„Vjerujem da ćemo nakon konačnih rezultata popisa moći da, kroz nadležni Odbor za izbornu reformu, otvorimo dijalog i o pitanju zastupljenosti romske i egipćanske populacije u našem narodnom domu i da na taj način potvrdimo borbu za jednakost svih u Crnoj Gori ne samo na retorici već i na konkretnim djelima“, poručio je Mandić, prenosi Portal Analitika.
Dodao je kako mu je izuzetna čast da je „jedan od najboljih mladih političara u Crnoj Gori Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić“, nagrađen priznanjem „Gradončalenik prijatelj Roma“.
„Baš danas, dok mi ovdje zasjedamo, on u Briselu prima nagradu“, rekao je Mandić.
Nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana, Sokolj Beganaj, kazao je kako bi adekvatno uključivanje ovih zajednica u društvene tokove crnogorskog društva moglo značajno da doprinesu ekonomskom razvoju zamlje.
„Zato ne bi bilo mudro potcijeniti potencijal romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori. Političari u Crnoj Gori od nacionalnog do lokalnog nivoa trebaju raditi na izgradnji povjerenja između romskih i neromskih zajednica i obezbijditi ovoj manjinskoj zajednici da imaju ista prava i mogućnosti kao i svi durgi građani“, rekao je Beganaj.
To je, ističe on, ključ za uključivanje ove zajednice u reformske procese u Crnoj Gori.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović, napomeuo je da se u posljednjem izvještaju Evropske komisije, objavljenom u novembru prošle godine, između ostalog navodi da su „Romi i Egipćani i dalje najranjiviji dio stanovništva a da anticiganizam ostaje veliki problem“.
On je istakao da je Odbor na čijem je čelu u dosadašnjem periodu nastojao doprinijeti unpređenju položaja pripadnika romsko-egipćanske populacije u Crnoj Gori.
Predsjednik Romskog nacionalnog savjeta Mensur Šeljaj upitao je Mandića da li je spreman da vodi dijalog o izmjeni Ustava kako bi se Romi zvanično priznali kao nacionalna manjina u Crnoj Gori.
„Smatram da nas ovim priznanjem dovodite do jednakih prava kao sve ostale nacionalne manjine u Crnoj Gori. Sve prije nego nas Ustav ne prizna za nacionalnu manjinu, smatram da izmjene zakona za smanjenje cenzusa za političku participaciju sa 0,7 na 0,35 neće se u bližoj budućnost desiti“, kazao je Šeljaj.
Mandić je kazao da kao političar srpske nacionalnosti u potpunosti razumije zahtjev Šeljaja jer se, kako je rekao, on i njegova stranka zalažu se za dopunu Ustava u vidu položaja srpskog jezika.
„Vjerujem da ćemo shodno zvaničnom rezultatima popisa imati moralnu i pravnu osnovu pomoću koje ćemo otpočeti dijalog o ovim pitanjima i vjerujem da ćemo doći do pozitivnih rezultata kada je u pitaju izgradnja inkluzivnog društva“, rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, nije nikakva tajna da su se na popisu 2003. i 2011. neke političke strukture trudile da se ljudi romske populacije na popisu izjašnjavaju drugačije.
„Da popravljaju jednu nacionalnu zajednicu i jednu jezičku zajednicu u Crnoj Gori. Zbog toga ste se kao zajednica suočili sa činjenicom da iako postoji veliki broj građana romske populacije prosto ih statistika nije prepoznavala jer su pojavljivali političari koji su ih ubjeđivali da je bolje da se izjasne ovako ili da se jezički izjasne onako što je bilo važno za jednu drugu nacionalnu i jezičku zajednicu. Evo ovaj popis je slobodan popis i vjerujem da su pripadnici romske populacije uspjeli da se predstave na način kako je to i prirodno“, kazao je Mandić.
Preporučeno
Prvo zasijedanje Romskog parlamenta održano je 6. aprila prošle godine.