Video
Kos je, obraćajući se Konferenciji hrvatskih ambasadora u Zagrebu, rekla da Evropska komisija priprema preispitivanje politike prije proširenja, odnosno modela funkcionisanja Unije sa više od 30 članica. Taj proces, koji je dugo bio na čekanju, Komisija je ponovo pokrenula kako bi pripremila EU za buduće proširenje i omogućila liderima da o novom pristupu razgovaraju na političkom nivou, piše Euronews.
Prema njenim riječima, EU se nalazi pred novim „helsinškim trenutkom“, aludirajući na skup evropskih lidera u Helsinkiju koji je otvorio put ka velikom proširenju nakon završetka Hladnog rata, kada je u Uniju ušlo deset novih država.
Kos je posebno izdvojila napredak Crne Gore, koju je označila kao predvodnika u procesu pristupanja, napredak Albanije u ispunjavanju ključnih uslova u oblasti vladavine prava, tehnički napredak Ukrajine i Moldavije, kao i odluku Islanda da obnovi pristupni proces.
„Svijet se promijenio. I proširenje mora da se promijeni zajedno s njim“, kazala je Kos, navodeći četiri oblasti u kojima bi trebalo postići dogovor kako bi EU bila spremna da prihvati nove članice.
Reforme bez izmjene ugovora
Jedan od glavnih elemenata novog pristupa biće unutrašnja reforma EU, jer bi veći broj članica mogao otežati donošenje odluka i reagovanje na krize.
Kos smatra da bi određene promjene u načinu odlučivanja i funkcionisanju institucija mogle biti sprovedene bez izmjene evropskih ugovora, što bi izbjeglo dugotrajne pregovore i neizvjestan proces ratifikacije u državama članicama.
„Trebalo bi da ovo iskoristimo kako bismo odlučivanje učinili jednostavnijim i fleksibilnijim. To bi moglo značiti i smanjenje broja oblasti u kojima jedna članica može blokirati sve ostale. Moglo bi značiti i smanjenje broja članova naših institucija“, rekla je Kos.
Ona je ukazala i na mogućnost šire primjene mehanizma pojačane saradnje, koji omogućava grupi država članica da napreduje u određenoj oblasti kada ostale nijesu spremne da učestvuju. Taj mehanizam već je korišćen, između ostalog, u razvoju šengenskog prostora i eura.
Jače garancije za demokratiju
Druga oblast odnosi se na zaštitu demokratskih standarda i vladavine prava nakon prijema novih članica. Kos smatra da postojeće mehanizme treba ojačati kako bi se spriječilo da država nakon ulaska u EU počne da odstupa od osnovnih vrijednosti Unije.
„Moramo otići korak dalje. Moramo se pobrinuti da ne primamo trojanske konje. Ne danas, ne za 10 ili 20 godina“, rekla je Kos.
Ona je navela da iskustvo posljednjih godina pokazuje potrebu za snažnijim zaštitnim mehanizmima koji bi mogli spriječiti, ali i ispraviti kršenja osnovnih principa i vrijednosti EU.
Takav pristup, međutim, otvara pitanje jednakog tretmana članica i mogućnosti stvaranja svojevrsnih članica drugog reda.
Ambasador Crne Gore pri EU Petar Marković rekao je Euronewsu da bi Podgorica podržala takve mehanizme pod uslovom da se zasnivaju na objektivnim kriterijumima i primjenjuju od slučaja do slučaja.
„Takve mjere su neophodne, a ne nešto što je lijepo imati. To je ključno za izgradnju povjerenja i jedinstva unutar naše Unije kako bismo prihvatili nove članice“, kazala je Kos.
Postepena integracija umjesto principa „sve ili ništa“
Treći element odnosi se na promjenu metodologije proširenja. Nekoliko država članica, posebno Francuska i Njemačka, već se zalaže za model postepene integracije, kojim bi zemlje kandidati dobijale konkretne koristi od približavanja EU i prije punopravnog članstva.
Kos je ocijenila da sadašnji proces, koji može trajati decenijama, ostavlja prostor protivnicima EU da koriste neizvjesnost i vrše politički uticaj na zemlje kandidate.
„Moramo, dakle, odustati od logike ‘sve ili ništa’ u proširenju. Potreban nam je strukturiraniji pristup kako bismo premostili vrijeme koje više nemamo. Moramo tražiti ambicioznije načine postepene integracije“, rekla je ona.
Kao primjere koristi koje kandidati već mogu ostvariti navela je pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i povezivanje sa energetskom mrežom EU, ali je ocijenila da to nije dovoljno.
Potreba za novim pristupom posebno je dobila na značaju nakon početka pristupnih pregovora Ukrajine, jer pojedine države članice smatraju da bi određeni oblik članstva i bezbjednosnih garancija mogao biti dio budućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, kako bi se Ukrajina čvrsto vezala za Evropu.
Prelazne mjere za nove članice
Četvrta oblast odnosi se na prelazne mjere kojima bi se ublažili potencijalni efekti prijema novih članica na postojeće države EU i zaštitili interesi Unije.
Kos je podsjetila da EU već ima iskustvo sa širokim prelaznim mjerama koje omogućavaju da integracija novih članica bude postepena i kontrolisana.
Posebno pitanje predstavljaće budući budžet EU i način na koji bi u njega trebalo uključiti nove članice. To će biti jedan od spornih elemenata pregovora o narednom višegodišnjem finansijskom okviru Unije.
Preporučeno
Komisija će svoje prijedloge predstaviti prije rasprave lidera EU u oktobru, u trenutku kada se proširenje ponovo nalazi među ključnim strateškim pitanjima Unije, posebno zbog napretka Crne Gore i drugih kandidata sa Zapadnog Balkana, ali i zbog procesa pristupanja Ukrajine i Moldavije.
