijeđene interpretacije sa onim što potvrđuju izvori, provjeravati informacije i biti spreman promijeniti mišljenje kada činjenice to zahtijevaju“, kazala jeTahirović.
Svoju profesionalnu ulogu opisala je kao služenje javnosti kroz provjeravanje, postavljanje pitanja i spremnost da se bude tamo gdje nije uvijek najudobnije.
PREKIĆ: NOVINARSTVO MORA IMATI KONTEKST
Istoričar i nekadašnji novinar Adnan Prekić govorio je o vezi novinarstva i istoriografije, naglašavajući da se prošlost ne može razumjeti bez konteksta i povezivanja sa sadašnjošću. Iskustvo rada u novinarstvu pomoglo mu je, kako je istakao, da i u pisanju stručnih tekstova vodi računa o tome da istorijske teme budu razumljive široj publici, a ne samo uskom krugu stručnjaka.
„Novinarstvo nikada ne može biti bez konteksta. Istorije nema bez sadašnjosti. Isto tako, sadašnjost treba da bude oslonjena na prošlost. U novinarstvu postoji ono što vam nijedna profesija ne daje: snaga i moć. Možete da mijenjate stvari. U novinarstu možete da pomjerate granice“, poručio je Prekić.
PAVIĆEVIĆ: BIRALA SAM DA PRATIM ČOVJEKA
Novinarka Tanja Pavićević govorila je o novinarstvu kao pozivu koji joj je omogućio da se bavi ljudskim pričama.
“Novinarstvo sam doživljavala kao alat za promjenu stvarnosti, pokretanje važnih pitanja i ukazivanje na probleme koji bi inače ostali nevidljivi. Odabrala sam da pratim čovjeka. Za mene novinarstvo je bilo vođenje mojih emocija. Vrlo rano sam shvatila da je novinarstvo savršen alat da promijenite stvarnost, koji pomaže da se utiče na nepravdu. To je posao za slobodne ljude. Ponekad je novinarstvo moglo da uradi mnogo više nego bilo koja pozicija unutar državnih poslova“, istakla je Pavićević.
Iako je iz novinarstva odlazila, uvijek mu se vraćala. Van redakcije se takođe borila protiv nepravde kroz društveni aktivizam. Osvrnula se na period društvenih i političkih promjena nakon 2020. godine, kada je, kako je objasnila, odlučila da se snažnije angažuje kao građanka i učestvuje u organizovanju građanskih protesta.
KRSMANOVIĆ: ISTINA I HRABROST
Novinarka Kaćuša Krsmanović podijelila je iskustvo ostvarivanja sna da postane novinarka, od prvih dana u redakciji „Pobjede“ do izazova koje donosi višedecenijski rad u profesiji. Posebno je ukazala na prepreke sa kojima se žene suočavaju u novinarstvu i potrebu da se svakodnevno dokazuju u okruženju u kojem se ravnopravnost ne podrazumijevana uvijek.
„Istina, hrabrost, istrajnost i etika. To je ono što je mene održalo. Istina je osnovni princip naše profesije i kada odustanemo od istine nijesmo više novinarke i novinari. Često se suočavamo sa ozbiljinim izazovima. Ako nijesi hrabar da se suprotstaviš, novinarstva nema bez hrabrosti. Od kulture, politike, sporta. Svuda su hrabrost i istrajnost potrebni. Mnogo je prepreka da odradimo priču. Informacije se kriju, institucije ćute. Sve su to prepreke. Ali moramo biti istrajni. Ne smijemo nikada odustati. Ako ti urednik nije podrška u takvim situacijama, onda si prinuđen da plasiraš nedovršenu priču ili odustaješ od te priče“, naglasila je Krsmanović.
JOVIĆEVIĆ: FIZIKA I NOVINARSTVO
O nastanku i razvoju novinske agencije MINA govorio je njen osnivač, fizičar Jaša Jovićević. Podsjetio je da je projekat pokrenut 1999. godine, u periodu značajnih političkih i društvenih promjena u Crnoj Gori. Polazeći od svog iskustva u oblasti informacionih tehnologija, prepoznao je nedostatak informacija o Crnoj Gori namijenjenih publici izvan zemlje, što je postalo polazište za razvoj prvog medijskog servisa takve vrste u Crnoj Gori.
„Rad agencije od početka se zasnivao na visokim profesionalnim i etičkim standardima, uz stalno praćenje tehnološkog razvoja. Tokom 25 godina rada objavljeno je više od 800.000 vijesti, iza kojih stoje ljudi posvećeni profesionalnim principima i pouzdanom informisanju javnosti“, naveo je Jovićević.
Govoreći o digitalnom okruženju i razvoju vještačke inteligencije, ocijenio je da tehnologija ne treba da zamijeni ljude, već da im pruži bolje alate za obavljanje posla.
“Očuvanje tačnosti, profesionalne odgovornosti i povjerenja javnosti ostaje ključno za budućnost novinarstva. Pozicija koju smo odabrali nije bila laka. To je pozicija neutralnog medija. To društvo najčešće nije shvatalo, pa smo dobijali razne etikete. Kada vam lijepe sve etikete onda je siguran zaključak da sve etikete ne mogu da stoje. Činjenica je veličina oko koje se svi borimo“, zaključio je Jovićević.
NOVINARSTVO SE ŽIVI
Veče OĐE: Ljudi iza vijesti, završeno je scenskim igrokazom „Novinarstvo se živi“, koji su izvele novinarke portala Analitika Jana Krivokapić i Nataša Stanković.
Opisujući redakcijsku svakodnevicu, poručile su da dobar novinarski tim ne poznaje ni granice ni generacije. Tako su ukazale na važnost razbijanja stereotipa o generaciji Z i građenju profesionalnog identiteta.
Preporučeno
Projekat je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i medija, u sklopu Konkursa za podsticanje medijskog pluralizma i raznovrsnosti medija. Podrška je stigla i od Opštine Budva, kao i od kompanija Voli, Good Fellas, Core IT i Universal Capital banke. Posebnu zahvalnost autori projekta duguju Antoniju Pušiću (Rambo Amadeusu) i Nenadu Kneževiću Knezu, što su odobrili korišćenje muzičkog segmenta hita “Đede Niko”.
