Video
“Kako se radovima na kulturnom dobru, izgrađenom između 1970. i 1975. godine po projektu slovenačkog arhitekte Marka Mušića, ne nazire kraj, a vrijednost projekta je sa početnih 220 hiljada eura, koliko je predviđeno amandmanom bivšeg predsjednika Martinovića na budžet za 2023. godinu, narasla na preko 700.000, postavlja se pitanje zakonitosti ove investicije. Ne sporeći značaj ovog objekta koji je podignut u znak sjećanja na Prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNO) Crne Gore i Boke i kojem je potrebna temeljna restauracija kako bi povratio svoj pređašnji arhitektonski sjaj važno je napomenuti da se postojeći radovi izvode bez konzervatorskog projekta i bez stručnog nadzora konzervatora”, saopštili su iz tog Kluba.
Naime, kako su pojasnili, iako je na zahtjev bivšeg predsjednika Opštine Kolašin Vladimira Martinovića, Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdala konzervatorske uslove za izradu konzervatorskog projekta koji bi definisao mjere kojima bi se Spomen dom restaurirao na adekvatan način i uz stručan nadzor konzervatora, kako kažu, “slučajnim ili namjernim obrtom sudbine bivši predsjednik zaobilazi izdate konzervatorske uslove i planirane radove na Spomen domu podvodi pod radove na “redovnom održavanju” objekta”.
“Iako je i u slučaju redovnog održavanja kulturnog dobra, Zakon a i Uprava za zaštitu kulturnih dobara predvidjela stručni nadzor i radove po instrukcijama konzervatora, na brzinu sklepani javni tender predviđa “Adaptaciju Spomen doma” i više od polovine stavki u tom tenderu se odnosi na radove koji obuhvataju zamjenu postojećih prozora, staklenih površina i vrata što se ne može odvesti pod “redovno održavanje” objekta”, dodaju.
Na osnovu ovog tendera čija je ugovorena vrijednost 540.000 eura, prema njihovim riječima, jedini ponuđač se u avgustu mjesecu uvodi u posao i od “tada svjedočimo višemjesečnom mučenju izvođača da ovaj posao privede kraju”.
“U međuvremenu cijena radova je sa ugovorenih 540.000 eura porasla na 700.00 eura uz šturo obrazloženje da su „čelični elementi ramova-kutijasti profili i obodni ramovi, usljed korozije truli, u tolikoj mjeri da ih je nemoguće reparirati“. Dok se računi i troškovi gomilaju na investiciji koja će se, jednom kada bude izrađen konzervatorski projekat, pokazati kao uzaludna jer je vršena od strane firme koja ne posjeduje stučne reference da radi restauraciju i adaptaciju jednog kulturnog dobra”, naveli su iz Kluba.
U namjeri da preduprijede “uništavanje” jednog od najupečatljivijih arhitektonskih objekata u gradu, grupa odbornika Pokreta “Zajedno gradimo Kolašin” se obratila dopisom Upravi za zaštitu kulturnih dobara, resornom Ministartvu kulture, Ministarstvu prostornog planiranja i lično predsjedniku Vlade Milojku Spajiću da u domenu svojih nadležnosti, kako kažu, “spriječe varvarizam koji se trenutno vrši nad kulturnim dobrom i simbolom Kolašina”.
Preporučeno
“Takođe smo obavijestili Marka Mušića, akademika arhitektu, idejnog tvorca zaštitnog znaka našeg planinskog mjesta, o našoj zabrinutosti povodom radova koje lokalna uprava opštine Kolašin sprovodi na jednom od najprepoznatljivijih zdanja u bivšoj Jugoslaviji, zgradi Spomen doma, koja je izgrađena kao simbol antifašizma. Pozivamo NVO KANA i Zelene Kolašin, koji su se do sada pokazali kao gorljivi zagovornici očuvanja urbanog jezgra grada i njegovih specifičnosti, da i u ovom slučaju ulože napor i svoje stručne kapacitete, kako bi spriječili devastaciju koja se odvija pred našim očima”, zaključuju iz Kluba odbornika Pokreta “Zajedno gradimo Kolašin”.
