Video
Intervju Milatovića prenosimo integralno.
Delo: Iz imena vaše partije može se zaključiti da biste željeli što prije ući u Evropsku uniju, kako ćete to postići?
Milatović: Kolega Spajić i ja smo kao ministri već puno učinili na ubrzanju ekonomskog oporavka, a osim toga puno je učinjeno i na polju strukturnih reformi koje su bile i još uvijek su nužne na našem evropskom putu. Mislim da tamo gdje smo stali na ministarskim pozicijama trebamo nastaviti još snažnije, sa sadašnjih pozicija predsjednika i premijera.
Delo: Dakle, koji je vaš cilj na ovom polju?
Milatović: Naš cilj je da Crna Gora u sljedeće tri godine završi ono što je započela u kontekstu pregovora s Evropskom unijom. Mnoga od poglavlja već su spremna za zatvaranje, ali zbog nove metodologije moramo napraviti značajan napredak u dijelu onih koja se odnose na vladavinu prava da bismo krenuli u zatvaranje preostalih. Kako bi se napravio značajan iskorak u oblasti vladavine prava, potrebna je kvalifikovana većina u Parlamentu za imenovanje sudija i tužilaca. To je donekle i razlog zašto smo dobili ovakvu parlamentarnu većinu i ovakvu Vladu.
Delo: Kada mislite da će doći do tih imenovanja?
Milatović: Očekujem da nova skupštinska većina i Vlada do kraja ove godine uspiju da pronađu neophodnu kvalifikovanu većinu u Parlamentu za imenovanja u pravosuđu. Riječ je o Vrhovnom državnom tužiocu, kojeg nemamo dugi niz godina i koji je u v.d. stanju. Takođe, sedmom sudiji Ustavnog suda, pošto trenutno imamo samo šest sudija, pa je vrlo uobičajeno da imamo tri prema tri glasa. Nedostaju nam i tri člana Sudskog savjeta koji je zadužen za izbor i imenovanje novih sudija. Ovo je pet ključnih pozicija u našem pravosuđu koje bi trebalo da deblokiraju trenutno v. d. stanje. Ukoliko se to desi, a očekujem da će Parlament i Vlada to učiniti do kraja godine, Crna Gora bi bila u poziciji da odmah počne sa zatvaranjem pojedinih poglavlja koja su više tehničke prirode i koja su spremna za zatvaranje. To bi dalo dodatni vjetar našem pregovaračkom procesu.
Delo: Kako zamišljate vremenski okvir za ulazak u EU, ako sve bude po planu?
Milatović: Osnovni scenario je da bi sva pregovaračka poglavlja bila potpuno zatvorena 2024, 2025. i 2026. godine. 2027. godina bi bila prepuštena parlamentima država članica Evropske unije za ratifikaciju našeg pristupanja, a mi zaista vjerujemo da bi 2028. godina mogla biti realno ostvariva za punopravno članstvo Crne Gore u Uniji. To je sve što je naš cilj, a ja svojim dnevnopolitičkim radom djelujem na način da se stvari što više ubrzaju i da se ti ciljevi ostvare.
Delo: U jednom intervjuu ste rekli da Crna Gora mora postati pravedna zemlja. Šta ste mislili pod tim?
