Video
U smiraj 2021. godine poslanici su otpisali još tri ministra – Stijovića, Radulovića i Bratićku, ali je premijer Zdravko Krivokapić odlučio da prkosi svemu, te je poručio da pomenute članove kabineta neće razriješiti. Mora se priznati, ovo još niko nije izveo – da stoluje u Krađorđevoj, a da nema podršku nijednog poslanika, liše Milačića. Koliko god praznici, korona i profesor na privremenom radu u Vladi odlagali, politička kriza u Crnoj Gori mora imati svoj početak kraja. A jedan od tih početaka mogao bi biti dogovor o novoj, manjinskoj vladi, o kojoj se, najprije stidljivo a potom samouvjereno pričalo i u posljednjim mjesecima prošle godine.
Pokazna vježba je bilo potpisivanje Memoranduma od strane pokreta URA, Civisa, albanskih stranaka i BS-a. Zbog toga je, kažu upućeni i poslovično dobro obaviješteni izvori i povučen predlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića i ostavljen za januar. Tačnije, najavljeno je bilo za 3. dan nove godine. Pola mjeseca je prošlo, a inicijative još nema. Još se nešto kuva, slažu se kockice, utvrđuju cijene…
Korak u pravcu manjinske vlade, koju bi prema najavama, trebalo da čine URA sa manjinskim partijama, uz podrušku DPS-a, SDP-a i SD-a, napravio je lider GP URA Dritan Abazović koji je juče u intervjuu agenciji Mina rekao da formiranje manjinske vlade i politički odlazak Đukanovića nijesu kompatibilni procesi, kao i da je manjinska vlada samo jedan način izlaska iz političke krize koji niko ne favorizuje, niti unaprijed odbacuje.
Zadržaćemo se na ovo “niti unaprijed odbacuje”. Dakle, iako je Abazović još u novembru bio izričito protiv manjinske vlade, stvari su krenule sa mrtve tačke.
“Ja lično nijesam za to, “Crno na bijelo” nije za to. Mi želimo da imamo veću političku stabilnost da bi sprovodili reforme da donosimo zakone, da mijenjamo tužilaštvo, da mijenjamo sudstvo, da biramo sudije Ustavnog suda, sve institucije će ući u blokadu za dva tri mjeseca”, kazao je Abazović novinarima u Skupštini 26. novembra 2021. godine.
Zaglušujuća tišina koja dolazi iz pravca opozicije, jasan je znak da je dogovor o prekompoziciji većine u parlamentu skoro gotov. Za sada se hoda kao po jajima da se ne bi što pokvarilo i da ne bi neko imao razlog da razvali dogovor. Zato je najhrabriji bio Abazović jer prosto od njega sve zavisi. Ako bi čitali između redova, a tu piše najviše, rekli bismo da lider pokreta URA poručuje – manjinska vlada uz podršku DPS-a i opozicije u januaru, Đukanovićev odlazak nakon izbora u Podgorici, tj. do ljeta.
Abazović je u intervjuu poručio da Građanski pokret URA ne može svoj politički program da veže za DPS.
“DPS je bio prepreka da se Crna Gora evropeizuje, i on je pobijeđen. Što se mene tiče, tu je stavljena tačka. Svako ko se pojavljuje kao prepreka tome, nama će biti politički protivnik”, kazao je Abazović.
Dakle, pitanje DPS-a je riješeno, idemo dalje.
Iz tabora DF-a i Demokrata ovakav razvoj situacije ocjenjuju kao “izdaju volje građana” izraženih na izborima u avgustu 2020. godine. Usta lidera ove dvije grupacije pune su brige za “izbornu volju građana” prenebregavijući činjenicu da izborna volja građana nije bila da se DF pita o sudbini Crne Gore, niti da to treba da rade Demokrate. Da je tako, valjda bi u proteklih 20 ili 10 godina građani to jasno stavili do znanja svima.
Građani su na izborima poručili, sa prevagom od jednog poslanika, da hoće DPS van igre, odnosno van mogućnosti da odlučuje. To je, kako je i Abazović rekao, završena stvar. Jasno je da DPS u bilo kojem obliku neće više biti apsolutni vladar procesa u Crnoj Gori. Može biti dio rješenja ili dio problema – pa kako izaberu. Nadalje, građani su i u istraživanjima koje je objavio CDT u novembru prošle godine, u velikom procentu rekli da žele građansku državu, nezavisnu Crnu Goru i EU. Sa DF – om kao dominantnom i odlučujućom snagom Crna Gora bi vrlo brzo postala dio Srbije, relativizovala bi potrebu za EU vrijednostima i naslonila se na tzv rusko-azijske integracije i ponajmanje bi bila građanska.
Preporučeno
S druge strane, i ne sa malim šansama je i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, nakon čega bi se, najvjerovatnije, tražila slična kombinacija u kojoj bi, prije svega DF bio van vlasti, a DPS samo neko ko daje podršku novim, proevropskim snagama. Prema istraživanjima rejtinga partija, brojke bi bile slične, ali bi se pregovaračke pozicije promijenile.
