Video
Skupština Crne Gore trebalo je juče da raspravlja o tužilačkim zakonima, ali je sjednica odgođena. Nakon oštrih kritika Brisela o predloženim aktima, dio vladajuće većine zatražio je da se rasprava i usvajanje tih zakona odgodi.
U dopisu, koji su sve članice parlamentarne većine – osim najjačeg saveza tog bloka Demokratskog fronta – uputile predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću, poslanici tih partija zatražili su da se na kraći rok odgodi razmatranje predloženih zakona da bi, kako su precizirali, Vlada bila u mogućnosti da obavi neophodne konsultacije sa evropskim partnerima saglasno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU.
Da su takve konsultacije već zatražene, Pobjedi je potvrđeno iz Venecijanske komisije.
– Ministar pravde u Vladi Crne Gore Vladimir Leposavić 16. februara zatražio je mišljenje Venecijanske komisije o Predlogu izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Predlogu zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju.
Mišljenje o ova dva zakona biće pripremljeno za usvajanje na plenarnoj sjednici VK koja će biti održana u onlajn formatu 19. i 20. marta – saopštili su iz VK.
Upitani da li je eventualno već spreman nacrt mišljenja, iz VK poručuju da taj dokument još nije spreman, jer im je zahtjev podnijet prije nekoliko dana.
KRIZA VEĆINE
Termin izjašnjavanja VK o tužilačkim zakonima znači da parlament najvjerovatnije neće moći da usvoji nijedan zakon do posljednje sedmice marta, budući da je DF najavio da neće glasati ni za jedan zakon dok se ne izglasaju predloženi akti u, kako su kazali, neizmijenjenom obliku.
Da je Crna Gora u evidentnoj parlamentarnoj krizi, juče je priznao i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović koji je naveo da situacija nije zavidna.
– Znate da Vlada na sve načine želi da pomogne borbu protiv korupcije i kriminala, skrenuli smo pažnju na blokade koje tužilaštvo sprovodi. Postoji jaz oko tih stvari, ali Vlada je uputila sve Evropskoj i Venecijanskoj komisiji. Čekamo odgovore i vjerujemo da će situacija dobiti epilog. Ako nije mogla 18. februara, možda će situacija dobiti epilog 18. marta – kazao je Abazović na konferenciji za novinare.
Podsjećamo, iz Evropske komisije su, komentarišući predložene zakone, za Pobjedu nedavno saopštili da bi Crna Gora na putu ka EU trebalo da postigne dalji napredak u reformi vladavine prava, uključujući napredovanje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa.
Napomenuli su i da Crna Gora mora obezbijediti širok proces konsultacija prilikom usvajanja novog zakonodavstva i aktivnosti koje su ključne za uspješan proces reformi u oblasti vladavine prava.
OD POLITIČKOG UTICAJA (NE) BOLI GLAVA
Predlogom dva tužilačka zakona, koje je ranije inicirala skupštinska većina, predviđeno je ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva, a formiranje tužilaštva za organizovani kriminai i korupciju, čime prestaje mandat dosadašnjim specijalnim tužiocima.
Još jedna novina je izmjena strukture Tužilačkog savjeta. Prema aktuelnom rješenju, Tužilački savjet ima 11 članova – šestoro tužilaca, četiri ugledna pravnika i predstavnik Ministarstva pravde.
Prema novom rješenju, pet pozicija bilo bi rezervisano za tužioce, pet bi delegirao parlament, a jedno mjesto bi pripalo Ministarstvu pravde. Za izbor novog Tužilačkog savjeta bila bi dovoljna prosta većina u parlamentu. Glavnog tužioca birao bi Tužilački savjet.
Time bi faktički poslanička većina imala većinski, odlučujući, uticaj na sve izbore u tužilačkim organima.
Venecijanska komisija je u mišljenju iz 2015. ocijenila da bi imenovanja i razrješenja članova Tužilačkog savjeta u Skupštini predstavljalo politizovanje, ukoliko ono ne bi bilo uz saglasnost dvije trećine poslanika.
I Joanikije na strani međunarodne zajednice
Nakon što je premijer Zdravko Krivokapić saopštio da su reforme u tužilaštvu neophodne, ali da se prilikom usvajanja zakona moraju konsultovati međunarodni partneri i da bi trebalo usvojiti rješenja koja neće biti sporna EU, oglasili su se iz Srpske pravoslavne crkve.
Preporučeno
Tako je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije kazao da je u vremenu poslije značajnih promjena u Crnoj Gori, koje su se dogodile voljom naroda, mnogo važno za našu državu da ima podršku međunarodne zajednice. Iako im je, kako kažu, bitno mišljenje međunarodne zajednice, zanimljivo je da Vlada nije tražila konsultacije sa Venecijanskom komisijom kada su usvajane Izmjene zakona o slobodi vjeroispovijesti, iako je ekspertsko tijelo Savjeta Evrope od početka bilo uključeno u taj proces.
