Konjević: Vlada Krivokapića nije poništila zaključak iz 2019. kojim je Sinjajevina određena kao vojni poligon, utisak da je Injac davala otkaze iz političkih razloga

Vlada Krivokapića nije poništila zaključak iz 2019. kojim je Sinjajevina određena kao vojni poligon

Poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Predraga Boškovića zanima da li je odluka Vlade iz septembra 2019. godine i dalje na snazi o uspostavljanju vojno-strelišnog poligona na Sinjajevini. Ako nije, šta Ministarstvo odbrane i Vlada planiraju da urade u najkraćem roku da vojsci Crne Gore obezbijede mjesto za nesmetano vježbanje i gađanje.

Konjević je odgovorio da Vlada nije poništila odluku iz 2019. o uspostavljanju vojno-strelišnog poligona na Sinjajevini. 

“Postojala je samo jedna informacija označena stepenom interno kojom se manje više ne kaže ništa i kojom se ne stavlja van snage ta odluka”, objasnio je Konjević.

Kaže da je odluku nemoguće ukinuti, dodajući da je obaveza i potreba da vojska Crne Gore mora imati neki vojni poligon.

“Vojni poligoni su postojali dok postoje vojske”, rekao je Konjević.

Smatra da nije dobro odrađena komunikacija s lokalnim stanovništvom, “pa je iz loše komunikacije izrasla politička manipulacija ovim pitanjem”.

“Ministarstvo odbrane ima u planu da posjeti i druge poligone i da javnost upozna s činjenicama i argumentima da je obaveza vlade da svojoj vojski omogući prostor na kojem će vježbati. S obzirom da je odluka iz 2019. i dalje na snazi, mi ćemo opet pokrenuti tu priču”, dodao je.

Bošković je pitao Konjevića i da li je Ministarstvo odbrane ponovilo predlog za povećanje našeg učešća u misiji KFOR prema Savjetu za odbranu i bezbjednost.

Bošković je konstatovao da se završetkom misije u Avganistanu otvorila potreba za povećanim učešćem u nekoj od postojećih misija i operacija, ističući da je, u skladu sa našim potrebama i resursima, misija na Kosovu najprihvatljivija.

Konjević je kazao da ne može precizno reći da li će i koliko vojnika biti angažovano u konkretnim misijama, pa ni misiji KFOR, ali dodaje da se razmatra novo angažovanje u Mađarskoj, Bugarskoj ili trećoj zemlji na istoku Evrope, a koje su u NATO alijansi.

“Generalštab će predložiti da angažman Vojske Crne Gore bude značajno povećan iduće godine, a to angažovanje može se već desiti krajem ove godine”, rekao je Konjević.

Bošković je kazao dq se nada da ministar neće dozvoliti da politički razlozi uskrate vojsku Crne Gore da se unapređuje i usavršava.

“Nophodno prepustiti pravosudnim organima da vode postupke”

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković pitala je Konjevića koje je radnje njegov resor preduzeo na saniranju bezakonja prethodne ministarke Olivere Injac i vraćanja ukupnog sistema u okvire vladavine prava imajući u vidu da se radi o resoru izuzetno važnom i osjetljivom za kredibilitet Crne Gore kao članice NATO?

“Ministarstvo odbrane je za mandata prethodne ministarke bilo prepoznato po nizu nezakonitih radnji i odluka o čemu je javnost upoznata. Takođe, njen rad pratile su brojne optužbe o diskriminatornom ponašanju i progonu onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci”, konstatovala je Vuksanović Stanković.

Konjević je kazao da su rad prethodnog menadženta MO pratili brojni medijski izvještaji koji su ukazivali na navodno postojanje protivpravnih postupanja.

U tom periodu su, kaže, pokrenuti pravni postupci pred nadležnim institucijama u kojima se zahtijeva utvrđivanje odgovornosti rukovodnog kadra MO za donošenje odluka koje su u suprotnosti sa Ustavom i Zakonima CG.

“SDT je u nekoliko navrata tražilo dokumentaciju koju je MO redovno dostavljalo. Samtramo da je u takvim slučajevima potrebno prepustiti nadležnim pravosudnim organima da sprovode zakonom predviđene postupke, dok će MO sarađivati sa pravosudnim organima i obezbijediti im sve potrebne informacije.

