Popa: Politički problemi mogli bi uticati na stabilnost Vlade

Popa je, na sastanku Zajedničkog konsultativnog odbora između EU i Crne Gore (ZKO), kazala da održavanje ZKO dolazi u ključnom trenutku za Crnu Goru.

„Kao što ste svi svjesni, nova Vlada je, uz konstruktivnu opoziciju, naporno radila da se pokrene proces pridruživanja, na osnovu jake podrške koja postoji od institucija EU“, rekla je Popa.

Ona je ukazala da više od 78 odsto crnogorskih građana podržava pridruživanje države EU i dodala da je Crna Gora po tome izuzetak u regionu.

„Imamo intenzivan odnos između Crne Gore i EU“, navela je Popa.

Prema njenim riječima, Vlada je naporno radila da bi ispunila prioritete EU agende, posebno što se tiče implementacije privremenih mjerila u oblasti vladavine prava.

Popa je kazala da imenovanja u pravosuđu predstavljaju najvažnije dostignuće do sada i dodala da je to bilo potrebno da bi se ispunila privremena mjerila.

Ona je rekla da je na Međuvladinoj konferenciji u Briselu pozdravljeno to što je implementirano, i da se sada očekuje dalje ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24.

„Crna Gora se nada da će dobiti pozitivan IBAR u junu. Ta skraćenica je veoma popularna i danas svi u Crnoj Gori znaju šta je IBAR. To je dobra stvar, ali mi se nadamo da poslije juna nećemo više morati koristiti tu skraćenicu“, navela je Popa.

Ona je kazala da nekoliko zakona treba da se izmijeni, kao i da su neki strateški dokumenti izrađeni, kako bi se ispunili krajnji rokovi, do kraja aprila.

„Evropske institucije daju neophodnu podršku u tom procesu, ali ipak neki politički problemi su počeli da se pojavljuju u proteklih nekoliko sedmica, i to potencijalno može da utiče na stabilnost Vlade i njenu djelotvornost“, rekla je Popa.

Kako je navela, pozitivan IBAR nije kraj puta, iako je to korak naprijed.

„On može samo da ubrza pregovarački proces i proces pridruživanja, ali put koji vas čeka je dug i izazovan“, dodala je Popa.

Crna Gora je, kako je istakla, održala proevropsku i evroatlantsku orijentaciju i usklađena je sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom.

Popa je podsjetila da je Plan rasta za Zapadni Balkan pokrenut u novembru, navodeći da on treba da olakša proces pridruživanja država regiona EU.

„Crna Gora izgleda da je našla neophodnu stabilnost da bi se fokusirala na pridruživanje EU, što je strateški prioritet. Crna Gora sada ima izvanrednu priliku da ide dalje i postane insipracija za susjede i cijeli region. Mi ćemo se potruditi da se ova prilika ne propusti“, naglasila je Popa.

Kopredsjedavajuća ZKO sa crnogorske strane, Gordana Đurović, kazala je da dobijanje pozitivnog IBAR-a nije samo formalna, nego suštinska, ključna stepenica koja, kako je rekla, podrazumijeva da Crna Gora dobije pravo da ide dalje i da se proces deblokira.

„Navijajući za Crnu Goru, mislim da u naredna dva mjeseca treba pažljivo da vodimo dijalog na javnoj sceni, da ne instisitiramo baš na svim reformama koje se ne mogu desiti za dva mjeseca, kao i na svim drugim složenim procedurama koje mnogo puta nijesmo uspjeli da ostvarimo“, navela je Đurović.

Ona je dodala da bi trebalo napraviti zajedničku platformu, koja će pomoći Crnoj Gori da dobije pozitivan izvještaj.

„Mislim da sa ovog mjesta treba poslati apel političkim akterima na našoj sceni da se, u tom smislu, zajednički udruže“, navela je Đurović.

Prema njenim riječima, deblokada procesa EU integracije Crne Gore nije protiv interesa bilo kojeg od susjeda.

