Video
Do posjete, kako kaže, dolazi samo par dana nakon što je novo evropsko rukovodstvo stupilo na dužnost. Pohvalio se nizom bilateralnih sastanaka i stava je da je novo rukovodstvo posvećeno proširenju.
“Zaista, utisak je da su Evropska komisija, Evropski savjet i novo rukovodstvo posvećeni proširenju. Jedan od prioriteta je proširenje i Crna Gora je prepoznata kao najnaprednija zemlja kandidat. To je situacija koju moramo iskoristiti. Vrata su nam širom otvorena, i ne smijemo je propustiti”, naveo je Milatović.
Važno je, kako kaže, da kao zemlja iskoristimo cijeli proces.
“Ne samo kao dio cilja da ćemo ući u EU i dobiti novac za projekte, već i kao proces koji je transformativan za naše društvo, kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i ostale reforme. Kada govorim o Evropskim integracijama govorim i o transformativnom aspektu integracija. I zaista, svaka moja primjedba upućena vladi se odnosila na takav aspekt”, pojasnio Milatović.
Smatra da moramo iskoristiti i veliku tehničku podršku evropskih institucija kako bismo reformisali naše društvo i kako bismo na kraju od naše zemlje napravili što bolje mjesto za život.
“Moj tim je prije par sedmica objavio jedan dokument koji sadrži 10 zabrinjavajućih trendova. Volio bih da sam čuo argumentovanu diskusiju od strane Vlade Crne Gore i ostalih političkih aktera, ona je izostala. Iskreno se nadam da ćemo ozbiljnije pristupati određenim stvarima, nego što je to bio slučaj u prethodnoj godini dana. Svi o Crnoj Gori govorimo kao o zemlji koja bi nova članica bila do 2028. godine, ali pregovore bismo morali završiti do 2026. godine”, podsjeća Milatović.
Napominje da imamo 30 otvorenih poglavlja.
“I dobro je što ćemo do kraja godine zatvoriti makar četiri poglavlja, ali mislim da su očekivanja bila da mi do 2025. godine zatvorimo 6 do 8 poglavlja, očekivalo se da ćemo ozbiljnije shvatiti ovaj proces. Ukoliko je trenutno procjena da naredne godine možemo zatvoriti 6 do 8 poglavlja, zajedno sa ovim koja ćemo zatvoriti do kraja ove godine, to suštinski znači da bismo mi do kraja 2026. godine morali da zatvorimo 20 poglavlja. Kada god govorim o ovim stvarima govorim u cilju dodatne ozbiljnosti i odgovornosti Vlade Crne Gore. Ja sam tu da svojim diplomatskim aktivnostima i brojnim razgovorima dodatno otvorim vrata, ubrzam proces ali važno je da imamo puno odgovorniji pristup ostalih društvenih činilaca”, napominje Milatović.
Odnosi sa Hrvatskom
Govoreći o narušavanju komšijskih odnosa sa Hrvatskom nakon usvajanja “Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mauthauzenu” kaže da nije promijenio ranije izrečen stav.
“Moj stav o odnosima sa Hrvatskom je jasan, onim činom u Skupštini narušen je odnos sa Hrvatskom, i ta odluka može usporiti naš evropski put. Nažalost imali ste političke aktere koji su govorili da to nije u našem interesu državnom a onda su podržali donošenje takve odluke. Ja se nadam da ćemo imati promjenu ponašanja na sceni u Crnoj Gori i da ćemo imati aktere suštinski posvećene evropskom procesu”, kaže Milatović.
Barometar 2026
Komentarišući dokument “Barometar 26” koji je danas usvojila Vlada Crne Gore, Milatović kaže da isti pozdravlja ukoliko se radi o pomaku u odnosu na dosadašnje ponašanje Vlade.
“Na fonu onoga što sam i ranije govorio, ukoliko je taj dokument promjena dosadašnjeg ponašanja određenih konstituenata u vlasti i odgovorniji pristup prema EU integracijama, ja to pozdravljam. Imajući u vidu da je suštinski Vlada bila najodgovornija za određene negativne trendove koje sam opisao u dokumentu koji sam prezentovao, a tu mislim na netransparentnost prilikom donošenja zakonskih rješenja, na pokušaj političke kontrole institucija, kroz narušavanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom, kroz zabrinjavajuća dešavanja u Javnom servisu koji je ključan u kontekstu unaprjeđenja medijskog ambijenta, onda je logično da bi Barometar Vlada trebalo da potpiše sama sa sobom, i da ga predsjednik vlade potpiše sam sa sobom”, saopštio je Milatović.
