Video
“Imaćemo vjerovatno opet samo političku konferenciju, gdje će se reći da nam Evropa mnogo znači, ali bez ikakvog progresa. Ono što se dešava posljednje tri godine, to je da nemamo više te stabilne razlike u dinamici između ukupne ocjene progresa i dinamike između dva izvještaja. Stepen legislativnih zadataka je na nivou od 28 odsto, što govori da u ovoj godini nismo baš bili na evropskoj agendi”, kazala je Đurović.
Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica, mišljenja je da smo ove godine imali priliku za integracije, ali da je nijesmo iskoristili.
Smatra da su u Briselu ozbiljniji razmišljala o tome šta Zapadni Balkan znači za samu Uniju, ali da je u Crnoj Gori formirana visokorizična Vlada, čiji zadatak je bio da odblokira evropski put, što se nije dogodilo.
“Ako govorimo o razlozima, moramo se vratiti prošlosti. Kod nas se dešava negativan trend, da najbolji ljudi odlaze iz države, neki ljudi koji su imali svoju pamet i integritet. Taj proces traje dugo vremena, sad je on doveden do potpune banalizacije, pa imate na političkoj sceni na mjestima donošenja odluka one koji se ne razumiju u poslove koje rade. To nije samo karakteristika 43. već i 42. a rekao bih i 41. Vlade. Gubili smo ljude, a dobijali poslušnike i to je za mene ključni uzrok”, ispričao je Koprivica.
Navodi i da su za ovu situaciju odgovorni oni koji su, kako kaže, svoja obećanja zamijeniili za politikanstvo, za Temeljni ugovor i rješavanje stvari koje su se njima učinile važnijim od onoga što su obećali i javnosti i međunarodnoj zajednici.
“Mi smo dobili objektivan izvještaj, koji je preblag u nekim oblastima, ali koji je dao jasnu sliku i nacrtao puteve kako da izlazimo iz toga”, dodao je Koprivica.
Govoreći o polarizaciji u društvu i ocjenama EK, profesorica Đurović navodi da Izvještaj pominje i Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom kao pitanje koje je produbilo političku nestabilnost, polarizaciju i tenzije u društvu, te da ima trajne posljedice, kao i da je skrenulo Crnu Goru sa dogovorene evropske agende.
“Komesar Varhelji personalno promoviše Otvoreni Balkan kao jako dobru stvar i sad kaže da je Temeljnim ugovorom to pitanje za Crnu Goru završeno i sada ćemo da se bavimo pravnim stvarima. Međutim, ako se pogleda Izvještaj, on na pet mjesta pominje SPC u sažetku i još četiri puta. Navodi se da taj Sporazum nije donio prevazilaženje društvene polarizacije. To su vrlo ozbiljne stvari, nikako nisu vezane za sistem prioriteta koji je bio postavljen”, poručila je.
Preporučeno
Đurović je dodala da postoji mnogo otvorenih pitanja i nepoznanica, te da ne možemo tražiti sva rješenja u Izvještaju, ali da, onome što je u njemu prepoznato kao negativno, kao društvo treba više da se posvetimo.
