Predsjednik Evropskog savjeta pokušao je da uvjeri zemlje kandidatinje sa Zapadnog Balkana da stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta zavise od proširenja Unije.

Govoreći uoči turneje po regionu, Košta im je obećao da je EU posvećena ponovnom pokretanju procesa pristupanja, koji je u posljednje vrijeme zapeo, djelimično zbog oklijevanja zemalja članica.

U ekskluzivnom intervjuu za Euronews, on je takođe pozvao zemlje kandidatkinje da se posvete reformama.

U središtu njegove misije prema Zapadnom Balkanu nalazi se potreba da Brisel ne izgubi stratešku kontrolu nad ključnim regionom.

– Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je proces pristupanja Ukrajine i Moldavije, pa nije pošteno prema zemljama Zapadnog Balkana da ih Ukrajina i Moldavija preteknu, i to će ih natjerati da brže sprovedu reforme – rekao je Košta za Euronews uoči svoje diplomatske turneje po šest zemalja Zapadnog Balkana.

Prva stanica predsjednika Evropskog savjeta biće Srbija, zemlja koja je mjesecima pogođena političkom krizom.

Istog dana Košta će posjetiti i Bosnu i Hercegovinu, a u srijedu će se sastati sa liderima Crne Gore i Kosova.

Sljedećeg dana posjetiće Sjevernu Makedoniju, dok će posljednja stanica biti Albanija, gdje će učestvovati na samitu Evropske političke zajednice (EPZ) u petak u Tirani.

Evropska bezbjednost u središtu brige EU

EPZ je međuvladini politički forum koji okuplja preko četrdeset evropskih zemalja, a osnovan je 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Proširenje EU na Zapadni Balkan biće jedna od glavnih tema samita zbog rastuće nestabilnosti u regionu.

Lideri zemalja članica EU strahuju da spoljne sile učvršćuju svoj uticaj u regionu koji je sastavni dio Evrope.

– Sa strane Evropskog savjeta postoji široki politički konsenzus da je proširenje najvažnija geopolitička investicija koja se može napraviti za stabilnost, mir i prosperitet čitave Evrope, uključujući zemlje Zapadnog Balkana – rekao je Košta.

Predsjednik Evropskog savjeta je istakao da „zemlje EU i Zapadnog Balkana dijele zajedničku viziju, jer pripadaju evropskoj porodici“.

– Zato moramo raditi na tome da one i formalno postanu dio te porodice, unutar Evropske unije – dodao je.

Srbija – ključna zemlja?

Politička kriza u Srbiji je izvor zabrinutosti i za EU i za NATO.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je jedini lider iz zemlje kandidatkinje za članstvo u EU koji je učestvovao na obilježavanju Dana pobjede u Moskvi 9. maja. Jedini lider iz zemlje članice bio je premijer Slovačke Robert Fico.

Vučić i Fico time su prekršili bojkot proslava koji su zapadne zemlje uvele protiv Kremlja. Takođe, Srbija nikada nije uvela sankcije Rusiji koje je EU nametnula nakon invazije na Ukrajinu.

Za mnoge Srbe, njihova zemlja, koja je tada bila dio Jugoslavije, duguje zahvalnost Sovjetskom Savezu jer ju je oslobodila Crvena armija 1945. godine. Vučićevo prisustvo na proslavi u Moskvi nije nužno znak podrške ruskoj agresiji u Ukrajini.

Vučićeva vlada se suočava sa višemjesečnim protestima u Beogradu i drugim gradovima. Demonstranti optužuju vlast za korupciju i gušenje političkih i medijskih sloboda.

Prošle sedmice, Evropski parlament je podržao studente demonstrante u Srbiji.

U Strazburu su poslanici EU velikom većinom usvojili neobavezujući izvještaj o Srbiji, koji je sastavio hrvatski socijalista Tonino Picula. Prema mišljenju poslanika, i pored ekonomskog napretka, u Beogradu i dalje nedostaju politički dijalog, vladavina prava i borba protiv korupcije.

Tokom radnog sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen prošlog mjeseca, Vučić je „bio vrlo jasan u vezi s formiranjem nove vlade i usvajanjem tri ključne reforme: izbornog zakona, slobode medija i borbe protiv korupcije“, rekao je Košta.

Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da je „proširenje prije svega proces unutrašnjih reformi“.

Komentarišući Vučićevo prisustvo u Moskvi i političke tenzije u Srbiji, Košta je rekao da je jedan od uslova za pristupanje zajednička spoljna politika između EU i budućih članica.

Međutim, dodao je: „9. maja u Moskvi slavili smo događaj iz prošlosti. Budućnost Srbije je u Evropi.“

Kakav je vremenski okvir za pristupanje EU?

Evropske institucije su često navodile 2030. godinu kao cilj za prve prijeme u članstvo EU, posebno Albanije, Crne Gore i Srbije. Međutim, Brisel sada govori samo o Albaniji i Crnoj Gori.

– Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? A zašto ne i prije? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogu se pridružiti i prije 2030. godine – rekao je Košta.

„Ali upravo te zasluge se mogu mijenjati. Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od ostalih zemalja.“

Ipak, rat u Ukrajini doveo je do ponovnog jačanja tenzija na Zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i između Srbije i Kosova.

– Ne poznajem bolji podsticaj za prevazilaženje preostalih sukoba od ove možda jedinstvene prilike – članstva u Evropskoj uniji. To je najbolji uslov koji možemo ponuditi zemljama Zapadnog Balkana, priliku za prosperitet kakvu bi teško našle drugdje – rekao je Košta.

Prema brojnim anketama, većina građana Srbije izgubila je interesovanje za EU zbog oklijevanja Unije u vezi sa proširenjem.

– Najvažnije je razumjeti značenje Evropske unije. Prošle sedmice smo obilježili 75 godina Šumanove deklaracije – prvog koraka ka današnjoj Uniji – podsjetio je Košta.

– Ono što je zaista izgradilo EU bila je volja da se prevaziđu rane prošlosti – zaključio je.