Video
Iako je evidentna politička kriza vlasti, Marković smatra da će zbog ličnih interesa doći do dogovora između predstavnika parlamentarne većine, iako je logično da u svakom demokratskom društvu dođe do vanrednih parlamentarnih izbora. Marković ističe i da državni praznik 13. jul ove godine dočekujemo sa velikim tenzijama u društvu gdje je ugrožen crnogorski indetitet, ali i sama Crna Gora.
Vlada nema podršku u Parlamentu
“Crna Gora je u ozbiljnoj političkoj, institucionalnoj i društvenoj krizi gdje cijela zemlja poslednjih mjeseci proživljava jedan politički fenomen a to je da aktuelna Vlada nema podršku u Parlamentu. Zaista proživljavamo ozbiljnu političku krizu”, navodi Marković.
Poručuje da to nije samo politička već da je i institucionalna i društvena i da praktično čitava zemlja u posljednjim mjesecima proživljava jedan politički fenomen.
“On se ogleda u tome da aktuelnu Vladu u ovom trenutku od 81 poslanika podržava samo 14 poslanika i to je činjenica koja ne zabrinjava niti predsjednika Vlade niti samu Vladu da pokrene pitanje svog povjerenja u parlamentu. S druge strane imamo u većini 27 poslanika koji jasno i nedvosmisleno ne podržavaju ovu Vladu koju su birali a istovremeno ne pokreću inicijativu za izglasavanje povjerenja u Parlamentu”, navodi on.
Kada bi to uradila Vlada ili većina poslanika vladajuće koalicije, dodaje, protiv Vlade u Parlamentu bi glasalo 67 poslanika.
“Dakle imamo paradoksalnu situaciju da je na sceni i funkcioniše Vlada koja nema značajnu većinu u Parlamentu, pa čak ni onih politička stranaka koje su je birali”, ističe on.
Marković nije optimista da će se koristiti demokratska pravila po kojima bi, u ovakvoj političkoj krizi, vanredni parlamentarni izbori bili neminovnost, već smatra da će doći do dogovora predstavnika parlamentarne većine zbog ličnih interesa.
Da se dese vanredni izbori, siguran je Marković, da ova većina nikada ne bi mogla više vladati Crnom Gorom.
Vlada je već pala
“Po svim političkim i demokratskim standardima ova Vlada je već pala, ova situacija bi iziskivala neophodne hitne vanredne parlamentarne izbore kako bi se došlo do Vlade koja bi imala neophodnu većinu u parlamentu i na taj način pokrenula ozbiljna društvena, ekonomska i politička pitanja kako bi se Crna Gora izvadila iz ovoga sveukupnog beznađa”, ističe Marković.
Međutim, nije optimista da će se koristiti demokratska pravila i demokratski standard iz savremenog svijeta.
“Vjerujem da će se pokušati nekim političkim inžinjeringom doći do nekog saglasja unutar koalicije ali kako god se stvari završe kao rezultat tog političkog inžinjeringa Vlada neće biti stabilna, Crna Gora neće ići naprijed, problemi će se gomilati”, navodi bivši premijer.
Manipulativni inžinjering DF-a
Nakon sastanka parlamentarne većine jedan od lidera DF-a Andrija Mandić je kazao da su preložili da premijer bude Miodrag Lekić, predsjednik Demosa. Na pitanje kako gleda na takav prijedlog budući da je prije nekoliko godina Lekić upravo napustio DF zbog neslaganja unutar tog političkog saveza, on kaže:
“Najveći gubitnik nakon izbora na kojima je došlo do promjene vlasti jeste DF i njegova koalicija. Rekao sam u odgovoru na prvo pitanje da oni toj koaliciji donose 27 poslanika, da su dali s njihove liste premijera a da istovremeno ih nema u Vladi nema ih u vlasti. Da sadašnji aktuelni premijer bio nosilac njihove liste ne komunicira s političkim predstavnicima DF-a, ignoriše njihove zahtjeve i sa druge strane DF je sada u zaista u nezavidnoj mat poziciji, u kojoj pokušava da pronađe rješenja za izlazak iz takve situacije”, navodi Marković.
Ističe da su to neadekvatna rješenja koja ne odgovaraju političkom trenutku niti političkoj potrebi.
“Ne vjerujem da će poslanik Lekić kao iskusan političar prihvatiti da bude dio tog manipulativnog političkog inžinjeringa DF-a”, kaže on.
Prema mišljenju Markovića DF je i zaslužio ovakvu poziciju budući da je uvijek služio tuđim interesima, odnosno druge države .
Kada bi se DF okrenuo Crnoj Gori i njenim politički interesima, dodaje, bez obzira na programska i ideološka opredjeljenja da bi to bilo korisnije i za njih i za Crnu Goru.
Tablodni Beograd se usmjerio na Crnu Goru
Komentarišući odnos Srbije prema Crnoj Gori, Marković kaže da tu nema ništa novo. On je isti u kontinuitetu, ističe Marković.
“To je politika kontinuiteta prema Crnoj Gori ako bi se ona mogla drugačije opisati onda bi se moglo reći da je to neiskren odnos prema Crnoj Gori, neiskren odnos prema potrebi da dobro-susjedski živimo, komuniciramo da usaglašavamo naše interese, da radimo na njihovoj realizaciji. Ovo što sada imamo kao odnos Srbije prema Crnoj Gori nije ništa novo u odnosu na što je bio odnos drugih beogradskih vlasti prema Crnoj Gori u kontinuitetu u daljoj i neposrednoj prošlosti”, smatra on.
Dovoljna je, navodi, mala tabloidna poruka iz Beograda da se stvari okrenu negativno prema Crnoj Gori, ovoga puta je to bila deklaracija odnosno rezolucija o Srebrenici dokumentu civilizacijskog značaja i vrijednosti.
“Zvanični i nezvanični, tabloidni Beograd se sa svom silinom usmjerio prema Crnoj Gori, kriminalitizujući, političare i pojedince koji imaju svoj stav. Nepriznajući Crnu Gori, nepriznajući crnogorsku naciju. Ne treba oko toga da se sjekiramo. Mnogo je važnije da li će Crna Gora uspjeti da izgradi unutrašnju sposobnost da se odupre takvim pritiscima”, rekao je on.
Crna Gora ugrožena
Na pitanje li ugrožene osnovne građanske vrijednosti i da li je crnogorski identitet ponovo na ispitu, Marković odgovara:
“Od 30.avgusta su na sceni su tenzije koje dolaze ili koje se povećavaju između građana kao pojedinaca. Tenzije na međunacionalnom, to je ono što je problem. To je ono što ugrožava vitalne demokratske vrijednosti na kojima počiva stabilna i vitalna Crna Gora”, ističe poslanik DPS-a.
To je, navodi, mulietnički, multivjerski sklad, dijalog, razumijevanje…
Preporučeno
“U poslednjih sedam, osam mjeseci nemamo ništa od toga. Nasuprot toga imamo afirmaciju nedemokratskih vrijednosti. U Crnoj Gori kao građanskoj državi afirmišu se narodi, a ne građani kao pojedinci, to je ustavna kategorija. Ugrožena je država Crna Gora. Ja se bojim za njen opstanak. Svi moramo uraditi mnogo više”, poručio je on.