Odgovarajući na pitanje koje subjekte percipira proevropskim snagama, kaže da se proevropske snage vide u odnosu na postupke, a ne na svakodnevne floskule.
“Kad god govorimo o evropskim integracijama i vraćajući se na ono što sam na početku rekao, ja proces evropskih integracija gledam u vrijednosnom okviru, i mislim da svako ko na njih gleda na taj način spada u domen proevropskih struktura”, poručio je Milatović.
Govoreći o pozivu na dijalog, koji je uputio predsjedniku Vlade MIlojku Spajiću, smatra da je to odgovorna poruka.
“Govorio sam o potrebi da se unaprijedi institucionalni dijalog i u tom pravcu sam poslao jednu odgovornu poruku prema predsjedniku vlade. Sa žaljenjem konstatujem da je na odgovorno ponašanje predsjednika došao jedan politički nezreo i neodgovoran odgovor. Lično sam posvećen integracijama, i posao predsjednika države obavljam zbog cilja koji imamo šansu da realizujemo, a to je članstvo u EU”, naveo je Milatović.
Kaže da njegova ispružena ruka prema svim političkim akterima koji žele da vide Crnu Goru kao uspješnu priču postoji, a stava je da je to prepoznato i od strane građana.
“Realizacija ovog cilja zavisi od društvenog konsenzusa koji u ovom smislu postoji, mislim da ovaj proces niko ne bi trebalo da u svojim javnim nastupima monopolizuje već treba da bude zajednički imenitelj svih političkih aktera i moja ruka je ispružena”, istakao je Milatović.
Vraćajući se na poziv koji je uputio Spajiću, kaže da smatra da je poziv za susret bio u kontekstu institucionalne saradnje i koordinacije, u kontekstu bržeg pristupanja EU.
“Mi ćemo nažalost ove godine biti u situaciji da ne zatvorimo broj poglavlja koji smo mislili da ćemo zatvoriti na početku godine. I to nije dobro. I u tom smislu postavlja se pitanje odgovornosti, i u meni kao predsjedniku države svakako je iskreni zagovornik EU integracija djelima a ne riječima ima pruženu ruku. Žao mi je što je Spajić jednim, čini mi se neodgovornim odgovorom, odbio taj poziv na dijalog. Mislim da to nije dobro, i da bih u narednom periodu volio da vidim drugačiji pristup od strane Vlade”, poručio je on.
Kohabitacija
Govoreći o kohabitaciji i o odnosima sa premijerom, kaže da često novinari dovode taj odnos u neku ličnu ravan.
“Sa moje strane ne postoji taj kontekst. Nas dvojica bili smo politički saborci i zajedno uradili veliki broj stvari, da smo na kraju ostvarili i pomogli da se dođe do jedne političke tranzicije u Crnoj Gori. Sada sa ovih najodgovornijih pozicija u zemlji svako na svoj način vršimo dužnosti. Mislim da sam imao isti princip i prema bivšem predsjedniku Vlade Crne Gore, isti je prema Spajiću i isti će biti prema nekom novom predsjedniku vlade, koji će se za vrijeme mog mandata desiti”, tvrdi Milatović.
Istakao je da je njegova diplomatska aktivnost intenzivirana, a najavio je posjetu češkog i italijanskog predsjednika početkom godine.
“Volio bih da imam odgovornije partnere u drugim granama vlasti kada je u pitanju naš evropski put i ovo je prilika koju naša generacija ne smije da propusti”, ponavlja Milatović.
Milatović se osvnuo na pitanje promjene Ustava kojim bi se promijenio status srpskog jezika, pojašnjava da je legitimno otvoriti javnu diskusiju.
“I sve to treba da se uradi na Ustavom i zakonom predviđen način. I u tom smislu sam jedan čvrsti pravni legalista, što se i očekuje od mene kao predsjednika države. Na početku mandata sam rekao da ću biti korektivni i kohezivni faktor, i pokušavam to da praktikujem. Čini mi se da u meni i pozicija i opozicija imaju sagovornika kada je riječ o stvarima od državnog interesa, a to je trenutno punopravno članstvo u EU”, najavio je on.
Poručio je da daje doprinos da zemlja postane dio EU.
Preporučeno
“I dok se to ne realizuje smatram da je moja i dužnost da budem dio političke scene. Mislim da javnost prepoznaje u meni borca za evropsku Crnu Goru i Crnu Goru jednakih prilika. Kaže da se u ovim geopolitičkim izazovima vidi koliko je važno što je Crna Gora dio NATO-a”, zaključio je Milatović.
