Video
Odgovarajući na pitanje zašto nije prihvaćen Milatovićev predlog, iz MVP-a su juče “Vijestima” kazali da, imajući u vidu složenost i osjetljivost pitanja državne granice, komisija u ovoj fazi rada funkcioniše kao stručno i institucionalno tijelo sastavljeno od predstavnika nadležnih organa i stručnih službi. Takav pristup, prema njihovim riječima, ima za cilj da obezbijedi profesionalan i nepristrasan rad komisije, bez stvaranja utiska o politizaciji procesa.
“U skladu s tim, aktuelni sastav komisije pruža neophodan stručni i institucionalni kapacitet za izvršavanje zadataka definisanih njenim mandatom”, tvrde iz MVP-a.
Oni podsjećaju da je Vlada oformila komisiju prije tri mjeseca sa zadatkom da sprovodi aktivnosti u vezi s razgraničenjem i utvrđivanjem državne granice, kao i da priprema osnov za zaključivanje međunarodnih ugovora o granici. Njen mandat, dodaju, obuhvata sva pitanja koja se odnose na granice Crne Gore, a ne pojedinačna otvorena pitanja ili odnose s nekom konkretnom zemljom.
Iz MVP-a navode da će, po završetku “pripremne faze rada”, biti razmotrena mogućnost da u komisiju budu uključeni dodatni eksperti, konsultanti, kao i predstavnici međunarodnih i nevladinih organizacija iz oblasti koje su od značaja za rad tog tijela.
“U tom smislu, sva stručna znanja i relevantna iskustva koja mogu doprinijeti radu komisije biće cijenjena i uzeta u obzir u okviru procesa donošenja odluka u fazi pregovaranja. Pristup Ministarstva nije zasnovan na isključivanju, već na otvorenosti i spremnosti da se razmotre sva relevantna stručna mišljenja koja mogu doprinijeti ovom zahtjevnom procesu”, poručili su iz resora kojim upravlja Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).
“Vijesti” su juče, pozivajući se na nezvanične informacije, objavile da je Milatovićev predlog za postavljenje Lekića odbijen i da šef države razmatra druge potencijalne kandidate za člana komisije, a da je jedan od njih profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić.
Komisija za razgraničenje, koja je oformljena 12. marta, ima 27 članova. Osim predstavnika MVP-a, čine je, kako su rekli redakciji iz tog resora, i predstavnici drugih državnih organa i institucija “koji u okviru svojih nadležnosti raspolažu znanjima i iskustvom relevantnim za pitanja razgraničenja i utvrđivanja državne granice”. Predsjednik komisije je državni sekretar u MVP-u Periša Kastratović.
Milatović je krajem maja tražio izmjenu odluke o uspostavljanju komisije, odnosno – da Lekić bude njen član, saopštivši da je to učinio imajući u vidu značaj, složenost i osjetljivost pitanja Prevlake, tj. razgraničenja s Hrvatskom.
“Vijesti” saznaju da je predsjednik ukazao MVP-u, između ostalog, da je Lekić bio ministar spoljnih poslova od 1992. do 1995. godine, da je u tom svojstvu bio učesnik Londonske konferencije (1992), da je od 1993. do 1995. bio učesnik mirovnih konferencija u Ženevi posvećenih postizanju mira na prostoru bivše Jugoslavije, a na kojima se raspravljalo i Prevlaci. Milatović je naveo i da je Lekić bio šef diplomatije kad je Savjet bezbjednosti UN-a (1992) usvojio rezoluciju kojom je za rt Oštro-Prevlaku utvrđen poseban status.
Prema nezvaničnim informacijama redakcije, iz MVP-a je Milatovićevom kabinetu odgovoreno da je bilo sastanaka s onima koji su bili neposredno uključeni u ranije procese razgraničenja, te da će se s tim aktivnostima nastaviti i da će MVP poslati Lekiću poziv za sastanak sa članovima komisije, kako bi ih upoznao sa svim saznanjima koja ima i dao im sugestije značajne za rad.
Osim toga, resor kojim rukovodi Ibrahimović poručio je Milatovićevom kabinetu da, cijeneći važnost i osjetljivost pitanja razgraničenja, misle da je važno da se u javnosti izbjegavaju ocjene koje bi mogli voditi politizaciji procesa razgraničenja.
Nekoliko dana nakon što je predložio Lekića, predsjednik je kazao da smatra da bi rt Oštro na Prevlaci trebalo da pripadne Crnoj Gori. To je naišlo na oštru reakciju iz Hrvatske, pa je tako Vanda Babić Galić, specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlić Radmana, kazala prošle sedmice u intervjuu za “Slobodnu Dalmaciju” da je razumljivo da se Milatovićeva izjava doživljava kao korak unazad, “jer priziva retoriku iz vremena kad je teritorijalne aspiracije Crne Gore prema hrvatskom jugu pratio zveket tenkova”.
“Očekivati podršku Hrvatske za put prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), a istovremeno svojatati hrvatsku državnu teritoriju, u najmanju ruku je u kontradikciji s evropskim vrijednostima i time ne doprinosi evropskom putu Crne Gore”, ocijenila je Babić Galić.
Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Nakon ratnih sukoba devedesetih, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN-a – od 1996. do 2002. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.
Protokolom Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”. Taj status je zadržan do danas.
Badinterova komisija, koja se bavila pitanjima granica bivše Jugoslavije, utvrdila je 1992. da su republičke granice kakve su bile u vrijeme raspada bivše države – sad granice novostvorenih država, da su te granice zaštićene međunarodnim pravom i da se mogu mijenjati samo dogovorom između država.
Preporučeno
Savezna Republika Jugoslavija, čiji je Crna Gora bila dio, 1996. je Sporazumom o normalizaciji odnosa s Hrvatskom priznala tu državu u međunarodno priznatim granicama, koje su uključivale i Prevlaku.
