Video
“Pokazalo se da je političkim snagama važnija borba za koji glas više, dodvoravanje nacionalistima, crkvi te plasiranje populističkih predloga, dok se reformske teme, koje treba da omoguće prosperitet i garantuju pravdu, guraju u stranu”, navodi Kovačević.
Premijer je, ističe ona, u ekspozeu naglasio da prethodni saziv Skupštine nije uspio da obezbijedi kvalifikovanu većinu za važna imenovanja u pravosudnom sistemu, što je dovelo do toga da se ključne funkcije obavljaju u v.d. stanju i tako otvori prostor za zloupotrebe.
“Ipak, ni aktuelni saziv, u prvoj godini svog rada, nije uložio napor da pokrene dijalog između parlamentarnih partija o rješavanju ovih i drugih važnih pitanja. Zbog svega ovoga i dalje nemamo ni jednu od pravosudnih institucija za čiji je izbor nužan dijalog i kompromis između vlasti i opozicije – Sudski savjet, Vrhovnog državnog tužioca, popunjen Ustavni sud. Na ovaj način, nastavljena je tendencija marginalizacije parlamenta, koji bi trebalo da bude centralni forum za transparentne političke razgovore, umjesto zakulisnih dogovora partija i drugih interesnih grupa”, ocijenila je Kovačević.
Na zakonodavnom planu usvojene su izmjene Zakona o državnom tužilaštvu koje omogućavaju promjenu sastava Tužilačkog savjeta.
“Zbog velikog prostora koji novo rješenje ostavlja za politički uticaj na Tužilaštvo, ovaj propis tek treba da prođe test praktične primjene. I u ovom slučaju je borba za političke poene onemogućila izbor članova i početak rada savjeta u novom sastavu. Međutim, jedno je sigurno, ovim zakonom je odložena urgentnost razgovora i dogovora o Vrhovnom državnom tužiocu jer v.d. stanje može trajati u nedogled, čime su obesmišljene ustavne promjene koje za izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija zahtijevaju kvalifikovanu većinu”, ističe Kovačević.
Dodatno, naglašava ona, blokada Vrhovnog suda, krnji sastav Ustavnog suda te generalni štrajk advokata doveli su do pravne nesigurnosti.
O stanju u pravosuđu i potrebi za reformama, kaže Kovačević, govore nam i porazni podaci iz istraživanja antikorupcijske mreže SELDI prema kojem građani Crne Gore sudije i tužioce vide kao najkorumpiranije javne službenike i funkcionere, odmah nakon carinika.
Preporučeno
“Čak 61.8 odsto građana smatra da je skoro svaki ili velika većina sudija uključeno u korupciju, a njih 60.8 odsto isto smatra za skoro svakog ili veliku većinu tužilaca. U odnosu na 2016. godinu, čak je 17.1 odsto više ispitanika koji procjenjuju veći nivo zastupljenosti korupcije među sudijama, odnosno 18.9 dsto više ispitanika to procjenjuje među tužiocima”, zaključila je Kovačević.