“O navodima o diskriminaciji sam posebno vodio pažnju. U nekoliko predmeta je dolazilo do prekida radnog odnosa na najblaže rečeno čudan način. Svi oni za koje komisija utvrdi nepravilnosti biće vraćeni na radno mjesto, rekao je Konjević.

On je dodao da se mogao steći utisak o “političkom motivu prekida radnog odnosa u pojedinim slučajevima”.

Dodaje da kada je u pitanju upotreba resursa vojske, ministar odbrane ima pravo da izda naređenje za njihovu upotrebu.

S tim u vezi, poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović pita da li su Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore odustali od izgradnje vojnih poligona na planini Sinjajevini s obzirom na to, kako je rekao, da planina Sinjajevina, pored toga što ima izuzetne poljoprivredne i turističke potencijale, predstavlja ekološki veoma važno područje, u samom središtu naše države, od čijeg očuvanja u dobroj mjeri zavisi zaštita i održanje cjelokupnog ekosistema Crne Gore.

Konjević je ponovio da vojska mora da ima vojni poligon.

Kako kaže, ovaj lokalitet ovih dimenzija se smatra adekvatnim za korišćenje od strane vojske u ograničenom vremenskom periodu tokom godine.

“Ako neko ima bolji predlog, pomoć je dragocjena. Ali, da je postojao neki lokalitet koji je mogao odgovarati, već bi bio predložen. Ne možemo imati vojsku a nemati vojni poligon ako im on treba da se obučavaju”.

Dodaje da ovo nije bila odluka jedne vlade, već više vlada, u kojoj je i DF bio dio parlamentarne većine pa ta odluka nije poništna.

“Bili ste politički odgovorni ukoliko ste smatrali da je ta odluka trebalo da se ukine. Ja ću skinuti oznaku interno, nema potrebe da bude označena stepenom tajnosti, i vidjećete da ne postoji nijedan zaključak prethodne vlade kojim se dovodi ozbiljnije u pitanje odabir lokaliteta na Sinjajevini”, rekao je Konjević.

Ni VCG ni MO “nijesu zaljubljeni da to bude na Sinjajevini, ali bitno je da je prostor u državnoj svojini”.

Bojović je kazao Konjeviću da očigledno jesu zaljubljeni u tu lokaciju jer preferiraju da tamo bude poligon.

“Kažete da DF nije ukinuo tu odluku…Molim vas da se uozbiljimo i da ne pričamo priče kao za malu djecu. Vi ste odgovorni i trebalo bi da pronađete adekvatnu lokaciju gdje će se omogućiti vojsci da vježba. A ne na mjestu koje bi trebalo da bude proglašeno zaštićenom zonom sa stanovišta životne sredine”.

Poručio je Konjeviću da se ne bavi dovoljno resorom MO, već više resorom MUP.

“Izgleda da pokušavate da preuzmete sve bezbjednosne službe, ali moj prijateljski savjet vama bi bio da se više bavite resorom MO, i posvetite mu se, jer vidite koliko zahtjevnih pitanja ima u tom resoru”, rekao je Bojović.

Interesantno je, kako dodaje, i kako će na ovu odluku reagovati Abazović, koji je bio protiv odluke da se poligon gradi na Sinjajevini.

Posjetio je na izjavu Abazovića koji je rekao da bi kao ministar odbrane povukao tu odluku te da će to biti urađeno ko god bude ministar tog resora.

“Ja vam kažem da u tome nećete uspjeti, neće vam proći te zakulisne igre, mi ćemo zaštititi Sinjajevinu.

Njegovog kolegu iz poslaničke klupe Janka Milatovića interesuje da li je Vlada Crne Gore spremna da u narednim mjesecima organizuje ekshumaciju i dostojno sahranjivanje žrtava građanskog rata 1941 – 1945. godine, koje su, kako je rekao, hladnokrvno poubijane i bačene u jame u okolini Nikšića?

“Кao što je poznato, u građanskom ratu u Crnoj Gori 1941. – 1945, na raznim stranama, stradao je veliki broj ljudi. Gotovo osam decenija kasnije u Crnoj Gori i dalje imamo masovne grobnice u kojima su oni koji su likvidirani bez suđenja, kao klasni i politički neprijatelji. U okolini Nikšića, Gornjem Polju, Кrnovu i na još nekim lokacijama su jame u kojima se i danas nalaze posmrtni ostaci hiljade ljudi. Smatramo da bi ovo bio veoma važan potez Vlade, odnosno prvi korak u kontekstu suočavanja sa vlastitom prošlošću, što su već uradile sve druge države bivše SFRJ”, naveo je Milatović u obrazloženju.

