Video
Smatra da je na sceni kulminacija krize i da je dobro što će doći do raspleta.
“Kriza je šansa da se dođe do zaključaka i krene na kvalitetniji način. Ako se vlada nalazi u stanju raspada iznutra i ako se ministri međusobno optužuju, onda je posljednji trenutak da se nešto mijenja. Trebalo bi da se pazi na taj diskurs”, saopštio je Lekić.
Prema njegovim riječima, nije jasno ko će dati podršku manjinskoj vladi.
“Pretpostavljam da će oni koji su pokrenuli inicijativu za smjenu aktuelne Vlade sigurno glasati. Manjinska vlada nije ni izvjesna, o njoj se govori ponekad i nedovoljno povezano. Nama treba ozbiljna vlada. Umjesto zalijetanja i favorizovanja manjinske vlade, predložio bih njenim ideolozima da se retoriku spuste na teren realnog. Najvažnije pitanje je ko će podržati tu vladu. Ako ta vlada bude imala legitimitet, ona ne može biti manjinska, nego većinska”, jasan je Lekić.
Neće glasati za skraćenje mandata Skupštini
Ponovio je kako neće glasati za skraćenje mandata Skupštini, što je tražila Vlada premijera Zdravka Krivokapića.
“Ne znam kako je premijer, koji je ignorisao parlament u raznim formama, od toliko problema stigao da potegne pitanje skraćenja mandata parlamentu. To bi bila greška, zato što je Skupština centralna institucija koja može da usmjerava dalje tokove”, rekao je Lekić.
Smatra da bi najlogičnije rješenje za izlazak iz krize bilo da parlamentarna većina od 41 poslanika sa manjinama izabere vladu koja bi trajala do kraja mandata ili u roku koji bi se odredio.
“Obaveza prema građanima je da se nova vlast bavi ozbiljnom kvalitativnom promjenom funkcionisanja društva i države. U posljednjih godinu se to nije desilo. Nije samo vlada odgovorna, nego i parlamentarna većina koja nije uspjela da ostvari kolektivan rad, nego su stranke vidjele svoje interese, ali ne i cjelinu. Vlada mora imati osjećaj cjeline. Nova vlada mora da uči na greškama”, rekao je Lekić.
Kriza se negativno odražava na evropski put
Napominje da se aktuelna dešavanja negativno odražavaju na evropski put Crne Gore.
“Prethodna vlast je takođe dovela do situacije klauzule balansa. EU je objektivno stopirala primanja novih članica, pred određenim je reformama, i ima rezerve prema zemljama Zapadnog Balkana. Namjestile su se sve nepovoljne okolnosti. Ova kriza je šansa da nađemo neka rješenja”, ocijenio je Lekić.
Međunarodnim partnerima je, kaže, nestabilnost neprihvatljiva.
“Kod demokratskih zemalja pad vlade nije nacionalna drama. Međunarodni partneri dodatno ukazuju na nestabilnost, priželjkuju da se institucije stabilizuju. Ne možemo stabilizovati pravosuđe i izabrati VDT-a, bez određenog broja poslanika. Ti poslanici nijesu ni na jednoj ni na drugoj strani u dovoljnom broju”, napomenuo je Lekić.
“Izjava Makrona vjetar u leđa za region”
Komentarišući izjavu predsjednika Francuske, Emanuela Makrona, da treba dati jasnu evropsku perspektivu Zapadnom Balkanu, kaže da to potecijalno može da bude vjetar u leđa za region.
“Sklon sam da vjerujem u dobre namjere i iskrenost tih riječi. To može biti pozitivan zamah da se pronađe neko rješenje. Što zbog potrebe Evrope da integriše i ovaj dio, jer vide potencijalnu opasnost da drugi koji se nude zauzmu taj prostor”, rekao je Lekić.
Govoreći o krizi na relaciji Rusija – Ukrajina, kao i da li Vladimir Putin pokušava da obnovi Sovjetski savez, smatra da je povratak SSSR-a nemoguć.
“Kada se raspadao Sovjetski savez, Putin je bio u Njemačkoj, nije bio akter toga. Izjavio je da “ko ne misli da je Sovjetski savez bio ozbiljna država, taj nema srca, a ko misli da SSSR može da se vrati, taj nema mozga”, citirao je Lekić.
Za Rusiju je, smatra, približavanje NATO-a sopstvenim granicama ugrožavanje bezbjednosti, ali očekuje smirivanje situacije.
Preporučeno
“Ukrajina je energetski vezana za Rusiju. Situacija u Ukrajini je u nacionalnoj svijesti, kulturi i jeziku vrlo složena. Vidim da neće biti rata između Rusije i Amerike. Talas ratne psihoze se završava i doći će do smirivanja”, zaključio je Lekić.
