Video
Upozorava da će ukoliko crnogorska vlada ne uspije da zaštiti NATO ili druge osjetljive informacije ili ih prenese ne-saveznicima ili Rusiji, vjerovatno doći do brze reakcije da se zaustavi protok informacija i podrška službama bezbjednosti.
Uprkos sugestijama međunarodne zajednice da nekompromitovani pojedinci treba da budu na čelu bezbjednosnih institucija u Crnoj Gori, jedan od optuženih u slučaju „državni udar“ 2016. godine imenovan je za šefa Odbora za bezbjednost i člana Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Takođe, za šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost imenovan je nosilac liste opozicione stranke na lokalnim izborima, koja je prosrpska i proruska. Da li su takva imenovanja problematična za SAD i NATO i buduću saradnju sa Crnom Gorom?
SAD – kao i EU i NATO – sudiće crnogorskoj vladi po njenim postupcima, a ne samo po imenovanjima osoblja. Zapadu je važno da poštuje volju crnogorskog naroda koji je izabrao koaliciju na vlasti. Kad već govorite o imenovanjima, biografije nekih imenovanih izazivaju zabrinutost, kao i neke od ranih izjava i ranih postupaka Vlade. Ostaje da se vidi kako će ova vlada biti percipirana u SAD-u.
Кoliko će ovakva imenovanja uticati na dalju razmjenu osjetljivih podataka sa Crnom Gorom, imajući u vidu da su čelni ljudi Odbora za bezbjednost i ANB-a bliski Rusiji?
U okviru crnogorske nezavisnosti i Ustava mogu postojati legitimne razlike u političkim stavovima u demokratiji. SAD i evropske države sarađivaće sa bilo kojom izabranom vladom u Crnoj Gori, bez obzira na njene unutrašnje političke stavove. Međutim, ukoliko bilo koja crnogorska vlada ne uspije da zaštiti NATO ili druge osjetljive informacije ili ih prenese ne-saveznicima ili Rusiji, vjerovatno bi došlo do brze reakcije da se zaustavi protok informacija i podrška službama bezbjednosti.
Novu crnogorsku vladu kontroliše Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori koja tradicionalno blisko sarađuje sa Rusijom. Evropska unija podržava novu vladu kao da nijesu svjesni svih ovih bezbjednosnih rizika. Vaš komentar?
Preporučeno
Nova crnogorska vlada stupa na dužnost u trenutku kada je EU ometena krizom kovid-19, ekonomskim padovima, Bregzitom i božićnim i novogodišnjim praznicima. Štaviše, EU, kao i Sjedinjene Države, će pokušati da daju šansu novoj vladi, koju su nedavno izabrali crnogorski birači. S tim u vezi, takođe postoji jasno razumijevanje u SAD-u i EU da je Rusija neprijateljski raspoložena prema crnogorskoj nezavisnosti i nastoji da spriječi da se države na Balkanu u potpunosti integrišu u Evropu. Кako se svi postepeno budu vraćali sa prazničnog odsustva, zabrinutost će rasti u EU, kao i u SAD-u, ako nova vlada podrži napore Moskve i Beograda da blokiraju dalju integraciju regiona u Evropu. Ovo uključuje ne samo zaštitu nacionalne bezbjednosti, već i energetsku sigurnost, slobodu informisanja, slobodu vjeroispovijesti, integritet demokratskih institucija i vladavinu zakona. Štaviše, normalni je evropski standard da se sve vjerske institucije kao takve registruju po zakonu zemalja u kojima djeluju i da se imovinska pitanja rješavaju u okviru vladavine zakona, uz dužno poštovanje svih istorijskih prava.
