Video
Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković objasnio je da se Predlog zakona o porezu na imovinsku korist, koji su Demokrate predale Skupštini, odnosi na oporezivanje pogodnosti koje su javni funkcioneri dobili od države, bilo u novcu ili kroz dodjelu stambenih jedinica. Napomenuo je da su još 2019. podnijeli zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti zakona koji je omogućio dodjelu stanova po privilegovanim uslovima i Ustavni sud je ove godine odlučio da su podzakonski skti u tom zakonu bili neustavni.
„Bilo je dilema na koga se misli ovim zakonom, ali on se, prije svega, odnosi na javne funkcionere, i obuhvatili smo posljednjih 15 godina, kako bismo zahvatili period kada su na snazi bila dva zakona, Zakon o održavanju stambenih objekata i prije njega Zakon o stanovanju i održavanju stambenih objekata, a koje je Ustavni sud proglasio neustavnim ove godine, a sve to kako bi se pravno zaštitili”, objasnio je Leković, prenosi RTCG.
Napomenuo je da su predlogom obuhvaćeni i funkcioneri Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i oni u lokalnim samoupravama i javnim preduzećima.
Nezavisni poslanik Miodrag Laković kazao je da je zakon koji je omogućavao dodjelu stanova i povoljnih kredita s pravom proglašen neustavnim, ocjenjujući da su takva rješenja bila i nelegitimna i nemoralna.
„Tadašnja vlast je preko tih rješenja koruptivno djelovala na neke grane vlasti, iako osnovna ideja nije bila toliko devijantna. Dobijali su stanove i oni koji su imali riješeno stambeno pitanje. Nepravda koja je tada napravljena ne može se sanirati i ispravljati nepravednim zakonima. Ovo zakonsko rješenje nije pravedno, nije utemeljeno u ustavnim normama i kao takvo ne može i ne treba da egzistira u pravnom prostoru. Mislim da je prije neki politički pamflet nego suštinsko i kvalitetno zakonsko rješenje”, kazao je Laković.
Naglasio je da je gotovo postalo manir parlamentarne većine da se zanemare ustavne norme i predlažu zakoni koji nijesu usklađeni sa Ustavom.
„Imamo povratno dejstvo, a Ustav to eksplicitno zabranjuje, a onda uskraćivanje prava na privatnu svojinu. Imamo diskriminatornu normu jer se odnosi samo na javne funkcionere. Zašto se ne bi odnosila i na druge službenike, sportiste koji su na isti način dobijali ovu pomoć? Četvrto, zakon će se sprovoditi i na nasljednike te imovine. U imovinskom postupku je dobio punopravno rješenje i naknadno doznaje da će morati da plaća ogromne poreze, što će ih tjerati da izgube te nekretnine, to je konfiskacija”, naglasio je Laković.
Problematizovao je i činjenicu da su javni funkcioneri, državni službenici godinama izdvajali novac za stambene fondove i učestvovali u stambenoj politici države, ali na taj način nijesu mogli da riješe svoje stambeno potrebe. Ne spori da je taj zakon kojima su pojedini javni funkcioneri bili privilegovani bio nepravedan, ali smatra se samo putem suda može poništiti takva odluka, a ne unošenjem novih normi. Ocjenjuje da je predloženi predlog zakona politički motivisan.
Leković je odgovorio da nije riječ o nepravednom zakonu, već o rješenju čiji je cilj da donese pravdu i reguliše ono što je nazvao „stambenom pljačkom vijeka”, koja se, prema njegovim riječima, odvijala od 2011. do 2020. godine.
Istakao je da nije tačno da Ustav u potpunosti zabranjuje povratno dejstvo zakona, već da je ono moguće ukoliko postoji javni interes. Dodao je da se pojedine odredbe mogu dodatno unaprijediti amandmanima.
„Ovo nije dio nikakvog političkog i predizbornog marketinga, jer smo na ovu nepravdu ukazivali još od 2019. godine”, kazao je Leković.
Naveo je da je teško utvrditi tačan broj dodijeljenih stanova. Kao primjer pomenuo je da je gradonačelnik Glavnog grada dodijelio 524 stana, ali da među korisnicima nijesu bili isključivo javni funkcioneri, zbog čega je neophodno napraviti razliku.
„Po našoj procjeni, oko 1.000 javnih funkcionera dobilo je stan ili povoljne stambene kredite”, naveo je Leković.
Advokat Nikola Angelovski kazao je da je predloženi zakon logičan slijed događaja nakon odluke Ustavnog suda, kojom su ukinute odredbe koje su omogućavale pređašnju praksu.