Konjević je odgovorio da od 1941. do 1945. nije bio građanski rat, nego rat protiv okupatora.

“Uz slaganje da svako ljudsko biće zaslužuje pravo na grob, ovo nije nadležnost Vlade niti će se Vlada time baviti”, kratko je odgovorio Konjević.

Milatović je naveo da je kada je postavljao pitanje znao kakav će odgovor dobiti.

“Kakav ministar, takav odgovor. Dobio sam odgovor u jednoj rečenici. Mogli ste se potruditi da jednom poslaniku na pitanje koje nije postavljeno sa zlom namjerom, opširnije odgovorite”, kazao je Milatović.

Poslanica DPS-a Daliborka Pejović pita ministra odbrane na koji način može riješiti problem školovanja kadeta na prestižnim specijalizovanim međunarodnim vojnim školama, s obzirom na to da je, kako je rekla, postupak odabira u ranijim slučajevima bio “najblaže rečeno nekredibilan”.

Konjević je kazao da onaj ko je trebalo da da taj odgovor je dao.

“Ovdje se radi o pravu, a kad ga uvežete s konkretnom stvari dolazite do problema”, naveo je on, dodajući da je pravno neshvatljiva i komplikovana odluka Komisije za žalbe.

“Ovo nije samo stvar da li je bilo diskriminacije, nego odnosa prema ljudima kojima država treba da pruži šansu. Definitivno ne želim ni da dodatno demotivišem ljude koji su već na školovanju i dovedem do toga da ih obeshrabre”, kazao je Konjević.

Postupanje prethodne ministarke je “bilo pogrešno, u tome nema dileme, koriščena je politička sila”.

Danijel Živković iz DPS-a pita Konjevića šta su Ministarstvo unutrašnjih poslova i rukovodstvo Uprave policije do sada preduzeli u cilju poboljšanja materijalnog statusa službenika policije i tog resora.

“Da li se moglo izbjeći nezadovoljstvo policije i po prvi put u istoriji policijskog sistema djelovanja kroz štrajk i da li će takav odnos uticati na funkcionisanje, efikasnost i rezultate rada”, pitao je Živković.

Konjević je odgovorio da je posljednje povećanje zarada policijskim službenicima bilo 2016. te da su u zdravstvu plate povećavane dva puta.

“Zbog čega povišica nije bilo za policijske službenike, ako je budžet rastao, a rashod je postajao manji. Želim da afirmišem postupanje Adžića i njegovog tima, koji su od prvog dana s njima u komunikaciji”, naveo je Konjević.

Rezultat je, kaže, izmjena odluke o dodatku, čime je svim zaposlenima uvećana plata za 10 odsto.

Dodao je da će izmjenom koeficijenata policijski službenici dobiti još uvećanja od 1. januara.

Sva ostala poboljšanja bi, kako je dodao, trebalo da idu kroz kolektivni ugovor.

Dodaje i da su uslovi rada policijskih službenika iz godine u godinu sve lošiji.

“Pojedini visoki državni sekretari, koji su se hvalisali po podgoričkim kafanama, kako će otkriti nezakonitosti i nezakonite radnje u prethodnim tenderskim postupcima, sada su dopisivali uslove i procedure i tako ih učinili nezakonitim, pa su isti poništeni. Pozivam SDT da ispita djelovanje državnih sekretara i njihove aktivnosti koje možda sadrže koruptivne radnje”, poručio je Konjević.

Poslanik DPS-a Ivan Mitrović je, prije postavljanja pitanja, poželio sreću Vojinoviću koji prvi put odgovara u Skupštini na poslanička pitanja, navodeći da se nada da mu mandat neće trajati do petka.

Mitrović je je zatim upitao ministra da li će se dvojezična nastava, u odjeljenjima u kojima je započeta, sprovesti do kraja osnovno školskog obrazovanja?

