To je trostruko veći iznos u odnosu na pun mandat prethodne vlade Duška Markovića, koja je za četiri godine u ove svrhe izdvojila oko 66 hiljada eura.

U oba perioda prednjače ugovori o djelu u sektoru odnosa sa javnošću, protokola, te za angažovanje pilota za Vladin avion Lear Jet, koji je u zavisnosti od toga ko je bio na vlasti, primao između 1.000 i pet hiljada eura.

Tako se honorar jednom od pilota tokom vlade Markovića mjesečno kretao između tri i pet hiljada eura, dok su idućeg plaćali tri hiljade. S druge strane, Krivokapić je u istu svrhu mjesečno izdvajao 990 eura za kopilota, odnosno između 1.900 i tri hiljade eura za pilota.

Ovi angažmani su sklapani na po nekoliko mjeseci. Imajući u vidu da u okviru generalnog sekretarijata Vlade kao poseban sektor postoji Avio-servis, za očekivati je da bi mjesto pilota trebalo da bude predviđeno sistematizacijom.

Poznata imena

Među ugovorima sklopljenim za vrijeme Markovića nije bilo zvučnih imena, dok je Krivokapić određene kratkoročne poslove povjerio javnosti poznatim licima. Među njima je, direktor Media centra Goran Đurović kojem je povjeren posao kreiranja programa vlade za 2021. godinu, za šta je dobio honorar od 2.200 eura.

Njegov zadatak, kako je precizirano u ugovoru, bio je priprema programa rada vlade za 2021, učešće u definisanju ciljeva i indikatora uspjeha za ključne prioritete, stručna podrška ministarstvima u definisanju ciljeva i indikatora i Generalnom sekretarijatu Vlade u definisanju strukture programa rada.

Aktuelna generalna konzulka Crne Gore u Srbiji i nekadašnja funkcionerka Demokrata Nevenka Ćirović svoje medijsko iskustvo sa RTCG iskoristila je u jednogodišnjem angažmanu po ugovoru o djelu, a koji se odnosio na analizu stanja u crnogorskim medijima i medijskom zakonodavstvu.

U ugovoru je navedeno da je ovaj posao obavljala po uputstvima generalnog sekretara Vlade i premijera Krivokapića. Prvi ugovor na pola godine Ćirović je sklopila mjesec nakon formiranja, kojim je predviđeno da za taj period naplati hiljadu eura. Interesantno je da je isti iznos dobila i u pojedinačnim ugovorima za jul, avgust i septembar, odnosno po hiljadu eura, dok je za tri posljednja mjeseca sklopljen ugovor na ukupan iznos od još jedne hiljade.

U javno dostupnim podacima na portalu Vlade nijesmo uspjeli naći dokument sa ovom analizom za koju je Nevenki Ćirović za godinu isplaćeno pet hiljada eura neto.

Svoj angažman u vladi Krivokapića našao je i sadašnji državni sekretar u Ministarstvu finansija Ilija Vukčević. On je za dvomjesečnu analizu mogućnosti preispitivanja porijekla imovine po uputstvima tadašnjeg potpredsjednika i aktuelnog predsjednika Vlade Dritana Abazovića naplatio ukupno dvije hiljade eura.

Značajan honorar za pripremu komunikacionog plana, davanje smjernica za javne nastupe i komunikaciju tadašnjeg premijera Krivokapića sa medijima, te stručnu podršku kabinetu za kreiranje budžeta za komunikacije, primao je novinar i publicista iz Srbije Nikola Stanković. On je potpisao petomjesečni ugovor vrijedan 6.500 eura.

Zamjenik gradonačelnice Podgorice i funkcioner GP Ura Luka Rakčević je za tromjesečnu analizu rada Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou primio 800 eura. Prema ugovoru o djelu, koji je potpisao u avgustu 2021. godine, Rakčević je odgovarao lideru svoje partije, odnosno tadašnjem potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću.

Sektori

Tokom vlade Markovića, uglavnom su ista lica u više navrata potpisivala ugovore o djelu za službu za odnose sa javnošću, protokol, te za sektor za koordinaciju i praćenje usklađenosti sprovođenja strategija za javne politike i IT podršku.

Više je ugovora koje je Markovićeva vlada 2018. godine zaključivala sa fotografima i snimateljima, koji su mjesečno primali po 350 eura, ali bez preciziranog roka na koji su sklopljeni.

Analizirajući skoro 200 stranica ugovora sklopljenih tokom Krivokapićevog mandata, vidi se da su njihovi rokovi trajanja bili duži od zakonski predviđena četiri mjeseca, pa su vozači, obezbjeđenje, lica u službi za odnose sa javnošću angažovana i na period preko godinu.

Zanimljivo je da su ugovore o djelu dobijali i zaposleni u restoranu Vlade, u kojima je bilo navedeno da bi trebalo da rade po nalogu generalnog sekretara Vlade. Takođe, više je ugovora u kojima nema konkretnog opisa posla, već se samo navodi da se lica angažuju u određenom sektoru, što takođe nije po propisima, imajući u vidu da se takvi ugovori mogu sklapati za određene specifične poslove koji ne predstavljaju osnovnu djelatnost.

Krivokapićeva vlada je za poslove u sektoru medija i odnosa sa javnošću, potrošila preko 15 hiljada, uključujući i honorar Nevenke Ćirović. Mnogo više za ove poslove potrošeno je tokom četiri godine vlade Markovića, skoro 37 hiljada eura, ne računajući ugovore za fotografe i snimatelje za koje nije poznato koliko dugo su trajali.

Angažmani više lica na obezbjeđenju na prijavnici Krivokapićeve vlade koštali su 23,5 hiljada eura, a vozača 12,3 hiljade eura. Pilotima je u vrijeme Markovića isplaćeno skoro 36 hiljada eura, dok su u toku mandata Krivokapića oni primili pet hiljada eura manje.

