“Pregovori se mogu posmatrati i kroz dimenziju političke volje i kapaciteta kada je u pitanju završetak obaveza u okviru pricesa i ono je jasno, je da je u prvom peirodu postojao napedak, posebno tehnički, da je otvoreno poprilično veliki broj poglavlja i da je taj prvi zamajac našeg evropskog puta postojao. U kontekstu izvještaja EK, vidimo da je došlo do zastoja u drugom periodu, kada je očigledno bilo nepostojanja volje da odblokiranjem novih važnnih stvari i da je upravo tada, kada je proces više prešao iz tehničog u politički dio, tada je politička volja izostala. Moj stav je da je izostala zbog nedosttaka volje da se krene u adresiranje krupnih problema sa kojima se provusuđe suočavalo a koje su isplivali tek u trećem periodu, od 2020. godine”, rekao je Milatović na konferenciji CGO posvećenoj 11 godina pregovora sa EU. 

On je kazao da se treći period, nakon promjene vlasti, odlikuje postojanjem voljeda se određene stvari urade i da se priđe rešavanju krupnih problem.

“Ali institucionalna nestabilnost u prethodne tri godine je usporila tehnički dio unapređenja puta ka EU. Treba izvući zaključak i pripremiti teren za zadnji dio evropskog puta a to su sledeće tri godine, ključne kako bi zemlja do 2027. ili 2028, postala punopravna članica EU”, naveo je Milatovič.

On je kazao da smo kao zemlja uradili najviše kada je u pitanju EU put. 

“I u tom smislu treba postaviti tu tezu – da li smo kao društvo mogli da se posvetimo unapređenju eu agende i istovremeno velikim društvenim promjenama u zemlji, jer da se podsjetimo mi smo jedina zemlja i evropi koja je 2020. smijenila vlast u Evropi. Crna Gora je bila fokusirana na ključni preduslov EU puta a to je smjena demokratske vlasti i koja je bila neophodna da bi se otključalo pravosuđe, izabrao novi SDT i kako bi se krenulo u reformu pravosudnog sistema i kako nikada ne bismo dozvolili da naše pravosuđe opet bude zarobljeno od strane ljudi koji umjesto da se bore protiv korupcije i kriminala, bili dio toga”, naveo je Milatović.

Specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarazin, rekao je da je ovo istorijski trenutak, jer poslednji događaji u Evropi, ali i Rusiji pokazuju da je “ovo trenutak kada se čini da se istorija može ubrzati osigurati da put vaše zemlje nepovratno bude usmjeren ka EU”.

Zaracin je kazao da je Crna Gora izgubila previše vremena zbog svojih političara ali i zbog EU.

“Ne smije se gubiti više vremena, ni jedni ni drugi . EU će se držati svojih načela, necemo davati popuste jer EU trba da očuva funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, ali nove ogucnosti pokazuju da EU ima volju da se pokušava da ide brze kada je u pitanju region. Vrijeme je da se taj novi zamah iskoristi”, rekao je Zaracin.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, kazala je da je naša zemlja izgubila fokus ka ključnim reformama posebno u vladavini prava.

“Ali to ne znači da nema progresa već da se mora učini više, sada se dešava prilika koju Crna Gora treba da iskoristi, i da ubaci u petu brzinu”, rekla je Popa, dodajući da je potrebna snažna posvećenost reformam.

“To znači da treba što prije treba formirati stabilnu vladu, koja će biti okrenuta reformama ka EU”, rekla je Popa. Ističe da je ohrabrena onim što je čula od Milatovića, ali da riječi moraju pratiti konkretne akcije. 

Ona je navela da svi politički akteri i institucije moraju da rade konstruktivno.

“Nakon mjeseci nesigurnosti, koje su često bile obilježene tenzijama i nepovjerenjem, očekujemo obnovu zajedničkog rada, u konstruktivnom duhu i u skladu sa očekivanjima crnogorskih građana, koji snažno podržavaju pristupanje EU”, navela je Popa.

Ona je rekla da je vladavina prava ključ, dodajući da članica EU mora biti sposobna da se suoči sa korupcijom i organizovanim kriminalom,  kao i da mora garantovati punu slobodu medija i imati efikasno, kompetentno i nezavisno pravosuđe.

Popa je kazala da je Crnoj Gori potreban napredak u poglavljima vezanim za vladavinu prava, ističući da nijedno novo poglavlje se ne može zatvoriti prije nego što se ispune privremena mjerila iz oblasti vladavine prava. “Non-paper o poglavljima 23 i 24, koji je Komisija nedavno izradila i objavila, daje jasnu procjenu u ovom području i pokazuje put naprijed”, istakla je Popa.

Ona je rekla da parlament treba da postane mjesto funkcionalnog demokratskog dijaloga.

“Važno je da se novi parlament sazove bez odgađanja, i da nastavi sa redovnim i konstruktivnim radom, gradeći konsenzus među svim političkim snagama. Politički dijalog mora da vodi ka efikasnom donošenju odluka”, naglasila je Popa.

Direktorica CGO Daliborka Uljarević rekla je da pregovori traju nepristojno dugo, ali da “vrijeme nije apstrakna kategorija – čine ga ljudi sa svojim imenima i prezimenima i odgovornošću ili, još uvijek u našem kontekstu, neodgovornošću za izgubljene šanse”

“Nepristojno dugo traju naši pregovori, nepristojno dugo traju pokušaji varanja od strane donosilaca odluka u Crnoj Gori koji su princip vladavine prava zamijenili sa pravom na vladavinu. Da se osvrnemo na nekoliko činjenica: 11 godina od otvaranja pregovora, na današnji dan, Crna Gora broji i godine kako nema VDT u punom mandatu, kako nema predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, kako nema kompletiran Sudski savjet niti Ustavni sud, kako nema funkcionalnu pregovaračku strukturu, a izgleda da nam se bliži i godišnjica izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini iako ta Vlada nastavlja da funkcioniše ignorišući deficit legitimiteta, donoseći neodgovorne odluke sa teškim i dalekosežnim posljedicama”, kazala je Uljarević.

Skupština je, kazala je ona, propustila priliku da bude mjesto dijaloga i kompromisa oko pitanja od javnog značaja, a poslanici su, uz punu svijest i upitnu savjest, usvajali neustavne zakone.

“Ostaće zabilježeno da poslanicima nije bio dovoljno dobar kandidat za Sudski savjet koji je bio sudija Evropskog suda za ljudska prava, čija se nadležnost proteže na 800 miliona ljudi. Ne radi se, naravno, o visokim kriterijumima poslanika koji su tako glasali, nego upravo o gaženju svih kriterijuma”, dodala je Uljarević. 

Prema njenim riječima, profesionalizacija javne uprave ostala je mrtvo slovo na papiru.

“Svjedoci smo šampionata između političkih partija u partijskom zapošljavanju i neodrživom povećanju zarada u javnom sektoru, gdje su sve vladajuće partije pokazale zavidnu formu i umijeće. Podsticanje tenzija i govor mržnje postali su dio redovnog medijskog sadržaja, a domaćeg vlasništva nad TV stanicama gotovo i da nema. Apsurdima nikad kraja, ali jedan vrijedi apostrofirati – došli smo i do faze otvorenog nepoštovanja pravnosnažnih sudskih presuda kroz ponovni nezakoniti izbor direktor RTCG-a, a jedan od aktera tih inkriminisanih radnji dobio je i najvišu državnu nagradu”, rekla je Uljarević, dodajući da su “ovo samo vrhovi ledenog brijega onog što više nije ni simuliranje evropeizacije društva”.

Specijalni državni tužilac Vladimir Novović rekao je da je zadovoljan onim što je uradilo SDT od maja do danas. To, kako je rekao, potvrđuje i non pejper EK.

Ipak, rekao je da su ljudski resursi i SDT nedovoljni za broj predmeta.

“Imamo neuslovne radne prostorije što sprečava SDT da adekvatno i efikasno obavlja svoj posao”, kazao je Novović na konferenciji CGO o 11 godina pregovora sa EU, dodajući da je problem i preširoko postavljena nadležnost SDT-a. 

Kazao je i da dokument Evropske komisije “shvataju kao Andrićeve “Znakove pored puta”, te da su reagovali shodno preporukama koje je dala EK.

Miodrag Iličković, bivši dugogodišnji sudija Ustavnog suda, bivši poslanik, kaže da za crnogorsko društvo ima lijeka, ali tek onda kada se postavi dijagnoza. A dijagnoza, kako je rekao, nije dobra. 

“Ima li nam lijeka, pa ima…izađe zemlja iz rata pa se izvadi. Ima lijeka ako se slažemo oko dijagnoze – a dijagnoza je da je vlada u tehničkom mandatu, bez ministra inostranih poslova, ministra odbrane, ministra za evropske integracije, bez pola diplomatske mreže…Skupština je bez većine koja nije mogla iznjedriti vladu. Posle šest konkursa izabrano troje sudija, čeka se sedmi da se vidi ko ce biti jači”, rekao je Iličković postavljajući dijagnozu crnogorskog društva. 

Iličković je prokomentarisao i stanje u crnogorskom društvu, u kontekstu non pejper Evropske komisije.

“Meni to izgleda ovako: Kao da dovedete čovjeka na rendgen..kao ovaj non pejper…i vidite snimak: nema kičmu, nema karlicu, nema ključne kosti, ne znate na što se drži. Meni ovaj naš sistem izgleda isto tako, stoji uspravno, ali ne znam kako stoji”, primjetio je Iličković. 

Rekao je da si iz ove situacije možemo izvući, ako se napravi politički dogovor. 

“Popunjavanje institucija je patriotsko pitanje. Mi se moramo okupiti u teškim vremenima i saglasiti jedni sa drugima da izaberemo te institrucije. Moramo promijeniti praksu – sudski, policijski aparat mora biti očišćen, čist, da bi bio zamajac, da bi bio spreman da povuče ovu zemlju da napravi jaki zamah prema ovome što traže od nas…Ako ćemo i dalje da živimo u drustvu u kojem američka ambasadorka treba da piše clanak u kojem objasnjava zašto nam treba Ustavni sud, posle šest konkursa, to je onda žalosno”, ocijenio je Iličković.

“U korijenu svajke dobre politike, leži kompromis. Imamo političko iskustvo..U vrijeme najvećih trvenja devedesetih godina, imali smo saradnju Narodne sloge i Liberalnog saveza. Imamo uzor, samo ako želimo da prihvatimo, to je stvar politilčke odluke da li želimo sudstvo ili vlast nad sudstvom”, zaključio je Iličković.