On je komentarisao istraživanje CGO koje je objavljeno prije dva dana, a čiji podaci pokazuju da je 44. Vlada od početka svog mandata održala čak 60% telefonskih sjednica.

“Međutim, ono što možemo vidjeti je da se nakon nekoliko analiza koje smo sproveli taj veoma visok procenat sjednica koje se održavaju elektronskim putem, a za komunikaciju se nažalost koriste mobilne aplikacije povećava”, ističe Obradović.

Ukazuje da je prošlog puta taj procenat bio ispod 60%.

“Sad smo već došli do toga da je Vlada od početka svog mandata održala 230 sjednica. Ukupno, od čega je 87 bilo redovnih, 139 telefonskih, jednu konstitutivnu na početku mandata i tri tematske”, napominje sagovornik Antene M.

Sada je, kako ukazuje, ta cifra dosegla 139 elektronskih sjednica, što dovodi do procenta od 60% ukupnog broja, što nam, kako navodi, samo po sebi potvrđuje da je i nivo odluka koje ova Vlada donosi od početka svog mandata dominantno donošen upravo posredstvom elektronskih sjednica, a ne redovnih.

“One su same po sebi svojstvene vanrednim okolnostima i to je ono što nam je poznato svima, bavili se ovim poslom ili ne. Ukoliko je država u vanrednom stanju ili se nešto mora zaista odraditi hitno, a tiče se prije svega zaštite vitalnih interesa države veoma je
poželjno da se taj proces obavi putem elektronskih sjednica”, ističe sagovornik Antene M.

Ali, naglašava Obradović, ako imamo 60% sjednica od početka mandata jedne vlade, to znači da se i preko 50% njenih odluka donose putem telefonskih sjednica.

“To dakle, govori da Vlada prije svega svoj posao zaista ne doživljava ozbiljno. Te sjednice su veoma
štetne i njihova priroda, jer se na njima odlučuje i o pitanjima koja zadiru u institucionalni poredak i funkcionisanje države”, podvlači Obradović.

Podsjeća da su iz CGO i ranije eksplicitno navodili koje odluke Vlada donosi na telefonskim sjednicama.

“Ako dozvoljavate, ja bih samo kratko podsjetio radi javnosti da oni na taj način vode i kadrovsku politiku, bave se ekonomijom, odnosno finansijskom politikom, donose zakone, predlažu izmjene i dopune zakona. A kada imate telefonsku sjednicu, znate sami da je ona manjkava najprije u tom dijelu što ne postoji niti zapis sa te sjednice, odnosno tonski zapis, niti imate neki prateći dokument koji ostaje i onda je to veoma problematično. A da ne govorimo o tome što ne znamo kakvi su stavovi članova Vlade, određenih ministara, samim tim i predstavnika određenih političkih partija”, naglašava saradnik na programima CGO.

Ovaj proces, ukazuje Obradović, otvara prostor i za jednu opravdanu sumnju – da li premijer na ovaj način želi da izbjegne određenu konfrontaciju sa političkim predstavnicima partija sa kojima je u koaliciji.

“Znamo svi da je i ranije tokom svog mandata imao određena razilaženja sa predstavnicima DF-a, o čemu smo mi takođe govorili i imali priliku da to vidimo posredstvom medija. A da ne govorimo o tome da je sam način na koji Vlada trenutno funkcioniše i vodi ovu zemlju, krajnje neozbiljan i netransparentan jer mi ne možemo znati ko se od ministara zalaže za određena rješenja itd”, izričit je sagovornik Antene M.

Sve u svemu, kako ističe, predstavnike CGO aktuelna situacija zaista ne iznenađuje.

“I to je jedna iskrena ocjena. Ako znamo da je ova Vlada Milojka Spajića, ako se sjećate, prvu odluku koju je donijela nakon konstitutivne sjednice 2023. godine, da se prenos sjednica Vlade uživo ukine.To je bila jedna od rijetkih kvalitetnih odluka Vlade Dritana Abazovića“, podsjeća sagovornik Antene M.

Napominje i da je Vlada premijera Spajića u jednom trenutku bila u, takoreći nezboru sa predstavnicima medija, da su sa medijima komunicirali putem saopštenja i samim tim iskazivali nepoštovanje prema njima, kako navodi, sprečavavši medije da ispunjavaju svoju osnovnu ulogu, a to je objektivno informisanje svih građana u zemlji o dešavanjima u Crnoj Gori.

„Samim tim, to se naravno prenosi i na nepoštovanje građana. Ukoliko imate jedan državni aparat koji je ovako glomazan, okupljen oko partijskih interesa, a kada znate da se putem telefonskih sjednica kroz lajkove u aplikacijama odlučuje o ovim pitanjima o kojima smo govorili maločas, onda se mora dati konačna ocjena da ova Vlada zaista neozbiljno doživljava svoju ulogu“, smatra predstavnik CGO.

