Jedna od tačaka je povećanje broja vojnika koji će biti pripravni u dijelu onoga što je brzo reagovanje, a koji su stacionirani u Crnoj Gori. Oni ne idu van teritorije države, osim u okolnostima koje to zahtijevaju.
“Predvidjeli smo da se taj broj poveća do 30 pripadnika. Ovo je odluka prethodne Vlade”, kazao je ministar odbrane Raško Konjević.
I druga odluka je započeta u mandatu prethodne Vlade, a odnosi se na povećanje broja vojnika u NATO misijama.
“Crnogorska vojska je imala 10 pripadnika u rotacijama u Letoniji. Nakon ovih dešavanja u Ukrajini, NATO je donio niz odluka koje mi kao članica moramo da poštujemo. Predlažemo da Skupština da saglasnost da do 60 crnogorskih vojnika bude prisutno u periodu 2023.godine ili u Bugarskoj ili Mađarskoj, najvjerovatnije Bugarskoj”, navodi Konjević.
On je saopštio i da Crna Gora sada ima 12 vojnika koji su rasporeženi u misijama u tri države.
Poslanik DPS-a Predrag Bošković kazao je da poslednjih pet mjeseci živimo u vremenu kada je Rusija ničim izazvana izvršila agresiju na svoju bratsku zemlju. Ova partija daće podršku na oba prijedloga Ministarstva odbrane.
“Na ovaj način i Crna Gora daje svoj doprinis da odvraćanje od granica bude i odlučnije i hrabrije u odnosu na ono što su mogući incidenti i nesporazuimi na istočnim granicama. Ne očekujemo da nijedan vojnik bude upotrijebljen ili zloupotrijebljen”, kazao je Bošković.
Poslanik Demokratskog fronta Andrija Mandić podsjeća da se taj politički savez zalagao za vojnu neutralnost.
“Sada donosimo odluke kako ćemo plaćati skoro dva miliona eura za ovu akciju koja treba da bude na istočinim granicama NATO-a, da pošaljemo 20 plus 60 vojnika. Imamo težak izazov. Volio bih da u razgovorima koje imate sa NATO-om ne prednjačite. Vidimo da Vlada želi da bude prva na linijama sukoba, u političkom smilsu, usvajanja rezolucija u Skupštini. Imam osjećaj da želite da budete prvi u vojnim sukobima, ali bi dobro bilo da znamo šta građani misle”, naveo je Mandić.
On je saopštio da su iz Ministarstva odbrane ranije saopštili da u slučaju sukoba NATO može da donese odluku da naši vojnici treba da ratuju protiv Rusije.
“Ova Vlada pomalo liči na jednog vladara Srbije iz prošlosti- knjaza Aleksandra Karađorđevića”, istakao je Mandić.
Poslanik Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović kazao je da mala Crna Gora šalje u dvije misije 20 plus 60 vojnika što je, prema njegovoj ocjeni, veliki broj.
“Je li potrebno da Crna Gora to u ovom trenutku radi? Čini mi se da smo mi dovedeni u priliku da moramo. Primorani smo da poštujemo i izvršavamo obaveze. Ne daj bože da naši vojnici budu izloženi opasnosti. Kako bi mala Crna Gora doživljavala te trenutke?”, pitao je Ivanović.
Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković kazala je da su pred Crnom Gorom dvije važne odluke koje će SDP-LP podržati.
“Pravni osnov je jasan-ispunjavanje obaveza. Za Crnu Goru je važno da se kredibilitet u međunarodnoj zajednici ne smije dovoditi u pitanje. Na ovaj način gradimo kredibilitet značajnog partnera-NATO. Uspjeli smo da povratimo povjerenje NATO partnera promjenama u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore”, kazala je ona.
I Bošnjačka stranka će podržati ove prijedloge Ministarstva odbrane, saopštio je njen poslanik Suljo Mustafić.
“Bilo bi dobro da znamo koliko će ova misija koštati budžet Crne Gore”, dodao je Mustafić.
Ministar Raško Konjević odgovorio je da je za misije trošak do dva miliona eura.
“Za sve ono što je predviđeno odlukama savjeta, ukoliko usvoji Skupština ove dvije odluke i za neke odluke koje su prije usvajane, za 2023.godinu bi trošak trebao da bude između 1.800.000 eura do dva miliona eura”, kazao je Konjević.
Preporučeno
Video