Da je diplomatska mreža teško okrnjena govori i podatak da je od posljednjeg imenovanja prošlo više od dvije godine, sa potpunom neizvjesnošću koliko će trajati proces izbora novih diplomatskih predstavnika o čemu treba da postignu dogovor predsjednik države, Vlada i Parlament.

Iako je tek prošlo nešto više od mjesec dana od kad je formirana Vlada i novo Ministarstvo vanjskih poslova teško je za očekivati da će brzo doći do konsultacija između Vlade i predsjednika države oko izbora novih ambasadora jer Ministarstvo tek treba da predloži ambasadore u crnogorskoj diplomatskoj mreži.

No, taj trenutak kako sad stvari stoje nije ni blizu što pokazuje i odsustvo bilo kakvih razgovora između Vlade i predsjednika države Jakova Milatovića, bez kojih nema ni novih imenovanja crnogorskih diplomata.

U posljednje tri godine Crna Gora promijenila je tri Vlade, kojima je za sad jedina odlika bila povlačenje velikog broja ambasadora bez imenovanja novih.

Problem je veliki, a tako nešto se da i zaključiti iz dokumenta o stanju u Ministarstvu Vanjskih poslova, u kom piše da Crna Gora ima ambasadore u sedam od 30 ambasada, a od šest stalnih misija pri međunarodnim organizacijama šefove imaju četiri.

Imenovanja koja su bila odrađena u mandatu Zdravka Krivokapić i Dritana Abazovića ticala su se uglavnom novih otpravnika poslova i to u v.d. stanju, na važnim euroatlantskim adresama.

Da je problem već uzeo maha i da se traži brza reacija nadlećnih potvrđuju i riječi predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je 11. decembra izjavio da Vlada Milojka Spajića ignoriše njegovu inicijativu za održavanje konsultacija za popunjavanje mjesta u diplomatskoj mreži.

“Pretpostavljam da to još uvijek nije Vladi prioritet… I pored naše upornosti čini mi se da Vlada trenutno ignoriše potrebu da se uspostavi formalan i civilizovan dijalog oko spoljne politike”, rekao je predsjednik Milatović, koji je sa Spajićem dio Pokreta Evropa sad.

Perišić: Vlada je imala sijaset tema koja je morala momentalno tretirati što nije ostavilo dovoljno prostora za predlaganje ambasadora

Savjetnica premijera Milojka Spajića za vanjske poslove Milica Perišić saopštila je za RSE da će Ministarstvo vanjskih poslova “u najskorijem roku pripremiti neophodne analize i predloge” kako bi se upražnjena mjesta adekvatno popunila.

“Imajući u vidu brojne tekuće, a i naslijeđene obaveze u aktuelnom trenutku, postojao je sijaset tema koje je 44. Vlada po preuzimanju dužnosti morala momentalno tretirati: sprovođenje popisa, aktivnosti u cilju izbjegavanja “sive liste” Moneyval-a, rebalans budžeta za 2023, i pripremi i usvajanje budžeta za 2024. godinu (što je, ipak, najvažnija tema za naše građane).

Svakako da su višegodišnja kohabitacija i unutarpolitički tokovi doveli do toga da poslednja tri ambasadora budu postavljena 2021. godine, ali ova Vlada će se s dužnom pažnjom odnijeti prema ovoj, takođe, prioritetnoj temi, i to u najskorije vrijeme”, rekla je Perišić

“Prilikom predlaganja ambasadora, vodiće se računa o svim relevantnim kriterijuma, kako bi najbolji kandidati dostojno i na pravi način predstavljali Crnu Goru”.

Ističe da je Vlada, koja je stupila na dužnost 31. oktobra, morala odmah da se suoči sa prioritetnim pitanjima kao što su popis, budžet i sprečavanje stavljanja Crne Gore na ‘sivu listu’ zemalja u oblasti pranja novca.

Sva ta pitanja “za ovako kratko vrijeme, od malo više od četrdeset dana, nisu ostavila dovoljno prostora za donošenje važnih odluka kao što je predlaganje ambasadora”, rekla je Perišić, naglašavajući da se tom procesu treba posvetiti sa posebnom pažnjom.

Lakić Barfus: Reputacija Crne Gore dovedena u pitanje

Savjetnica predsjednika Crne Gore za vanjsku politiku Marija Lakić Barfus ocijenila je juče za RSE da je dovedena u pitanje reputacija Crne Gore time što većina ambasada djeluje na nivou otpravnika poslova, a ne ambasadora u punom kapacitetu.

“Privremeni otpravnici poslova nas predstavljaju širom kontinentalne Evrope, u Londonu, Vašingtonu, Pekingu… Nemamo ambasadora ni u UN u Njujorku, gdje smo kandidat za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti, a od skoro ni pri NATO-u”, navodi Lakić Barfus.

U regionu, Crna Gora trenutno ambasadora ima samo u Sjevernoj Makedoniji.

Prema riječima Lakić Barfus, ne može se govoriti o ubrzanju EU integracija, kredibilnom članstvu u NATO, unapređenju međunarodne pozicije u UN ali ni snaženju dobrosusjedskih odnosa bez ovih imenovanja.