Milatović: Svi mi koji se bavimo politikom u našoj zemlji snosimo veliku odgovornost da naše pravosudne institucije budu potpuno nezavisne i da vratimo povjerenje koje su građani u njih izgubili. U posljednje dvije do tri godine u javnosti se često stvara lažan utisak da je malo urađeno na evropskom putu. Ja mislim da je u sadržajnom smislu možda čak i najviše urađeno. Crna Gora je 2020. godine prvi put promijenila vlast na demokratskim izborima i od tada imamo već treću vladu. Dokazali smo da smo za kratko vrijeme postali normalna zapadna država koja mijenja vlasti na izborima. Političari su prvi put počeli da strahuju od poraza na izborima, što se nije događalo za vrijeme vladavine Mila Đukanovića. Tek kada imate političare koji se plaše gubitka vlasti, tek tada dobijate suštinski odgovorne političare. Ovo je velika stvar koja se desila Crnoj Gori. Korak u tom pravcu je i moja pobjeda na predsjedničkim izborima u aprilu. Treća važna stvar je da smo uz pomoć partnera iz Europola, FBI i drugih institucija strateških partnera sa Zapada dobili dokaze koji nam omogućavaju da uklonimo mnoge ljude koji su bili na čelu naših važnih pravosudnih institucija. Među njima prvu ženu crnogorskog pravosuđa, koja je 20 godina bila na čelu Vrhovnog suda, kao i predsjednika Privrednog suda, znate koliko je taj sud važan za sve zemlje u tranziciji. Imali smo ljude iz vrha policije i tužilaštva, svi ti ljudi više nisu dio našeg pravosudnog sistema. A ovo čišćenje pravosuđa je veoma važno da se pravda konačno vrati u društvo. Naš problem je što još nismo postigli kvalifikovanu većinu u Parlamentu da imenujemo nove ljude na ta mjesta. Vjerujem da smo ovim kao društvo ušli u novu fazu demokratskog, a nadam se i ekonomskog razvoja.
Delo: U prošlosti smo viđali nemile scene sa ulica Crne Gore, masovna okupljanja ekstremista bliskih Srbiji, može li to zaustaviti vaš napredak?
Milatović: Utisak spolja takođe može biti pogrešan. U periodu od velikih političkih promjena, koje su bile temelj za sve druge promjene, imali smo pad privrede od 15 odsto u 2020. godini, dok smo od tada među ekonomijama sa najvećim rastom u Evropi. Minimalne i prosječne zarade su značajno povećane, minimalna neto zarada u 2020. godini iznosila je 222 eura, trenutno je 450 eura. Prosječna plata je 2020. bila 500 eura neto, sada je 800 eura. Željeli bismo da krenemo od dostizanja nivoa Hrvatske, ako ne dostignemo nivo Slovenije, i barem pokažemo da dobro vođen mali sistem može mnogo smislenije koristiti svoje ekonomske resurse i potencijal.
Delo: Početak popisa stanovništva, koji je bio planiran za prvi novembar, pomjeren je za 30. novembar, bilo je dosta neprijatne politizacije na ovu temu, šta reći o značaju popisa?
Milatović: Dao sam vam osnovne ekonomske podatke, ali neki politički pokazuju da je upravo nakon promjene vlasti procenat ljudi koji bi sjutra ponovo podržali crnogorsku nezavisnost znatno veći nego 2006. godine, kada je Crna Gora postala nezavisna. U proteklih nekoliko godina, osjećaj pripadnosti državi je uveliko ojačao, uglavnom zbog toga što su mnogi građani državu doživljavali kroz gospodina Đukanovića, koji je vodio na neki kvazi-autoritaran način. Podrška članstvu u NATO je značajno povećana, a Crna Gora je i dalje zemlja u regionu sa najvećom podrškom članstvu u EU. Svi ovi pokazatelji mnogo govore o stanju u zemlji, detaljniju sliku pokazaće popis stanovništva, koji je prvobitno trebalo da se održi 2021. godine, ali je odložen zbog epidemije korona virusa. Nažalost, mnogi politički akteri, koji nemaju stav o suštinskim razvojnim politikama ili vladavini prava, zaglavili su se na pitanju popisa, koje su posmatrali samo kroz određena identitetska pitanja. Ja u popisu vidim prvorazredno statističko pitanje koje će pomoći svima nama, i vladajućima i onima u opoziciji, da sjutra formulišemo politiku. Stoga smatram da je pitanje popisa nepotrebno politizovano.
Delo: Redovno čitamo zapažanja o uticaju Srbije i, posredno, Rusije na Crnu Goru. Kako odgovarate na zabrinutost da ste i dalje područje uticaja nekih sila koje nisu nužno naklonjene EU?