Abazović bez kočnica u kadriranju

Podaci Centra za građansko obrazovanje pokazuju da je vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu u prvoj polovini ove godine imenovala 789 javnih funkcionera, a razriješila njih 226.

Vlada je najviše kadrirala u maju, kada je imenovala 252 funkcionera, a razriješila njih 26. Takođe, veliki broj postavljenja je bio i u aprilu i junu – 186, odnosno 183. U januaru je imenovano 84, u februaru 43 funkcionera i martu 41 javni funkcioner. Tokom prvog mjeseca 2023. razriješeno je 57, u februaru 22, martu 21 funkcioner i aprilu 48 funkcionera.

U CGO-u su, nakon objave ovih podataka, za Pobjedu kazali da oni ukazuju u kojoj mjeri je vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu zgazila sve

principe za koje se zalagala dok još aktuelni premijer i članovi vlade nijesu bili na tim pozicijama.

– Jasno je da se radi o jednom stihijskom procesu koji razara inače slab institucionalni okvir i pokušaju da se iscrpi i budžet nakon njihovog odlaska, a imajući u vidu da se radi i o značajnom broju lica koja imaju pravo na funkcionerske nadoknade na godinu nakon prestanka funkcije – ističu u toj organizaciji. Sudeći po posljednjim objavljenim podacima, vlada je najaktivnija bila u periodu izbornih kampanja, ali u CGO-u napominju da to nije uticalo na rezultate najbitnijih konstituenata izvršne vlasti.

– Očigledno su javni resursi u svim vidovima bili u pogonu izborne kampanje, jer se upravo u to vrijeme bilježi dramatičan rast broja imenovanja. Ipak, i te stotine imenovanja na funkcije su najznačajnim akterima u vladi – Uri i SNP-u – minimalno donijeli u glasovima. Međutim, odnijeli su im zauvijek imidž onih koji zavrijeđuju da budu u vlasti jer su dokazali da su partijske interese stavili ispred javnog interesa, slijedeći manir ponašanja svojih prethodnika – poručili su iz CGO-a za naš list.

U državnoj upravi biće zapošljeno još gotovo tri hiljade ljudi

Vlada u tehničkom mandatu Dritana Abazovića donijela je na sjednici 30. juna kadrovski plan za organe državne uprave i službe Vlade Crne Gore kojim su stvorene sve pretpostavke za masovno uvećanje državnog aparata za skoroviš tri hiljade ljudi, saznaje Pobjeda.

U pitanju je dopuna djelimičnog kadrovskog plana za organe državne uprave i službe Vlade Crne Gore za 2023. godinu koji je usvojen na sjednici od 20. aprila.

Djelimični kadrovski plan za tekuću godinu sadrži podatke za 41 od 45 organa državne uprave, ali ne i za Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije koji još i pored više upozorenja nijesu dostavili taj dokument. U međuvremenu je Vlada na sjednici u četvrtak dopunila broj sistematizovanih radnih mjesta za 15, plus još 22 pripravnička mjesta.

– Ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta u organima koji su dostavili nacrte kadrovskih planova za 2023. godinu Upravi za ljudske resurse je 7.248. Ukupan broj zaposlenih izvršilaca je 4.411, od kojih 3.914 na neodređeno vrijeme, a 497 na određeno. U toku 2023. godine planira se zapošljavanje 631

izvršioca, od čega 435 na neodređeno vrijeme i 196 na određeno vrijeme – navodi se u Vladinom dokumentu.

S dopunama i izmjenama kadrovskih planova vlada u tehničkom mandatu želi i da legalizuje ogromna imenovanja funkcionera kojih je po procjenama Centra za građansko obrazovanje bilo ukupno do sada čak 1.188, čime je Abazovićeva vlada apsolutni rekorder.

Enormno povećanje

Vladini podaci iz djelimičnog kadrovskog plana faktički znače da je sistematizacijama otvoren prostor da se u državnoj upravi zaposli još preko 30 odsto radnika na postojeće stanje, odnosno 2.837 što je enormno povećanje broja zaposlenih u državnoj upravi.

Ukupna cifra sistematizovanih radnih mjesta ali i broja potrebnih novozaposlenih biće još znatno veća imajući u vidu da kadrovski plan još uvijek nije dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije kao jedna od najvećíh organizacionih cjelina. Tamo je, prema procjenama Pobjede, po sistematizaciji iz prošle godine potrebno da se zaposli još najmanje 2.500 službenika. Dio tih zapošljavanja je već realizovan, kroz posebne odluke Vlade bez kadrovskog plana.

Pobjeda je sredinom aprila objavila da je u Crnoj Gori u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu zapošljeno još dodatnih 38,6 hiljada građana.

– Prema podacima iz ankete o radnoj snazi, u 2022. godini, od ukupno 294.400 radno aktivnog stanovništva, čak 85 odsto je bilo zapošljeno, odnosno 251.200 ljudi. Broj zapošljenih u odnosu na prethodnu godinu je povećan skoro za petinu, 18,2 odsto, što govori da smo na pravom putu potpunog oporavka crnogorskog tržišta rada, a samim tim i naše ekonomije, napisao je Abazović na društvenim mrežama pozivajući se na zvanične podatke Monstata koji redovno objavljuje anketu o radnoj snazi.

Analiza Pobjede i uporedni podaci pokazuju da je ogromna većina tih novozapošljenih, više od 80 odsto, našla radno mjesto u javnoj upravi, državnoj upravi, državnim elektroenergetskim kompanijama, ali i opštinama, odnosno primaju plate iz državnog budžeta.