” Na ideju Ministarstva prosvjete tokom 2016/2017 godine, Vlada Crne Gore, odnosno resorno ministarstvo započelo je realizaciju pilot projekta, po kome se dio nastave u prvom razredu osnovne škole realizovao na engleskom jeziku. Od te 2016. godine do danas realizovano je nekoliko ciklusa obuka nastavnika kako razredne, tako i predmetne nastave za nastavu na engleskom jeziku. Školske 2017/2018. godine nastava po ovom modelu je realizovana u četiri razreda osnovne škole, 2018/2019. ukIjučeno je još četiri odjeljenja prvog razreda, pa je ukupno bilo osam odjeljenja u kojima je bila dvojezička nastava. Isti trend upisa djece po ovom programu je nastavljen i u narednim godinama, pa je takom 2019/2020. godini upisano još četiri odjeljenja, godinu kasnije još tri, dok je prethodne školske godine upisano pet odjeljenja. Znači da je u Crnoj Gori ove školske godine bilo ukupno 20 odjeljenja koja su ufiila po ovom modelu. Ova aktivnost Ministarstva prosvjete smatrana je značajnim iskorakom u osavremenjavanju i unaprjeđenju nastavnog procesa i obrazovnog sistema u cjelini. Da li će se kao takva i nastaviti u odjeljenjima u kojima je nastava započeta do kraja osnovno školskog obrazovanja”, objasnio je Mitrović.

Vojinović je odgovorio da će Ministarstvo prosvjete u narednom periodu razmotriti mogućnost uvođenja CLIL pristupa u predmetnu nastavu u zavisnosti od raspoloživog nastavnog kadra. On je rekao da je ponuđeno da tri škole ove godine izvode nastavu uporedo na engleskom i maternjem jeziku.

On je naveo da su CLIL pristupom (Content and Language Integrated Learning) učenici u toku redovne nastave kratkotrajno izloženi engleskom jeziku na časovima tzv. nejezičkih nastavnih predmeta (Matematika, Priroda i društvo, Muzička kultura, Likovna kultura i Fizičko vaspitanje).

Glavni ciljevi ovog pristupa su, navodi Vojinović, razvijanje motivacije i pozitivnog stava prema učenju engleskog kao stranog jezika, jačanje samopouzdanja pri izražavanju na stranom jeziku i veća izloženost engleskom jeziku u toku nastave.

Podsjetio je da je Ministarstvo prosvjete u saradnji sa Britanskim savjetom 2016. godine objavilo prvi Javni poziv za zainteresovane nastavnike i nastavnice razredne nastave koji posjeduju znanje engleskog jezika nivo B2 da se prijave za obuku. Prijavljeni kandidati su uradili APTIS testiranje na osnovu kojeg je izvršena procjena znanja engleskog jezika, a samim tim i selekcija nastavnika za pohađanje obuke. Javni pozivi su objavljivani i narednih godina.

” U cilju sticanja uvida u način realizacije nastave i davanja stručnog mišljenja radni tim Zavoda za školstvo je u februaru 2018. godine posjetio četiri osnovne škole u kojima su bila odjeljenja prvog razreda po CLIL pristupu. Prema Izvještaju Zavoda za školstvo, CLIL pristup se pokazao kao pozitivno iskustvo za školu, nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavnici razredne nastave načelno imaju pozitivan stav prema projektu. Smatraju da djeca rado koriste engleski jezik na časovima nejezičkih nastavnih predmeta i sa lakoćom prihvataju učenje pojmova i sadržaja datog predmeta na engleskom jeziku, kao i da su puna samopouzdanja u njegovom korišćenju. Takode, korišćenje engleskog jezika u nastavi nejezičkih nastavnih predmeta može da utiče na promjenu percepcije učenika u smislu da engleski jezik nije samo sredstvo za komunikaciju, već se u ovom slučaju koristi i u procesu sticanja novih znanja i vještina”, naveo je Vojinović u odgovoru.

On je kazao da se nastava po CLIL pristupu realizuje u sljedećim osnovnim škola u po jednom odjeljenju u jednoj školskoj godini.

” Školske 2017/2018. godine JU OŠ „Maksim Gorki”, Podgorica, JU OŠ „Mirko Srzentić” Petrovac, Budva, JU OŠ „Luka Simonović”, Nikšić, JU OŠ „Olga Golović”, Nikšić; školske 2018/2019. godine, JU OŠ „21. maj”, Podgorica, JU OŠ „Radojica Peroviću , Podogrica, JU OŠ „Radomir Mitroviću, Berane, JU OŠ „Nedakusi”, Bijelo Polje”, naveo je Vojinović.

