Video
Kako Standard saznaje od izvora koji je neposredno učestvovao u razgovorima, subotnji sastanak parlamentarne većine protekao je u napetoj atmosferi, a razlike među partnerima više se nijesu mogle sakriti iza uobičajenih poruka o stabilnosti Vlade i zajedničkom evropskom cilju.
Posebno su bile izražene nesuglasice između NSD-a i Bošnjačke stranke, koja je jasno stavila do znanja da postoje granice političkih kompromisa koje nije spremna da pređe.
MANDIĆEV ZAOKRET PRED SJUTRAŠNJI KOLEGIJUM
Prema informacijama Standarda, gotovo je izvjesno da će Mandić na sjutrašnjem Kolegijumu predsjednika Skupštine, zakazanom za 11 časova, pokušati da omogući da se inicijativa za njegovo razrješenje ponovo nađe pred poslanicima.
Riječ je o značajnom zaokretu u odnosu na prethodne sedmice, kada je izjašnjavanje o njegovoj smjeni izbjegnuto zbog nedostatka kvoruma, što je izazvalo oštru reakciju opozicije i dodatno zakomplikovalo usvajanje ustavnih promjena.
Prema saznanjima Standarda, namjera je da se omogućavanjem rasprave o Mandićevoj smjeni otkloni jedan od glavnih razloga zbog kojih DPS i Evropski savez odbijaju saradnju sa parlamentarnom većinom.
Ipak, otvaranje rasprave nije isto što i obezbjeđivanje glasova za smjenu. Upravo tu se otvara prostor za političku računicu predsjednika Skupštine, koji bi omogućavanjem izjašnjavanja mogao pokušati da ispuni zahtjev opozicije, a da pri tome zadrži funkciju.
U političkim razgovorima pominjana je i mogućnost izlaska NSD-a iz vlasti ukoliko Mandić bude razriješen, što bi eventualno glasanje o njegovoj smjeni pretvorilo u pitanje daljeg opstanka sadašnje vladajuće koalicije.
BOŠNJAČKA STRANKA NE ODUSTAJE OD SVOJE ODLUKE
Dodatni problem za Mandića predstavljaju odnosi sa Bošnjačkom strankom, čije je Predsjedništvo još početkom septembra jednoglasno odlučilo da podrži njegovo razrješenje zbog telegrama saučešća upućenog porodici pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Prema informacijama Standarda, ta pozicija nije promijenjena ni nakon subotnjih razgovora. Naprotiv, iz BS-a je ponovljeno da postoje političke i vrijednosne crvene linije koje ne mogu biti predmet koalicionog trgovanja.
Zanimljivo je da se zaoštravanje odnosa događa u trenutku kada, prema informacijama našeg izvora, rezultati tri posljednja istraživanja javnog mnjenja, sa kojima su upoznati i predstavnici parlamentarne većine, ukazuju na povoljan položaj Bošnjačke stranke. Unutar vladajuće koalicije postoje i procjene da bi BS nakon narednih parlamentarnih izbora mogao imati važnu ulogu u formiranju vlasti.
Upravo zato odnos prema BS-u za ostale partnere nije samo pitanje trenutnog skupštinskog odnosa snaga, već i budućih političkih kombinacija.
Iako je BS i dalje dio vlasti, posljednja neslaganja pokazuju da koalicioni sporazum nije dovoljan da otkloni razlike koje se tiču pitanja za koja ta partija tvrdi da nijesu predmet kompromisa.
USTAVNE PROMJENE KAO POVOD ZA NOVU POLITIČKU TRGOVINU
Parlamentarna većina suočena je sa rokom koji je sama postavila. Do utorka, 13. oktobra, trebalo bi obezbijediti dvotrećinsku podršku za ustavne promjene koje predviđaju prethodnu provjeru integriteta budućeg mandatara i kandidata za članove Vlade, kao dio obaveza iz evropske agende.
Za njihovo usvajanje potrebna su najmanje 54 poslanička glasa, koja vlast ne može obezbijediti bez podrške dijela opozicije.
Zato je parlamentarna većina u subotu uputila zvaničan poziv Građanskom pokretu URA da dostavi eventualne zahtjeve i primjedbe od kojih zavisi podrška te partije ustavnim promjenama.
Kako je Standardu danas potvrđeno iz URA, u toj partiji održava se više unutarstranačkih konsultacija posvećenih ovom pitanju, ali za sada nema konačnog odgovora na poziv vlasti.
Istovremeno, DPS i Evropski savez insistiraju da im se prethodno omogući izjašnjavanje o Mandićevom razrješenju. Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović danas je ponovo kritikovao premijera Spajića zbog dosadašnjeg odnosa prema inicijativi za smjenu predsjednika parlamenta.
Tako se pitanje koje je trebalo da bude dio evropske reformske agende pretvorilo u komplikovan odnos političkih uslovljavanja, u kojem ustavni amandmani zavise i od toga hoće li Mandić pristati da poslanici odlučuju o njegovoj političkoj sudbini.
Preporučeno
Sjutrašnji Kolegijum trebalo bi da pokaže hoće li predsjednik Skupštine zaista omogućiti glasanje koje je do sada izbjegavano, ali i koliko je spreman da rizikuje sopstvenu funkciju kako bi otvorio prostor za dogovor o ustavnim promjenama.