Stoga, kako ukazuje, sve ovo vodi padu povjerenja građana, ali i kvaliteta samih institucija.

„Možemo vidjeti da većina crnogorskih institucija u posljednje vrijeme ne isporučuje ni osnovne rezultate, što znači da nemaju osnovne kapacitete za obavljanje svojih osnovnih dužnosti. Dakle, kad se krene sa čelne pozicije ponašanja premijera, definitivno je da on kao šef Vlade stoji iza ovakvog vođenja politike i upravljanja državom, realno je očekivati jedan takav domino efekat koji rezultira padom
kvaliteta i povjerenja građana u institucije“, kategoričan je naš sagovornik.

Ističe da se ozbiljnost političkog diskursa u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina upravo narušava sa
pozicije šefa izvršne vlasti.

„Onda nas zaista ne iznenađuje da se sve ovo dešava, jer način na koji Vlada rutinski donosi odluke na elektronskim sjednicama zaista obesmišljava rad Vlade i podriva demokratiju u cjelini. A da ne govorimo o tome koliko je to netransparentno“, ukazuje Obradović.

Podsjeća i na napore CGO u pravcu poboljšanja trenutne situacije.

„Ono što mi pokušavamo u Centru za građansko obrazovanje i zahvalni smo medijima koji ovu temu takođe doživljavaju ozbiljno, jeste da zajedno sa civilnim društvom i ostalim akterima kandidujemo ovo pitanje za jednu ozbiljnu javnu, adekvatnu raspravu i mi ponovo pozivamo Vladu da prekine ovu štetnu praksu i vrati se demokratskim i transparentnim procesima odlučivanja, a to znači da mora imati
dominantno veći broj redovnih sjednica koje su dostupne javnosti, prije svega medijima, koji će to, vjerujemo, prenijeti na objektivan način, što je njihova glavna obaveza, prenijeti građanima u sali predviđenoj za to, uz obavezno postavljanje video i audio zapisa kao dokaza da ljudi koji su plaćeni novcem svih građana i građanki zaista obavljaju posao za koji su izabrani, jer samo se na taj način može
osigurati pravo javnosti da zna i da se donosioci odluka pozovu na odgovornost, jer moraju odgovarati za sve svoje odluke“, izričit je Obradović.

Dakle, kako naglašava, jedna Vlada se kao demokratska legitimiše i na taj način kada je spremna na transparentnost i preuzimanje odgovornosti.

„Mi vidimo da to sada uopšte nije slučaj. I onda imamo ovakav broj elektronskih sjednica, pad kvaliteta u radu institucija, netransparentnost na svakom koraku i prosto nas kada pogledamo sve ovo, ovaj procenat ne iznenađuje“, napominje sagovornik Antene M.

Podsjeća i da korijen većine odluka i akata koje proizvede ova Vlada leži upravo u elektronskim sjednicama, WhatsApp i Viber grupama.

Izdvaja i primjer koji ga, kako kaže, lično najviše zabrinjava.

„Sjećate se da je prije samo par mjeseci Vlada upravo na tim sjednicama smjenjivala i postavljala nove čelnike tajne službe, smjenjivala i postavljala šefove i direktore direktorata. Dakle, vodi duboku kadrovsku politiku i mislim da je to veoma opasno, veoma neodgovorno. Nakon onih apela koji dolaze iz civilnog društva, konkretno i iz Centra za građansko obrazovanje, mogu slobodno reći i bezobrazno, jer
su to sigurno dobronamjerni savjeti i dobronamjerna kritika, kako bi se Crna Gora i njen državni aparat uozbiljio na putu ka EU i taj posao završio u što skorijem roku“, kategoričan je Obradović.

Kako poručuje, iz Centra za građansko obrazovanje su se najiskrenije nadali i da će ovo pitanje biti adresirano kroz prijeko potreban Zakon o Vladi.

„Vjerujem da ste upućeni u to, ali onaj posljednji nacrt uopšte ne tretira elektronske sjednice, barem po onome što smo mogli da vidimo posredstvom medija. Takođe, u mjeri u kojoj je to potrebno ne sužava ni broj članova Vlade“, ukazuje Obradović.

Napominje i da Crna Gora ima najglomazniju Vladu u Evropi, mnogo veću u odnosu na brojne države koje su po svim pitanjima uspješnije od Crne Gore.

„Konačno, ne rješava se ni ono famozno pitanje tehničkog mandata. A imamo razloga da budemo zabrinuti, ako se sjećate jednog neprimjereno dugog tehničkog mandata od prije nekoliko godina, koji je trajao više od redovnog mandata, kakve su se odluke donosile tada, kada je Vlada već izgubila povjerenje i legitimitet“, zaključuje Obradović.