Video
Konvenciji je prisustvovao i predsjednik Milo Đukanović koji je na početku svog obraćanja prisutnima kazao kako smatra da se intenzivnim ekonomskim i ukupnim razvojem Tivta u nekoliko godina nakon obnove nezavisnosti izgradio jedan potpuno novi temelj našeg grada, te da je na taj način razriješena dilemu oko toga kojim će se putem dalje Tivat razvijati.
“Tivat u dugom vremenskom periodu prije toga nije bio znak prepoznavanja crnogorskog turizma ali u tom periodu zahvaljujući odgovornom upravljanju na nivou države i na nivou ovog grada, donešene su odluke koje su utrle put današnjoj poziciji Tivta, ne samo na turističkoj mapi Crne Gore, već mogu slobodno kazati na turističkoj mapi Evrope i Mediterana. Mi se još jednom nalazimo pred veoma važnom političkom odlukom, pred veoma važnim izbornim procesom. Mislili smo da smo najteža politička iskušenja preturili preko glave ali iz tivatskog, a posljednje dvije godine iz crnogorskog iskustva, vidimo da to nije tako lako. Izgleda da te duge decenije i vjekovi našeg zaostajanja za razvijenom Evropom ostavljaju još uvijek prostora za stvaranje političke konfuzije, ostavljaju prostora za restauraciju, smatrali smo, definitivno, odbačenih ideologija i politika, ostavljaju prostora da se i ovog puta nalazimo pred odlukom koju htjeli-ne-htjeli ipak moramo smatrati više važnom od odluke o izboru samo lokalne vlasti”, rekao je Đukanović.
Potom se osvrnuo na perod dvogodišnje aktuele vlasti.
“To je, dakle, veoma jasna platforma i zbog toga možemo da danas veoma jasno govorimo o tome da je i izbor na ovim izborima, na sljedećim skorim parlamentarnim, i onim koji idu poslije njih – redovnim predsjedničkim, relativno lak. Moramo da jasno prepoznamo o čemu mi odlučujemo: da li će Crna Gora uhvatiti priključak sa dostignućima do 30. avgusta 2020. godine, da li će nastaviti da se ubrzano i stabilno kreće ka svom evropskom cilju. A ja sam ubijeđen da nam ne treba duže od dvije do dvije i po godine da završimo pregovarački proces i pošaljemo jasnu poruku da smo spremni za članstvo. Ili će Crna Gora – vođena politikom koja tijesno, ali ipak dominira na političkoj sceni Crne Gore – tokom posljednje dvije godine, ostati na balkanskim stranputicama, propustiti šansu da bude dio savremene evropske civilizacije, ostati zauvijek ekonomski i demokratski nerazvijena i vrlo podobna za kontinuirano obnavljanje nestabilnosti. Odluka je veoma jasna i ta odluka je na nama svima. To nije odluka koja pripada političkim elitama i to nije odluka koja će partija biti na vlasti u Tivtu ili u Crnoj
Gori. To je odluka kojom mi, zapravo, presuđujemo o tome kako će izgledati budućnost našega potomstva”, rekao je predsjednik.
U nastavku svog izlaganja Đukanović je ukazao na tri najave aktuelne vlasti koje, kako je istakao, opisuju njihovo samoreklamerstvo.
“Prva je bila da će se energično obračunati sa kriminalom i korupcijom u Crnoj Gori, koji su obavezno tendenciozno vezivali za prethodnu vlast. Nije dugo prošlo, ova Vlada je trajala ukupno 113 dana, da bismo otkrili organizovani kriminal u srcu Vlade, organizovani kriminal koji je organizovala Vlada. Organizivani kriminal, koji će, bez ikakve sumnje, završiti na sudu, ko god bio njegov akter. A, plašim se, da još uvijek nijesmo pomenuli sve one koji su akteri baš toga kriminala.
Takođe, najavili su da su oni ekskluzivni borci za vladavinu prava u Crnoj Gori, koja će dovesti pravnu državu Crnu Goru na nivo razvijenih evropskih država. Vidjeli smo kako su se odnosili i kako se odnose prema najvišem pravno-političkom aktu ove države – prema Ustavu. Čuli smo premijera u njegovom intervjuu Glasu Amerike, kako kaže na pitanje: “Kako mislite da smijenite predsjednika države bez presude Ustavnog suda da je prekršio Ustav?”, kaže: “Pa, mi ćemo to da uradimo politički”. Dakle, politički možete da radite mimo Ustava?! I to politički, to možete da radite kao premijer i kao dio vladajuće koalicije?!
Uz to, sjetićemo se načina na koji je usvojen Zakon o tužilaštvu – dakle, protivno preporukama Venecijanske komisije, kao nekog ko je vrhunska stručna adresa u Evropi, na koju se oslanja Evropska unija, kada su u pitanju pravna pitanja. A zašto je na takav način usvojen Zakon o tužilaštvu? Zbog toga što su premijer i njegovi istomišljenici umislili da je vladavina prava to kada monopolski zagospodare bezbjednosnim sistemom, tužilaštvom i sudstvom, da bi se obračunavali sa svojim političkim neistomišljenicima.
