KRČAG LAŽI: Kako smijeniti Katnića a da Brisel to ne primijeti

Pobjeda je imala uvid u ovaj dokument, za koji se i dalje ne zna ko ga je i kada uradio, ali je na osnovu i samo letimičnog pregleda jasan cilj – smjena glavnog specijalnog tužioca Katnića.

Pošto su Brisel i Vašington osujetili nedavni pokušaj aktuelne vlasti da pukom silom parlamentarne većine razriješe Katnića i poručili im da je neprihvatljivo donošenje nekog zakona samo zbog toga da bi se vlast personalno obračunavala sa nosiocima tužilačke funkcije, Abazović je preuzeo odgovornost da on pokuša da nađe ,,prigodniji“ način za smjenu glavnog specijalnog tužioca.

ZAMJENA ULOGA

Potpredsjednik Vlade beskrupulozno je obmanuo i domaću i međunarodnu javnost tvrdnjom da je dokument usklađen sa preporukama Venecijanske komisije i da je proizvod širokog društvenog konsenzusa.

– Imao sam uvid u Vladin dokument i ključni cilj izmjena zakona i očigledna je namjera okrivljenih da smijene one koji su ih gonili, što ne bi smio biti motiv donošenja ni jednog zakonskog akta. To je neprihvatljivo – kazao je za Pobjedu evropski pravni ekspert koji je želio da ostane anoniman.

Uvjeren je da Vlada i Abazović neće dobiti „zeleno svjetlo“ za ovakav zakon.

Smatra da Brisel neće umilostiviti ni vapaji nove crnogorske vlasti da od smjene Katnića i njegovog tima zavisi opstanak Vlade.

CIJENA UCJENE

Lideri Demokratskog fronta još u decembru prošle godine, kada je prošla pobjednička euforija, podsjetili su koalicione partnere da je uslov opstanka Vlade smjena glavnog specijalnog tužioca po čijoj optužnici su dvojica njihovih lidera osuđena za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Sudeći po Nacrtu izmjena tužilačkih zakona, taj zahtjev Demokratskog fronta, sada je ponovo doživio svoju instrumentalizaciju kroz dokument koji forsira Dritan Abazović.

Sagovornik Pobjede smatra da je to očigledno iz pojedinih predloženih rješenja.

– Iz dokumenta je jasno da zakon mijenjaju isključivo iz ličnih razloga. Odstupili su od svih principa zaštite Tužilaštva od nedoličnih političkih uticaja. To ne može biti prihvatljivo i daleko je od evropskih standarda. Ako je Crna Gora usvojila koncept kvalifikovane većine za izbor tužilaca, kao branu od direktnog uticaja izvršne vlasti i političkih struktura iz parlamenta, izmjenama tužilačkih zakona se taj koncept, na kojem je Evropa svojevremeno insistirala, potpuno mijenja– kategoričan je naš sagovornik.

Ističe da ne zna da se desio slučaj u savremenoj Evropi da optuženi za teška krivična djela protiv ustavnog poretka sa funkcije vlasti donosi zakon protiv onoga koji ga je gonio.

– Čitav ovaj dokument koncipiran je na način da se izbjegnu stavovi Venecijanske komisije – kategoričan je naš sagovornik.

IGNORISANJE PREPORUKA

Predloženim zakonom potpuno je ignorisana preporuka Venecijanske komisije da je prihvatljiva promjena strukture Tužilačkog savjeta, ali uz obavezu da se članovima ovog tijela iz reda uglednih pravnika ne dira u mandat. „Venecijanci“ su prihvatili da u Savjetu bude istovjetan broj predstavnika tužilaca i uglednih pravnika – po pet, ali su bili jasni da ne diraju u već izabrana četiri ugledna pravnika, već da aktuelna parlamentarna većina izabere petog.

Na taj način Venecijanska komisija pokušala je da od totalne politizacije zaštiti Savjet, ali su se predlagači zakona i u ovom nacrtu oglušili o tu preporuku.

Članom 13 precizirano je da „danom stupanja na snagu ovog zakona mandat članovima Tužilačkog savjeta, kao i disciplinskom tužiocu i njegovom zamjeniku iz člana 112 ovog zakona, traje još 45 dana“.

– Nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore raspisaće javni poziv za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika u roku od osam dana od dana stupanju na snagu ovog zakona – piše u nacrtu zakona.

Za razliku od članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika koji se u parlamentu biraju dvotrećinskom većinom, predstavnike uglednih pravnika u Tužilačkom savjetu Skupština bira prostom većinom.

,,DISCIPLINOVANJE“ TUŽILAŠTVA

Parlamentarna većina na ovaj način pokušava da otvori vrata za totalnu kontrolu Tužilaštva, a s obzirom na to da je vrhovni državni tužilac u statusu vršioca dužnosti izmijenili su i član 48 i izbrisali stav da se v.d. bira „iz reda državnih tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva“.

Na taj način obezbijedili su da za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Tužilački savjet može izabrati osobu koja nije državni tužilac, već i nekoga sa najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima. Precizirano je u članu šest da se „vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca određuje na period od šest mjeseci“, te da „isto lice može još jednom biti određeno… na period od šest mjeseci“.

Prema Nacrtu koji Abazović promoviše, ispada da su ,,lakši“ uslovi za izbor ,,privremenog“ prvog čovjeka Vrhovnog državnog tužilaštva, nego za tužioce. Ukoliko se usvoji ovakav prijedlog, za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca

može biti izabran čak i – pravnik u nekom preduzeću, samo ako ima ,,iskustvo od 20 godina rada na pravnim poslovima“!

– Nelogično je da daju veoma krute uslove za izbor „običnih“ tužilaca, a omogućavaju do te mjere liberalne uslove za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. To je neprihvatljivo srozavanje profesionalnih standarda – objašnjava naš sagovornik.

TOTALNA KONTROLA

Uvidom u Nacrt zakona jasno je zašto je Demokratskom frontu prihvatljiv ovaj dokument.

Članom 10 definisano je da se poslije člana 125 dodaje član 125a koji glasi: „Tužilački savjet može razriješiti dužnosti glavnog specijalnog tužioca na prijedlog Skupštine Crne Gore nakon završene rasprave povodom redovnog godišnjeg izvještaja, posebnog ili periodičnog izvještaja glavnog specijalnog tužioca definisanim članom 147 ovog zakona, ili ako glavni specijalni tužilac ne dostavi periodične ili posebne izvještaje na način i u rokovima koje je zatražila Skupština ili nadležna radna tijela za pitanja pravosuđa, korupcije i bezbjednosti“.

Potom se članom 11 poslije člana 126 dodaje član 126a koji glasi:

„Prijedlog za razrešenje glavnog specijalnog tužioca na osnovu razloga iz člana 125a podnosi Skupština Crne Gore Tužilačkom savjetu“.

Obavezali su Nacrtom zakona vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca da „na zahtjev Skupštine Crne Gore ili nadležnih radnih tijela za pitanja: pravosuđa, korupcije i bezbjednosti“ su dužni „da dostave posebne, odnosno periodične izvještaje o svom radu, u roku koji odredi Skupština Crne Gore ili nadležno radno tijelo“.

– To ukazuje na direktnu politizaciju izbora čelnih ljudi tužilačke organizacije. Dovoljno je da zatraže bilo koji dokument i ako im ne bude dostavljen u roku ili ako nijesu zadovoljni izvještajem da iniciraju njihovu smjenu. Ako to nije, ne znam što je direktan politički uticaj – kategoričan je evropski ekspert.

Neprimjerenim smatra i izmjene koje omogućavaju da svaki član Tužilačkog savjeta može da pokrene disciplinski postupak protiv nekog tužioca, bez obzira na preporuku Venecijanske komisije da se disciplinski postupci ne mogu postavljati arbitrarno.

ŽURBA

Koliko se novoj vlasti žuri da se riješi aktuelnih tužilaca pokazuje i činjenica da su izmijenjenim članom 104 precizirali da „rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija rukovodioca, pored ostalog „ispunjenjem jednog od uslova za starosnu penziju“. Ova odredba direktno je diskriminatorna u odnosu na tužioce zato što svi ostali funkcioneri nijesu prisiljeni da sticanjem bilo kog osnova za penziju gube funkciju. U Crnoj Gori može se ići u prijevremenu starosnu penziju, zatim sa 64, odnosno 65 godina i sa 67 godina.