„Time bi Crna Gora pokazala da efekti pozitivnog prelivanja procesa mogu da pomognu i drugim zemljama, kao i da su vrata EU zaista otvorena za finalni proces pregovora“, kazala je Đurović.

Ona je poručila da su stekli vrijeme, mjesto i okolnosti i da ovu priliku treba iskoristiti, jer se ona neće ponovo desiti u ovoj formi.

„EU daje snažan znak kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, time ona želi da kaže da je spremna za intenzivniju integraciju“, dodala je Đurović.

Kopredsjedavajući ZKO-a sa evropske strane, Decebal Stefanita Padure, poručio je da prepoznaju nedavne pozitivne trendove u Crnoj Gori kada su u pitanju inkluzivnost i dijalog.

On je kazao da se nadaju da će se politička stabilnost nastaviti, kako bi Crna Gora mogla da napravi veliki korak naprijed u pristupnim pregovorima, u prvoj polovini ove godine.

„Ambicozna ideja Crne Gore da postane 28. članica EU 2028. godine treba da bude više nego slogan, jer crnogorske vlasti treba da urade sve da ostvare taj rezultat“, istakao je Padure.

On je poručio da je veoma važno da se crnogorske vlasti fokusiraju i iskoriste priliku.

„Sami kreiramo sopstvene mogućnosti, ne znam da li ćete opet imati ovakve prilike i mogućnosti i zato je veoma bitno da se fokusirate i da ih iskoristite“, naveo je Padure.

Crna Gora, prema njegovim riječima, treba da bude dio EU.

„Mislim da u potpunosti zaslužujete da budete dio tog kluba i zato morate ispuniti sve obaveze“, dodao je Padure.

Glavni pregovarač Predrag Zenović kazao je da je dijalog između Brisela i Crne Gore zaista intenzivan.

Članstvo u EU, kako je istakao, ostaje najvažniji vanjsko-politički cilj Crne Gore kojem su potpuno posvećeni svi društeveni i politički akteri.

Prema riječima Zenovića, Vlada Crne Gore nastavlja sa još uspješnijim reformskim aktivnostima i proces pregovora o pristupanju EU zaokružuje na kvalitetan način, krčeći put za Crnu Goru kao prvu narednu članicu Unije.

„Što skorije članstvo Crne Gore u EU, kao 28. članice u 2028. godini, kao najzrelijeg kanditata, članice NATO-a, zemlje sa najmanjim institucionalnim, političkim i ekonomskim izazovima u odnosu na ostale kandidate, bio bi dokaz da je proces proširenja aktuelan i živ i da je meritoran“, naglasio je Zenović.

On je rekao da je podrška građana toj politici kontinuirano visoka što, kako je naveo, ukazuje na zaključak da pristupanje Crne Gore EU ostaje glavni kohezioni faktor crnogorskog društva i političke scene.

„Svu energiju usmjerili smo na donošenje zakona, strategija i isporučivanje rezultata u oblasti vladavine prava, jer je cilj jasan i nedvosmislen, da budemo spremni za Međuvladinu konferenciju u junu i dobijemo pozitivan IBAR“, istakao je Zenović.

On je dodao da je taj reformski proces dobra reakcija i odgovor na ohrabrenje koje dolazi iz Brisela prema Zapadnom Balkanu, a posebno prema Crnoj Gori.

Član ZKO-a sa strane EU, Andrej Zorko, kazao je da je Plan rasta za Zapadni Balkan nastao radi brže i efikasnije evropske integracije regiona.

On je ukazao da je ekonomska konvergacija regiona ključna i da je upravo zbog toga osmišljen Plan rasta za Zapadni Balkan, u cilju donošenja koristi zemljama prije učlanjenja u EU.

„Tih šest milijardi eura biće isplaćeno tek kada se ispune reforme, odnosno ono što su zemlje Zapadnog Balkana obećale u programima“, dodao je Zorko.

On je poručio da sve reforme treba da budu efikasne, ali da ispunjavaju sve postavljene uslove jer, kako je istakao, brzina reformi ne smije da idu nauštrb vladavine prava.