Buduća 43. Vlada Crne Gore ponovo će formirati 18 ministarstava, imati još 2 ministra bez portfelja i tri potpredsjednika, čime će se državni aparat još jednom, nakon godinu i po dana, suočiti sa preraspodjelom službenika, djelokruga poslova, budžetskim sredstvima… a što će ponovo crpiti vrijeme, resurse i energiju.

Pored ministarstava, Vlada Zdravka Krivokapića je prije godinu i po formirala i nove uprave, pa je tako objedinivši četiri uprave formirala Upravu prihoda i Upravu za katastar i državnu imovinu.

Vlada je 5. januara 2021. godine bez održavanja sjednice donijela Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave. Tom Uredbom Poreska uprava i Uprava igara na sreću spojila se u Upravu prihoda, dok se Uprava za nekretnine i Uprava za imovinu spojila u Upravu za katastar i državnu imovinu.

Nije poznato da li će nova vlada raditi na izmjenama ovakve organizacije i da li će od navedenih uprava ponovo nastati četiri, budući da je poznato da su u mandatu Krivokapićeve vlade izuzetno teško funkcionisale zbog obima poslova, kadrovske i druge opremljenosti. Ipak, to bi značilo više rukovodilaca, a možda i zaposlenih.

Ono što je poznato je da će nova vlada, uz više resora, imati i veći broj državnih sekretara i pomoćnika.

Takođe, zbog većeg broja ministarstava, manjinska vlada moraće da uradi i tehnički rebalans budžeta kako bi se izvršila raspodjela sredstava novim potrošačkim jedinicama u državnoj upravi.

Sve to zahtijevaće vrijeme, brz i efikasan rad, a uz ove dvije protekle godine, Crna Gora će izgubiti još neko vrijeme dok državni aparat ne postane funkcionalan i počne da rješava goruća pitanja. Koliko će vremena za to trebati manjinskoj vladi Dritana Abazovića i koliko će još građani čekati da institucije prorade, ostaje da vidimo.

Sada već bivša, 42. Vlada Crne Gore čiji predsjednik je bio Zdravko Krivokapić, imala je 12 ministarstava i jednog potpredsjednika. Prije nje, Vlada Duška Markovića imala je 18 ministarstava, jednu ministarku bez portfelja i tri potpredsjednika. Formiranje novih resora koji su podrazumijevali spajanje više postojećih, spajanje različitih uprava u jednu, integrisanje zaposlenih, raspodjelu budžetskih sredstava, izradu novih sistematizacija radnih mjesta, iziskivalo je dosta vremena i predstavljalo je izazov za javnu upravu.

Ovo još jednom potvrđuje neophodnost zakona o Vladi, koji Crna Gora nema, a koji bi regulisao sve navedeno i ”zacementirao” resore i strukturu vlade.

42. Vlada Crne Gore čiji predsjednik je bio Zdravko Krivokapić, a potpredsjednik Dritan Abazović bila je sastavljena od:

1. Ministarstva unutrašnjih poslova – kojim je rukovodio Sergej Sekulović

2. Ministarstva finansija i socijalnog staranja – kojim je rukovodio Milojko Spajić

3. Ministarstva ekonomskog razvoja – kojim je rukovodio Jakov Milatović

4. Ministarstva vanjskih poslova – kojim je rukovodio Đorđe Radulović

5. Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija – kojim je rukovodila Tamara Srzentić

6. Ministarstva provjete, nauke, kulture i sporta – kojim je rukovodila Vesna Bratić

7. Ministarstva zdravlja – kojim je rukovodila Jelena Borovinić Bojović

8. Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – kojim je rukovodio Aleksandar Stijović

9. Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma – kojim je rukovodio Ratko Mitrović

10. Ministarstva kapitalnih investicija – kojim je rukovodio Mladen Bojanić

11. Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava – kojim je rukovodio Vladimir Leposavić

12. Ministarstvo odbrane – kojim je rukovodila Olivera Injac

Manjinska vlada Dritana Abazovića, koja će se, kako je najavljeno, birati 28. aprila na sjednici Skupštine na Cetinju, potpuno će izmijeniti strukturu dosadašnje vlade. Od 12 postojećih ministarstava formiraće 18 novih.

Od gore navedenih resora, ostaće Ministarstvo kapitalnih investicija, za čijeg prvog čovjeka će birati predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića.

Ponovo ćemo imati Ministarstvo rada i socijalnog staranja, koje je u Krivokapićevoj vladi bilo pripojeno dijelom Ministarstvu finansija, dijelom Ministarstvu ekonomskog razvoja. A time će se izdvojiti i samo Ministarstvo finansija, kojim će rukovoditi Aleksandar Damjanović.

Ministarstvo ”četiri u jedan” Vesne Bratić, biće rasformirano, pa će resori prosvjete, nauke i sporta ponovo postati zasebna ministarstva.

Od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija na čijem čelu je bila Tamara Srzentić, nastaće Ministarstvo javne uprave za čijeg šefa će biti izabran Maraš Dukaj, te Ministarstvo kulture i medija kojim će upravljati nestranačka ličnost Maša Vlaović.

Ministarstvo ekonomskog razvoja u manjinskoj vladi postaće Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i njime će upravljati Goran Đurović iz GP URA.

Novi resor koji će biti formiran je Ministarstvo evropskih integracija.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava vraća se kao poseban resor, koji je Krivokapić bio pripojio Ministarstvu pravde. Pa će i od tog resora u novoj vladi nastati dva.

Manjinska vlada takođe će imati Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja, a kandidatkinja za ministarku je politička direktorica URA Ana Novaković-Đurović. Nije poznato gdje je ”urbanizam” iz prethodnog resora i da li će i to biti nadležnost nove ministarke.

Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane, ostaju kao takva.

Ministarstvom poljoprivrede kako je najavljeno upravljaće lider SNP Vladimir Joković i nije još uvijek poznato da li će ovaj resor zadržati strukturu dosadašnjeg, koje je u svom nazivu i djelokurugu poslova imalo još šumarstvo i vodoprivredu.