– Posebno pitanje u slučaju ovog zakona je netransparentnost, odnosno izostanak javne rasprave u domaćoj javnosti – upozorio je naš sagovornik.

Ono što je karakteristika Abazovićevog zakona i njegovih tajnih saradnika je i to da je u Brisel stigao mimo odluke Vlade. Prema dostupnim informacijama još se nije desilo da član Vlade uputi neki akt Briselu prije nego ga Vlada utvrdi.

Bivša pregovaračica za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković-Drašković upozorila je još u srijedu na brojna odstupanja Nacrta zakona o tužilaštvu u odnosu na preporuke Venecijanske komisije. Upozorila je da „Nacrt monopoliše ulogu Skupštine, odnosno nove parlamentarne većine“.

– Nova politička većina, prema ovom nacrtu, predlaže ugledne pravnike i predstavnika Ministarstva, inicira postupak razrješenja specijalnog tužioca te na taj način totalno politički kontroliše rad Državnog tužilaštva i suprotno ustavnim principima nezavisnosti i samostalnosti tužilačke organizacije iste stavlja u zavistan položaj čineći ga politički potčinjenim zakonodavnom organu i njegovim odborima – upozorila je ona.

Abazović je juče obavijestio crnogorsku javnost da je dokument koji je priredio sa svojim tajnim timom predat i Savjetu Evrope.

– Nastavljamo dalje. Široka inkluzija svih zainteresovanih strana – naveo je Abazović na Tviteru, ne precizirajući da li to znači da mu je Brisel naložio da dokument, ipak, preko Savjeta Evrope, opet mora proći kontrolu Venecijanske komisije, što je on, slanjem akta direktno Evropskoj komisiji pokušao da izbjegne.

Neprihvatljivo ignorisanje tužilačke organizacije

Konferencija državnih tužilaca, kojom je predsjedavao vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković, saopštila je juče da je „neprihvatljivo kontinuirano ignorisanje tužilačke organizacije u procesu izrade zakonskih rješenja na kojima se temelji organizacija, funkcionisanje i položaj Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva“.

– Neophodno je da se prilikom izrade navedenih zakonskih odredbi blagovremeno uključe predstavnici Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva, kako bi se dao stručni doprinos i predložena rješenja raspravila na nacionalnom nivou, uz učešće međunarodnih eksperata – saopštili su oni.

Laković-Drašković: Jalova očekivanja potpredsjednika Vlade od Savjeta Evrope

Bivša pregovaračica za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković-Drašković ocijenila je juče za Pobjedu da je novi Nacrt zakona koji je Vlada poslala Evropskoj komisiji „u svojim namjerama perfidniji u svakom članu od prethodnog, koji je dobio negativno mišljenje Venecijanske komisije“.

– Odedbe zakona su u suprotnosti sa svim međunarodnim standardima i preporukama relevantnih međunarodnih tijela koje se odnose na oblast organizacije državnog tužilaštva – upozorila je ona.

Istakla je da iz tvita potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića jasno proizilazi da Vlada i dalje nema namjeru da podijeli Nacrt sa onima na koje se zakon odnosi, prvenstveno sa državnim tužiocima i članovima Tužilačkog savjeta, kao ni sa zainteresovanom javnošću (akademskom zajednicom, stručnjacima, nevladinim sektorom).

– I dalje nastavljaju da lutaju u traženju pozitivnog i brzog odgovora od Savjeta Evrope, ne znajući kako funkcioniše ta međunarodna organizacija. Očekivanja potpredsjednika Vlade da će dobiti od Savjeta Evrope paušalne i politikanske ocjene je jalovo očekivanje. Savjet Evrope će po dosadašnjoj praksi za ocjenu ovog nacrta angažovati eksperte ili proslijediti na mišljenje ekspertskim tijelima GRECO

(Grupa zemalja za borbu protiv korupcije) i Venecijanskoj komisiji i aktuelna Vlada će ponovo dobiti negativne poene od strane međunarodnih partnera – kategorična je ona.

Naglasila je da skoro „80 posto građana i građanki očekuju reforme koje će uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, a ne ovakve poteze Vlade, koji vrlo lako mogu Crnu Goru skrenuti sa evropskog puta“.