Milatović: Prije svega, mi smo punopravni član NATO alijanse. Crna Gora ima tri jasna spoljnopolitička cilja, prvi je kredibilno članstvo u NATO, drugi je ubrzanje našeg evropskog puta, a treći se tiče dobrosusjedskih odnosa sa svim zemljama Zapadnog Balkana i, naravno, sa svim zemljama bivše Jugoslavije. Što se tiče odnosa sa našim susjedima, mislim da smo jednostavno orjentisani ekonomski i na druge načine, tako da tu postoji neka prirodna povezanost.
Delo: Šta ćete poručiti sagovornicima tokom posjete Ljubljani?
Milatović: Već sam nekoliko puta razgovarao sa prijateljima u Ljubljani, sa predsjednicom i premijerom i sa mnogim drugima. Vjerujem da bi brže približavanje Crne Gore Evropskoj uniji i punopravno članstvo u Uniji bio snažan vjetar u leđa svim drugim državama i njihovim reformskim procesima. Ovo bi bila najbolja poruka, ne samo Crnoj Gori, već i drugim zemljama, da se put reformi isplati i da se određene politike zaista cijene u Evropskoj uniji.
Delo: Ovo je važno i sa bezbjednosne tačke gledišta u političkoj realnosti, gdje pojedini političari insistiraju na retorici iz 90-ih. Kako pronaći balans u stvarnosti u kojoj se i dalje čuju povici da Srbi moraju da žive u jednoj državi?
Milatović: Na posljednju takvu izjavu odmah je reagovalo naše Ministarstvo vanjskih poslova. I sam sam odgovorio na novinarsko pitanje i rekao da je to loša i neprikladna izjava. Vjerujem da je Crna Gora jasno zacrtala svoj put, zaokružila svoju državnost i za razliku od mnogih drugih na Balkanu, možemo biti ponosni što smo nekada imali svoju državnost i imali priliku da je obnovimo. Čvrsto smo opredijeljeni za evroatlantsku budućnost i dobre odnose sa našim susjedima, ne zbog političara u ovim zemljama, već zbog ljudi sa kojima dijelimo prošlost, geografiju, sličan pogled na svijet i, nadam se, zajedničku budućnost. Napredak i stabilnost Zapadnog Balkana će se zaokružiti kada cio region postane dio Evropske unije. U ovom procesu Crna Gora može igrati ulogu lokomotive koja će cijeli region uvući u Evropsku uniju. Za to se borim. Crna Gora je bogato društvo, puno pripadnika različitih nacionalnih zajednica, ali svi žele isto. Oni žele da žive u zemlji koja je pravedna, koja nudi veće plate i penzije, zemlji koja ima nezavisne institucije i koju vode odgovorni političari unutar Evropske zajednice država. Zbog ovoga sam se vratio kući iz inostranstva.
Delo: Crna Gora je relativno mala, to može olakšati osmišljavanje prodornih politika, da li bi vaša zemlja jednog dana, za nekoliko decenija, mogla postati Balkanska Švajcarska ili Singapur Evrope, ili je ovo scenario nekog naučnofantastičnog filma?
Preporučeno
Milatović: Vjerujem da je ovo ambiciozan cilj i istovremeno vrlo moguć i izvodljiv. To mora biti naš cilj ako uzmemo u obzir broj stanovnika koji žive u jednoj veoma lijepoj zemlji sa nesumnjivo velikim prirodnim resursima, koji u prošlosti nisu bili pravilno eksploatisani. Nažalost, ova prirodna bogatstva su često prenošena u privatne interese. Ako ćemo kao društvo kroz novu političku kulturu moći da stavimo u prvi plan javni, a ne privatni interes, a da pritom znamo da radimo nešto drugo osim politike, sve je to itekako ostvarivo. Naravno, to ne može da se desi za godinu dana, jedan od načina je značajan pomak u investicionom ciklusu u infrastrukturu. U tom smislu, namjeravamo da dobro iskoristimo evropski plan za rast koji nam je predstavila gospođa Fon der Lajen. Dakle, ne govorimo o scenariju za naučnofantastični film, ali mislim da prvo moramo postati kao Slovenija, da bismo onda težili da postanemo slični Švajcarskoj ili Singapuru.