Školske 2019/2020. godine nastava po CLIL pristupu realizuje se realizovala u JU OŠ „Sutjeska”, Podgorica, JU OŠ „Rifat Burdžović – Tršo”, Bijelo Polje, JU OŠ „29. novembar” Dinoša, Tuzi, JU OŠ „Mileva Lajović-Lalatović”, Nikšić Školske 2020/2021. godine, JU OŠ „Sutjeska”, Podgorica, JU OŠ „Radomir Mitrović”, Berane 3. JU OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša”, Budva.

Školske 2021/2022. godine nastava se odvijala u JU OŠ „Radojica Perović”, Podgorica, JU OŠ „Vuk Karadžić”, Podgorica, JU OŠ „Savo Pejanovió”, Podgorica, JU OŠ „Srbija”, Bar, JU OŠ „Marko Nuculović”, Ulcinj.

” Za školsku 2022/2023. godinu u tri osnovne škole data je mogućnost realizacije nastavnog procesa po CLIL pristupu u po jednom odjeljenju prvog razreda. Ministarstvo prosvjete će u narednom periodu razmotriti mogućnost uvođenja CLIL pristupa u predmetnu nastavu u zavisnosti od raspoloživog nastavnog kadra”, poručio je Vojinović.

Ministarstvo prosvjete sa mnom na čelu i njegov tim uradiće sve kako bi se poboljšao status prosvjetnih radnika. Na prvom mjestu će biti depolitizacija, poručio je ministar prosvjete Miomir Vojinović odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini.

Poslanica Bošnjačke partije (BS) Kenana Strujić Harbić pitala je Vojinovića da li smatra da je kompletno školstvo dovedeno do ivice funkcionisanja i hoće li 43. Vlada i on kao resorni ministar preduzeti nešto da se počne raditi na saniranju štete koju je u Ministarstvu prosvjete načinila prethodna administracija?

” Imajući u vidu da je fokus rada Ministarstva prosvjete u poslednjih 17 mjeseci sveden isključivo na revanšižam, bespravne smjene direktora, zatim mobing i veoma malu uključenost inspekcija, mišljenja sam kao i mnogi građani i prosvjetni radnici da se sve radilo isključivo i samo na štetu djece i odraslih koji pohađaju obrazovne institucije”, navela je Strujić Harbić u pitanju upućenom ministru Vojinoviću.

Vojinović je u odgovoru ponovio stav da je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta bilo previše obimno – sastavljeno od četiri strateška i zahtjevna resora, i da zbog toga nije moglo pružiti rezultate kakve je javnost očekivala. On je mišljenja da u prethodnom periodu, u obrazovnom smislu, nijesu mogli odgovoriti na sve izazove koji su stajali pred njima. Protok vremena, kako kaže, u uvodnom periodu, nije dozvoljavao da sa saradnicima povuče toliko daleke poteze čime bi ostavili neki poseban trag po pitanju obrazovnog sistema Crne Gore.

” Imajući u vidu važnost resora prosvjete, te činjenicu da obrazovanje predstavlja stub ovog društva, usljed kompleksnosti nekadašnjeg MPNKS-a, smatram da obrazovanje nije dobilo fokus koji zaslužuje. Upravo zato je došlo do propusta i nagomilanih problema. Čvrsto vjerujem da ćemo profesionalanim radom i zalaganjem Ministarstva prosvjete, obrazovnih ustanova, kroz tijesnu saradnju sa relevantnim institucijama, NVO sektorom i međunarodnim partnerima, ne samo riješiti pomenute probleme, već postići vidljive rezultate na dobrobit prosvjetne zajednice i obrazovnog sistema uopšte”, naglasio je Vojinović.

U ovom trenutku smatra da se 43. Vlada i on kao resorni ministar moraju fokusirati na nadogradnju dobrih temelja na kojima je postavljen naš obrazovni sistem, a ne na propagandu prethodne administracije.

