Video
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić u intervjuu za Večernje novosti kazao da je pitanje srpskog jezika nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva postalo ne samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. Rekao je da ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje.
Mandić je ponovo poručio da „postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog“. Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, kazao je Mandić u intervjuu za Večernje novosti, postoji rješenje, a to je pravljenje ustavotvorne skupštine.
“Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje, a to je pravljenje ustavotvorne skupštine”, rekao je Mandić.
No, ono što priča Mandić nema utemeljenje u pravnoj praksi i po ocjeni pravnih eksperata radi se o pravnom nonsensu, jer ustavotvornu skupštinu, koju u nedostatku dvotrećinske većine potrebne za izmjenu Ustava forsira Mandić, jedino je moguće formirati u slučaju promjene državo-pravnog statusa Crne Gore.
Kako se očigledno ne radi o promjeni državnog statusa ocjena pravnih eksperata je jasna-Ustavopravnu skupštinu je zbog uvođenja srpskog jezika, kao zvaničnog u CG, nemoguće sazvati.
Ne treba biti ni pravni ekspert da bi se laički objasnilo što znači ustavotvorna skupština, dovoljno je izguglati i vidjeti definiciju Ustavotvorne skupštine na Wikipediji.
“Ustavotvorna skupština, ustavotvorna konvencija ili konstituanta je naziv za skupštinu, odnosno odgovarajuće predstavničko tijelo ili organ koji je sazvan ili sastavljen isključivo u svrhu donošenja ustava neke države. Takvo se tijelo osniva radi toga što se ustav smatra temeljnim pravnim dokumentom neke države čije značenje nadilazi sve druge zakone, te se njegovo stvaranje ne može povjeriti redovnim zakonodavnim organima. U većini slučajeva, konstituante se sazivaju iz praktičnih razloga, odnosno u slučajevima kada je država tek osnovana, stekla nezavisnost ili prošla kroz revoluciju ili slične burne društvene promjene” stoji u objašnjenju značenja Ustavotvorne skupštine.
Jasno je da popis i opredjeljenje građana kojim jezikom pričaju ne spadaju ni u jednu od navedenih kategorija po kojim bi se formirala ustavotvorna Skupština, sem ako Mandić ne želi da promijeni državo-pravni status Crne Gore ili sprovede revoluciju u Crnoj Gori i prekine sadašnji poredak vladavine koji bi morao okarakterisati kao autokratski.
S obzirom da nije došlo do promjene državo-pravnog statusa ustavne odredbe o jeziku mogu se promijeniti jedino na način na koji propisuje član 157 Ustava, a to je 2/3 većinom svih poslanika uz potvrdu na referendumu od 3/5 svih birača u Crnoj Gori.
Preporučeno
Crna Gora je već imala Ustavotvornu skupštinu nakon što je proglasila nezavisnost, te po pravilu ne može imati novu ustavotvornu skupštinu, osim ako predsjednik Mandić nema namjeru da promijeni državo-pravni status Crne Gore ili bude još radikalniji pa sprovede revoluciju u Crnoj Gori i sruši sadašnji ustavo-pravni poredak države.
