Video
Ovaj medij je prethodnih dana u više navrata objavio detalje iz klasifikovanog dijela ,,Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2021)“. Dokument SOCTA 2021 je Biro za operativnu koordinaciju organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sektor usvojio u martu ove godine, kada je na njegovom čelu bio upravo Abazović.
Ta funkcija se kolokvijalno naziva koordinatorom svih službi bezbjednosti.
Za izradu ,,Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala – SOCTA“ zadužen je Nacionalni međuresorski tim u kojem su predstavnici Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave prihoda i carina, Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva, po metodologiji definisanoj od Europola i UNODC-a (Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal).
Klasifikovana verzija SOCTA dokumenta sadrži operativne podatke o članovima i strukturi kriminalnih grupa i označena je najvećim stepenom tajnosti, a pristup tim podacima ima ograničen broj visokih državnih funkcionera.
Na novinarsko pitanje kako je moguće da tajni podaci završe u medijima i hoće li, kao premijer, nešto preduzeti tim povodom jer je i sam jedna od adresa koja ima pristup tom dokumentu, Abazović je objasnio da svaki primjerak SOCTA dokumenta ima specifičnu kodifikaciju.
– Što se tiče moje kodifikacije, neka je pokažu da je moja i ja ću odgovarati. Suprotno, ima i drugih ljudi, članova Vlade, koji su dosta bliži vašim medijima i mislim da odgovore možete da potražite od njih – kazao je Abazović obraćajući se novinaru Pobjede na konferenciji za medije u Vladi.
Potom je dodao da su „oni isto ovaj M portal“, te da se i tamo, kako je kazao, pojavljuje „nešto iz SPO-a“ (Specijalno policijsko odjeljenje).
– Tako da mislim da vam je to adresa sa kojom ćete možda lakše naći zajednički jezik. Kažem, pored toga što gledate u mene, mislim sad sam ja ovdje fizički, imate gospodina Konjevića (Raško), koordinatora obavještajnog sektora u Crnoj Gori. Imate možda i neke druge ljude koje sam isto javno pominjao, gdje ćete možda naći dio odgovora, ili cijeli odgovor, za ovo što vas konkretno interesuje – kazao je Abazović.
Na ponovljeno pitanje hoće li nešto preduzimati povodom objavljivanja djelova tajnog izvještaja, Abazović je kazao kako misli da je jako loše da se tajni podaci nađu u bilo kojem mediju.
Preporučeno
– To je moj generalni stav. Uopšte ne ulazim koji je medij u pitanju – da li je neki koji je čitan, nije čitan, potpuno je nebitno… Mislim da je to jako loše. Smatram da je to negativno zato što daje mogućnost ljudima koji su unutra popisani, da možda svoje aktivnosti drugačije prilagode, da se nekako „zaštite“. Apsolutno sam protiv toga. Nisam protiv istraživačkog novinarstva i protiv onoga što je interes javnosti, ali definitivno jesam protiv, i ne mogu nikad to da podržim, da se informacije koje su označene najvišim stepenom tajnosti nađu u medijima. Da li je u pitanju interpretacija, da li je neko usmeno interpretirao nešto, to je već drugi dio priče kojeg ima dosta u javnom prostoru, nezavisno od tajnih podataka – zaključio je Abazović.