“Ne postoji nijedan razlog da se to ne desi, što je moguće, u skorijem roku”, kazala je ona.

Na drugoj strani, prema mišljenju Milice Perišić, savjetnice premijera Milojka Spajića, teže posljedice po reputaciju Crne Gore imala je unutrašnja politička kriza.

“Međunarodni ugled i reputacija Crne Gore su značajnije bili pogođeni političkim zbivanjima na unutrašnjem planu, nego samim nedostatkom ambasadora. I najbolja diplomatija i spoljna politika teško mogu izvući zemlju iz unutrašnje političke krize, ukoliko ona postoji”, konstatuje Perišić.

Ona je podsjetila da usljed političke krize nije moglo doći, na primjer, do izbora u najvišim institucijama pravosuđa.

No, da ipak ima pomaka u oživljvavanju crnogorske diplomatske mreže pokazuje i povlačenje otpravnika poslova iz Vašingtona Nebojše Todorovića iz Ambasade Crne Gore u Vašingtonu, koji je na tu funkciju postavljen od bivšeg premijera Dritana Abazovića prije samo godinu dana.

Kako je portal Standard već pisao, Todorović je bez ikakvog diplomatskog iskustva imenovan za otpravnika poslova Ambasade Crne Gore u Vašingtonu, a sve po nalogu Dritana Abazovića.

MVP za Standard: Iz SAD-a povučen otpravnik poslova Nebojša Todorović

No, Todorović je samo jedan u nizu preko noći postavljenh diplomata u predstavništvima širom svijeta i samo je mali dio problema u diplomatskoj mreži koja je u velikom broju slučajeva bez ikakvog diplomatskog predstavnika, a pogotovo ambasadora.

Procedura izbora ambasadora

Samim Zakonom o vanjskim poslovima propisano je da predlog za postavljanje ambasadora donosi Vlada, na predlog šefa diplomatije.

Po dobijanju agremana države prijema i mišljenja Odbora za međunarodne odnose Skupštine Crne Gore, predsjednik države ukazom postavlja ambasadora.

Za šefove misija pri međunarodnim organizacijama agreman nije potreban.

Tom procesu prethode i vanjskopolitičke konsultacije.

Pored Ministarstva, učesnici konsultacija su predsjednici države, vlade i parlamenta.

Vlada vodi vanjsku politiku u skladu sa njenim programom, tj. utvrđuje vanjsko-političke prioritete i aktivnosti za njihovo ostvarivanje, shodno Zakonu o vanjskim poslovima, dok Ministarstvo vanjskih poslova učestvuje u utvrđivanju i sprovodi utvrđenu vanjsku politiku.
Imajući u vidu brojne tekuće, a i naslijeđene obaveze u aktuelnom trenutku, postojao je sijaset tema koje je 44. Vlada po preuzimanju dužnosti morala momentalno tretirati: sprovođenje popisa, aktivnosti u cilju izbjegavanja “sive liste” Moneyval-a, rebalans budžeta za 2023, i pripremi i usvajanje budžeta za 2024. godinu (što je, ipak, najvažnija tema za naše građane). Svakako da su višegodišnja kohabitacija i unutarpolitički tokovi doveli do toga da poslednja tri ambasadora budu postavljena 2021. godine, ali ova Vlada će se s dužnom pažnjom odnijeti prema ovoj, takođe, prioritetnoj temi, i to u najskorije vrijeme.
U okviru pomenutih, prioritetnih obaveza je i promptna reakcija i diplomatska aktivnost u cilju izbjegavanja da se Crna Gora nađe na,,sivoj listi” zemalja koje nisu učinile dovoljno u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma (komunikacija s ambasadorima Kvinte, učešće premijera na Plenarnoj sjednici Moneyval-a).
U tom kontekstu, između ostalog, usvojeni su Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Predlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore, a ubrzo će na mišljenje Evropskoj komisiji biti upućen i Nacrt zakona o restriktivnim mjerama. Vlada je utvrdila i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću.
Ne manje važna aktivnost u kontekstu evropske integracije je utvrđivanje, na posljednjoj sjednici Vlade, i tri predloga zakona o potvrđivanju sporazuma o mobilnosti koji su potpisani na Samitu o Zapadnom Balkanu u okviru Berlinskog procesa.
Članovi Vlade su u Briselu krajem novembra predstavili i Agendu prioritetnih reformi u okviru novog Plana rasta za Zapadni Balkan. Početkom decembra dostavljen je Prvi nacrt reformske agende za Instrument EU za reformu i rast, a par dana kasnije i Drugi nacrt agende.
Dobro postavljeni navedeni prioriteti u agendi predsjednika Vlade, kao i dinamične agende ostalih učesnika u procesu, za ovako kratko vrijeme, od malo više od četrdeset dana, nisu ostavili dovoljno prostora za donošenje važnih odluka kao što je predlaganje ambasadora – čemu se treba posvetiti odgovorno i sa posebnom pažnjom.
Kako ste i sami u svom pitanju naveli, Zakon o vanjskim poslovima jasno propisuje proceduru predlaganja, davanja mišljenja, postavljenja, kao i opoziva ambasadora.