I treće, sjetićete se kada su najavljivali novu vlast, da su kazali, da, eto, nažalost, dolaze na “sprženu zemlju”. Dolaze na “sprženu zemlju” koja je imala ovako intenzivan razvoj, taj razvoj je doveo do toga da je Crna Gora, nekada najmanje razvijena republika na prostoru ex Jugoslavije, danas najrazvijenija ekonomija Zapadnog Balkana, a sve ono što oni rade jeste zapravo jedna podla namjera da upravo sprže crnogorsku ekonomiju da bi je lakše isporučili “Velikoj Srbiji” , saopštio je predsjednik.
Kao primjer rastjerivanja investitora, Đukanović je naveo odlazak Amana sa Svetog Stefana.
“Kako objasniti da iole ozbiljan odgovoran čovjek može dozvoliti da ode investitor sa Svetog Stefana i da ode danas najprestižniji hotelski brend kakav je Aman. To može da dozvoli samo neko ko želi zlo ovoj državi. I budite sigurni da je jedini razlog zbog čega se udarilo na taj aranžman, njihova pretpostavka da je taj investitor previše blizak sa prethodnom vlašću, pa u okviru kažnjavanja i revanšizma prema prethodnoj vlasti treba da kaznimo i investitora. Ko bi dozvolio da se ugasi “Montenegro Airlines” a potpuno je jasno da bez nacionalne avio-kompanije ne možemo ni misliti o tome da dalje unapređujemo crnogorski turizam i da Crnu Goru gradimo kao evropsku i mediteransku turističku destinaciju. Ko bi dozvolio da se ugasi proizvodnja u Kombinatu aluminijuma što je, rekao bih, najmoćniji dio ukupnog crnogorskog izvoza. E oni su tobože samosažaljivo kazali kako dolaze na “sprženu ekonomiju” a zapravo radili su sve da sprže tu ekonomiju, radili su sve da prezaduže Crnu Goru da bi danas došla u situaciju da ili ne može da se zaduži, ili ako se zadužuje, zaduživala bi se po pet-šest puta višim kamatnim stopama u odnosu na one koje su ranije važile za Crnu Goru kao državu stabilnih finansija, a sve sa jasnim ciljem da Crnu Goru ekonomski i institucionalno prikažu kao nesposobnu državu da bi je onda lakše isporučili na oltar velikosrpstva”, rekao je Đukanović.
Na kraju, on je uputio poruku da ono što je intencija aktuelne državne politike koju, kako je rekao, potpuno dijeli i aktuelno rukovodstvo u Tivtu, jeste najgora njihova namjera da ugroze građanski karakter naše države, jer, kako je naveo, najveći kapital savremene Crne Gore je građanski karakter naše države, naš međunacionalni, međuvjerski i multikulturni sklad.
“Zato je jako važno da i na ovim izborima u Tivtu i na parlamentarnim izborima koji će uslijediti siguran sam za ne duže od tri mjeseca, da prekinemo dalje stradanje ovog grada i naše države, da pametnim odlukama na tim izborima stvorimo uslove za formiranje odgovorne lokalne uprave u Tivtu. Kompetentne, odgovorne i posvećene državnim interesima Vlade Crne Gore. Kada to uradimo pred nama je relativno jednostavan zadatak – treba da povežemo našu buduću aktivnost sa onim što smo radili do 30. avgusta u Crnoj Gori i da nastavimo da našu državu stabilno i dinamično vodimo putem ka evropskom cilju”, zaključio je Milo Đukanović.
Prisutnima se obratila i nositeljka liste Dubravka Nikčević koja je dala obećanje da će zajedno sa kolegama sa liste koju predvodi djelovati isključivo u interesu građanki i građana Tivta i raditi na daljem razvoju našeg grada.
“Tivćanke i Tivćani, žele dalje kapitalne investicije, domaćinsko upravljanje gradom, kao i stvaranje društvenog ambijenta koji oslikava stabilnost i svu ljepotu mediteranskog i evropskog Tivta. Zato 23. oktobra, sigurnije nego ikada, zaokružimo broj 4 za pravu stvar, za Tivat svih nas”, poručila je Nikčević.
Preporučeno
Konvenciji su osim pomenutih prisustvovali i potpredsjednica DPS-a Sanja Damjanović, predsjednik SDP-a Raško Konjević, predsjednik LP-a Andrija Popović, potpredsjednik SD-a Boris Mugoša, generalni sekretar DPS Aleksandar Bogdanović, poslanica Jovanka Laličić, koordinatori DPS za Tivat Nikola Janović i Aleksandar Pavićević.