” To podrazumijeva ogromne napore, kako Vlade i resornog Ministarstva, tako i svih nadležnih institucija, ustanova i službi u obrazovnom sistemu, u cilju postizanja konkretnih rezultata kroz ubrzane procedure djelovanja u okviru zakonskih normativa. U potpunosti sam saglasan sa stavom premijera Dritana Abazovića, koji je u svom ekspozeu istakao da će reforma obrazovnog sistema, njegovo unapredenje i strateško planiranje u sektoru obrazovanja biti jedan od najvažnijih zadataka ove Vlade”, naglasio je Vojinović.

Prvi korak na tom putu je, naglasio je, depolitizacija obrazovnog sistema.

” Imajući u vidu da je obrazovni sistem jedan od najvažnijih segmenata drtžave, koji predstavlja ključni faktor razvoja i obezbjeđuje budućnost pojedinca, moj polazni princip u radu jeste i biće njegova kompletna depolitizacija. Svi činioci obrazovnog sistema, uključujući Ministarstvo, predškolske ustanove, škole, Univerzitetl fakultete, zavode, stručne službe treba da obavljaju svoju djelatnost isključivo u interesu djece, učenika ili studenta, te shodno tome, politici u obrazovnom sistemu nema mjesta. Progresivne promjene u obrazovanju se mogu desiti samo ukoliko se budu vrednovale stručne kompetence, rad, profesionalnost, posvećenost i znanje, i to će biti jedini imeprativi za kadriranje u okviru mog mandata”, naglasio je Vojinović u odgovoru.

Poslanica Strujić-Habrić kazala je da je ministrov odgovor zapravo taksativno nabrajanje poslova koje će Ministarstvo da obavi.

Ona je podsjetila da su svi direktori smijenjeni po istom osnovu, što je, ističe, apsurd.

“Koliko će nas nečiji bijes i neznanje koštati”, upitala je ona.

Dodala je i da je potreban veči broj asistenata.

Proceduralno je reagovala poslanica Božena Jelušić te podsjetila da će asistenti dobiti ugovore na neodređeno vrijeme, kako je odlučeno u Skupštini.

“Voljela bih da ministar riješi to što su se škole oglušile o ovu odluku. Važno je da ove ljude uvažimo”, kazala je Jelušić.

Poslanik DPS-a Ivan Mitrović pitao je ministra da li će se dvojezična nastava, u odjeljenjima u kojima je započeta, sprovesti do kraja osnovno školskog obrazovanja.

Na ideju Ministarstva prosvjete tokom 2016/2017 godine, Vlada Crne Gore, odnosno resorno ministarstvo započelo je realizaciju pilot projekta, po kome se dio nastave u prvom razredu osnovne škole realizovao na engleskom jeziku. Od te 2016. godine do danas realizovano je nekoliko ciklusa obuka nastavnika kako razredne, tako i predmetne nastave za nastavu na engleskom jeziku.

Školske 2017/2018. godine nastava po ovom modelu je realizovana u četiri razreda osnovne škole, 2018/2019. ukIjučeno je još četiri odjeljenja prvog razreda, pa je ukupno bilo osam odjeljenja u kojima je bila dvojezička nastava. Isti trend upisa djece po ovom programu je nastavljen i u narednim godinama, pa je takom 2019/2020. godini upisano još četiri odjeljenja, godinu kasnije još tri, dok je prethodne školske godine upisano pet odjeljenja.

“Znači da je u Crnoj Gori ove školske godine bilo ukupno 20 odjeljenja koja su ufiila po ovom modelu. Ova aktivnost Ministarstva prosvjete smatrana je značajnim iskorakom u osavremenjavanju i unaprjeđenju nastavnog procesa i obrazovnog sistema u cjelini. Da li će se kao takva i nastaviti u odjeljenjima u kojima je nastava započeta do kraja osnovno školskog obrazovanja”, pitao je Mitrović.

Vojinović je kazao da multietnička, multivjerska Crna Gora nema alternativu.

Ministar je saopštio da je ponuđeno za ovu godinu da tri škole izvode nastavu uporedo na engleskom i našem maternjem jeziku.“Postoje indicije da ta nastava bude nastavljena iz određenih predmeta, ali za to treba kadar koji odgovara. Nastava bi mogla da bude nastavljena iz predmeta matematike, biologije, informatike, fizije, hemije i fizičkog vaspitanja poslije razredne nastave”, dodao je Vojinović.

Sjednica je zakazana za 10 sati, a može se pratiti uživo: