Video
Mimo Zakona o državnim nagradama, Mandić će Trinaestojulsku nagradu dodijeliti na Cetinju, umjesto u Podgorici, i to nedaleko od Višeg suda u kojem će mu biti pročitana nova presuda.
U međuvremenu, sasvim siguran u oslobađajuću presudu, Mandić najavljuje rekonstrukciju Vlade Milojka Spajića već za narednu sedmicu, u kojoj će mjesta dobiti i njegova partija, ali i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, za kojeg SDT takođe traži petogodišnju zatvorsku kaznu u slučaju državni udar.
Za razliku od Kneževića, koji veoma glasno i jasno vrši politički pritisak na Vrhovno i Specijalno tužilaštvo zbog toga što nijesu odustali od optužnice za pokušaj terorizma na dan izbora 16. oktobra 2016. godine, o čemu je M portal juče pisao, Mandić primjenjuje lukaviju taktiku, prema njegovoj procjeni primjereniju njegovoj funkciji predsjednika Skupštine.
Svega par dana pred izricanje nove presude, Mandić u svom kabinetu prima ruskog ambasadora Vladislava Maslenikova, koji je još 2021. godine u intervjuu „Vijestima“ komentarisao odluku Apelacionog suda da ukine prvostepenu presudu u slučaju državni udar i proces vrati na početak, konstatujući da je to “ubjedljiva pobjeda apsurdnosti tvrdnje o navodnoj umiješanosti zvanične Moskve u pokušaje organizacije bilo kojih protivpravnih aktivnosti u Crnoj Gori“.
Susret Mandića i Maslenikova, prema tvrdnjama nekih zapadnih diplomata, par dana uoči izricanja nove presude ima višeznačan cilj – poslati poruke da se Rusija ne odriče ni svojih proksija ni svojih ciljeva na Balkanu i da ih i dalje snažno podržava, da zahtjev Rusije jeste da partije članice Demokratskog fronta uđu u sastav Vlade bez obzira na jasno i javno iskazano protivljenje EU i Amerike, te da i nakon dobijanja IBAR-a i otvorene spremnosti EU da punopravnim članstvom smanji i eliminiše ruski uticaj u državi, Crna Gora ostaje cilj do kojeg Rusija želi da dopre na Balkanu. U tom kontekstu, tvrde oni, treba tumačiti i Mandićeve susrete sa predsjednicima Republike Srbije Aleksandrom Vučićem i bosanskog entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom, kao najpoznatijim reprezentima ruske politike u ovom dijelu Evrope, ali i drugim aktivnostima koje Mandić sprovodi pod plaštom visoke funkcije koju obavlja.
U sličnom kontekstu se tumači i Mandićeva najava rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, dva dana uoči izracanja nove presude i u trenutku kada se Spajić nalazi u SAD. Prema tumačenju nekih zapadnih diplomata, Mandić tokom Spajićevog odsustva iz države pokazuje ko je gazda u kući, govoreći o rekonstrukciji Vlade kao da je lično premijer i ne ostavljajući pravom premijeru previše prostora za reakcije. Druga stvar koja privlači pažnju je Mandićeva najava da će njegova partija preuzeti određene resore kojima upravljaju kadrovi na čiji rad čak ni opozicija nema neke velike zamjerke, poput MInistarstva prosvjete. Ovakvim nastupom Mandić, prema tumačenju diplomata, ne samo da sebe stavlja u ulogu Spajićevog “komandanta”, već i šalje poruku svojim nalogodavcima da je, bez obzira na ishod sjutrašnje presude, nezaustavljiv u namjeri da ostvari započeto prije gotovo 10 godina.
Među zapadnim partnerima ne postoji dilema preko kojih političkih i društvenih struktura u Crnoj Gori Rusija sprovodi svoj uticaj i sjutrašnja presuda u slučaju državni udar biće još jedna provjera koliko duboke tragove je taj uticaj ostavio na crnogorski pravosudni sistem.
Podsjetimo, nakon prvostepene presude kojom su Mandić i Knežević osuđeni na pet godina zatvora, a ruski obavještajci Edvard Šišmakov i Vladimir Popov na 15 i 12 godina zatvora, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države su pozdravile odluku sutkinje Suzane Mugoše:
„Sud je proglasio 14 ljudi krivima za neuspjeli državni udar, uključujući i dva zvaničnika ruskog GRU-a. Transparentno i otvoreno suđenje je bitan korak naprijed za vladavinu prava koje šalje snažnu poruku o nedopustljivosti pokušaja da se podrije demokratija”, navedeno je tada na zvaničnom tviter nalogu američke ambasade.
Tadašnji ministar spoljnih poslova Velike Britanije Džeremi Hant rekao je da je presuda dvojici ruskih obavještajnih oficira, zbog neuspjelog pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, još jedan primjer nečuvenih pokušaja Rusije da naruši evropsku demokratiju. „Rusija je velika zemlja i mora postojati bolji put od ovog”, naveo je Hant, a na svom tviteru prenijela je Ambasada Velike Britanije u Crnoj Gori.
U međuvremenu, osuđeni Mandić i Knežević su na talasu litija postali vlast u Crnoj Gori, prvostepena presuda je oborena i proces je vraćen na početak, ali sve to nije uticalo na pad zainteresovanosti zapadnih partnera za čitav slučaj.
Naprotiv, njihova pažnja je pojačana, posebno nakon što je smjenom Sava Kentere sa mjesta direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost potpuno zaustavljeno dalje razotkrivanje mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori, te nakon hapšenja Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, dvojice tužilaca koji su u ime Specijalnog državnog tužilaštva vodili čitavu istragu i pisali optužnicu za državni udar.
S obzirom na činjenicu da su razotkrivanju ruske zavjere 2016. godine u Crnoj Gori, sa ciljem da se spriječi njen ulazak u NATO, značajno doprinijele strane obavještajne službe, te da bi bez njihovog doprinosa ishod državnog udara vjerovatno bio značajno drugačiji, ne treba da čudi zainteresovanost političkih predstavnika zapada za ishod sjutrašnje presude sudije Radovića. Ujedno, od toga bi mogla da zavisi i budućnost Vlade Milojka Spajića, ali i budućnost evropskih integracija, posebno ako bez podrške EU i Amerike premijer dozvoli i formalni ulazak Mandićeve i Kneževićeve partije u Vladu.
Preporučeno
Izvori M portala naglašavaju da, bez obzira na to što su Mandić i Knežević nakon dolaska na vlast podijelili uloge na „dobrog i lošeg policajca“, zapadni partneri ih i dalje posmatraju isključivo kroz prizmu odnosa prema Rusiji, a promjeni takve slike ne doprinose aktivnosti ni jednog ni drugog, posebno kada je riječ o kontaktima i podršci koje razmjenjuju sa brojnim ruskim i srpskim zvaničnicima i ostalim njihovim proksijima u Crnoj Gori i regionu.