„Ovdje se otvorilo više pitanja, jer se jednima dodjeljivao stan, a drugima kredit sa kojim nijesu mogli da kupe stan, pa je pitanje nejednakosti u okviru iste grupe i između grupa. Ispalo je i da je privilegovan onaj koji vrši javnu funkciju”, kazao je Angelovski.
Advokat Dragomir Ćalasan ocijenio je da je predlog zakona trebalo donijeti mnogo ranije. Smatra da je predloženo rješenje ustavno i da ga treba što prije usvojiti, uz određene izmjene koje su, prema njegovoj ocjeni, više, kako je kazao, kozmetičke nego suštinske prirode.
„Podnosilac inicijative treba da vodi računa o odredbi retroaktivnosti, koja se može dokazati na jednostavan način i onda zakon dobija punu snagu. Takođe, podzakonskim aktima se ne može određivati pravo da Vlada, Sudski i Tužilački savjet ili lokalne samouprave odlučuju o dodjeli stanova”, kazao je Ćalasan.
Naglasio je da posebnu pažnju treba posvetiti načinu obračuna poreske osnovice.
Prema predloženom rješenju, porez bi se obračunavao tako što bi se od trenutne tržišne vrijednosti nekretnine oduzeo iznos koji je javni funkcioner platio prilikom dodjele stana, kao i vrijednost ulaganja koja može dokazati. Preostali iznos bio bi oporezovan po stopi od 100 odsto.
Laković je ocijenio da oporezivanje po stopi od 100 odsto predstavlja klasičnu konfiskaciju i da takvo rješenje liči na političku odmazdu ili revanšizam. Odvajaju se funkcioneri po nekom njihovom kriterijumu i njih krive za neki poreski dug, a drugi službenici ili sportisti koji su dobijali stanove na isti način kao da nijesu napravili taj dug.
„Ne možete da donosite rješenja koja donose revolucionarnu pravdu. Moramo pokretati postupke pred sudovima i tamo dokazivati da je imovina stečena nelegalno, a ovo je jedna skupa predizborna igračka, jer neko pokušava da namakne koji procenat više u glasačkom tijelu, a posljedice ovakvih zakonskih rješenja će plaćati svi građani Crne Gore kada dođe na naplatu. Mislim da su ovakva rješenja štetna po širu zajednicu i državne interese”, kazao je Laković.
Leković je odbacio tvrdnje o revanšizmu, navodeći da mu je žao što je Laković, kako smatra, uvijek kritički nastrojen prema predlozima Demokrata, dok je, prema njegovim riječima, ćutao od 2011. do 2020. godine, kada su sporni zakoni donošeni i primjenjivani.
Pitao je Lakovića da li smatra da treba ispravljati nepravde u slučajevima dodjele stanova i pomoći Vesni Medenici, Zoranu Pažinu i drugim funkcionerima tadašnje vlasti, koji su, kako tvrdi, već posjedovali po dvije ili tri nekretnine.
Naveo je i primjer funkcionera Ministarstva odbrane koji je za stan od 70 kvadrata plaćao mjesečnu ratu od 49 eura, kao i službenice koja je bila sekretaraka komisije za stambena pitanja i dobila 40.000 eura za rješavanje stambenog pitanja, uz obavezu da vrati svega 8.000 eura. Leković je pritom ukazao i na njeno partijsko djelovanje u korist DPS-a u tom Ministarstvu.
„To vam nije sporno, nego to što će morati da plate porez”, poručio je Leković.
Urednik emisije Zoran Leković je naveo primjer u kojem bi za stan čija je današnja tržišna vrijednost 150.000 eura, ukoliko je funkcioner prilikom kupovine platio 30 odsto vrijednosti, dok je preostalih 70 odsto predstavljao iznos povlastice, prema predloženom modelu, porez iznosio 105.000 eura.
Ukazao je na to da funkcioneri koji su na taj način stekli stanove nijesu prekršili tada važeće propise, već su se prijavljivali na interne oglase, pa je upitao Angelovskog da li je pravedno da sada plaćaju toliki porez.
Angelovski je ponovo ukazao na odluku Ustavnog suda, problematizujući činjenicu da su se funkcioneri prijavljivali za stanove koji nijesu bili dostupni drugim građanima, kao i ustavnost odredaba koje su takvu praksu omogućavale.
„Država u ovom predlogu zakona traži ono što je dala nekome po osnovu umanjenja, koje je u nekim slučajevima išlo i do 80 odsto”, kazao je Angelovski.
Laković je na kraju istakao da odgovornost treba tražiti od onih koji su donosili odluke o dodjeli stanova, a ne od onih koji su ih dobijali u skladu sa tada važećim propisima. Prema njegovom mišljenju, odgovornost onih koji su dodjeljivali stanove treba preispitivati pred nadležnim sudovima.
Preporučeno
