Mandićeva odluka očigledno ima veze sa eventualnim dobijanjem IBAR-a, odnosno moguće blokade od strane Hrvatske koja je uputila protestnu notu zbog najave usvajanja ovog dokumenta.
Na Kolegijumu je bilo riječi i o sjednici na čijem dnevnom redu bi bio set zakona potrebnih za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti mjerila za poglavlja 23 i 24, koje je Vlada juče potvrdila. Ti akti bi, kako je nezvanično rečeno našem listu iz Skupštine, trebalo da se nađu pred poslanicima naredne sedmice.,,KLIZAV“ EU PUT
Ideja o usvajanju rezolucije kojom se osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata, potekla je od Mandića, kao svojevrsna reakcija na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je 23. maja izglasala Generalna skupština Ujedinjenih nacija.
Prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu predat je u skupštinsku proceduru 17. maja uz potpis 43 poslanika parlamentarne većine, među kojima jedino nijesu predstavnici albanskih koalicija – Albanskog foruma i Albanske alijanse.
U tekstu se apostrofira doprinos očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, promocija tolerancije, razumijevanje i borba protiv svih oblika mržnje i diskriminacije.
Skupština Crne Gore ohrabruje državne organizacije na svim nivoima, predsjednika Crne Gore, civilno društvo, uključujući i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne strane, da obilježavaju 22. april, uključujući organizaciju posebnih događaja i aktivnosti u sjećanju na žrtve genocida u Jasenovcu, koji je počinjen u periodu tokom 1941- 1945. godine – navodi se, pored ostalog, u prijedlogu teksta.
Hrvatska je odmah na najavu predavanja ovog dokumenta u skupštinsku proceduru odgovorila protestnom notom Crnoj Gori, apostrofirajući neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe i „instrumentalizovanost Hrvatske u unutarpolitičke svrhe“.
Ministar vanjskih poslova te zemlje Gordan Grlić Radman kazao je da je do upućivanja protestne note došlo nakon što od ministra vanjskih poslova Crne Gore Filipa Ivanovića nije dobio garancije da rezolucija neće biti usvojena. Tom prilikom je ocijenio da bi se deklaracija o Jasenovcu negativno odrazila na evropski put Crne Gore.
USLOVLJAVANJE
Prvobitno je sjednica Skupštine zakazana za 27. maj, a na kojoj je jedna od tačaka trebalo da bude i predmetna rezolucija, odgođena za danas, ali je čelnik parlamenta odlučio da se prijedlog većine razmatra tek za mjesec, zarad dobijanja IBAR-a.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, stranke koja bi rekonstrukcijom trebalo da uđe u izvršnu vlast, uslovio je nedavno podršku Spajićevoj Vladi usvajanjem rezolucije najkasnije do kraja juna.
” Tek nakon toga možemo razmatrati dalju podršku njegovoj Vladi uz jasno koncipirane programske i ideološke narative koje smo mi u našoj izbornoj kampanji saopštavali građanima, a to je da se srpski jezik normira kao službeni u Ustavu, da dođe do potpisivanja međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao narodne zastave, ali želimo da vidimo i program „Evropa sad 2“ koji još uvijek niko nije vidio. Takođe smo tražili i da se normira nezastarijevanje krivičnih djela koja se tiču sticanja imovine kroz organizovani kriminal, ali i smjenu određenih ministara za koje postoji sumnja da imaju veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom”, kazao je Knežević.
Njegov partijski saborac Predrag Bulatović juče je ponovio da DNP neće podržati Vladu ako do kraja juna ne bude rasprave o prijedlogu rezolucije o Jasenovcu, te izrazio očekivanje da će Mandićeva Nova srpska demokratija napustiti većinu ako taj dokument ne dobije potrebnu podršku.
” Ako ne bude do kraja juna rezolucije o genocidu u Jasenovcu, DNP neće podržavati Vladu. Vjerujem da ni NSD neće dati podršku takvoj Vladi “, istakao je on, gostujući na Srpskoj TV.
Koprivica: Jasan odnos prema Jasenovcu
Potpredsjednik Vlade za pravosuđe, antikorupciju i politički sistem Momo Koprivica kazao je da podržava rezoluciju o Jasenovcu, ističući da jasno treba osuditi svaki zločin.
Preporučeno
” Crna Gora već ima jasan odnos prema Jasenovcu kao dio kulture pamćenja. U Rezoluciji o Pivi i Veliki koja je usvojena 2022. u preambuli jasno je zapisano što mislimo o Jasenovcu i prema tome on je upisan u naš pravni sistem sa ciljem kulture sjećanja na zločin i masovno stradanje ljudi. Nadam se da će biti snage, dovoljno svijesti i savjesti da se svijet odredi i prema sprskim žrtvama na tlu bivše Jugoslavije i zločinima koji su nad njima počinjeni. Podržavam inicijativu predsjednika Skupštine koju su potpisala 43 poslanika”, kazao je Koprivica u emisiji Link na RTCG.