Lideri stranaka, osim što se razlikuju po političkom programu koji zastupaju, ne dijele iste iste stavove ni o tome da li bi Agencija za sprječavanje korupcije trebalo da im provjerava bankovne račune. Većina predsjednika političkih partija nema ništa protiv da im Agencija provjerava bankovne račune, ali ima i onih koji to nikako ne dozvoljavaju.

Najsvježiji primjer je lider GP URA Dritan Abazović koji je juče podnio krivičnu prijavu protiv direktora Agencije za sprečavanje korupcije Sretena Radonjića. Abazović, koji je prethodno dozvolio uvid u račune, je podnio tužbu zbog, kako kaže, zloupotrebe ličnih podataka i to nakon što je štampa objavila da je krajem prošle godine zaboravio da prijavi da na bankovnom računu ima neprijavljenih 20.000 eura. Abazović je prijavio 60.000 eura, a Radonjić tvrdi da je imao 80.000.

Međutim, nije samo Abazović dao Agenciji saglasnost o pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.

Istu stvar su učinili i lider DEMOS-a Miodrag Lekić, zatim prvi čovjek Demokrata Aleksa Bečić, predsjednici NOVE i NDP-a Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i Nazif Cungu iz FORCE i Marija Vučinović iz HGI. Novi lider SNP-a Vladimir Joković nije još dostavio podatke o prihodima i imovini Agenciji, ali njegov prethodnik Srđan Milić dao je dozvolu ASK za provjeru računa u bankama. To pokazuju posljednji izvještaji koje su oni dostavili ASK-u, a koje je Standard istražio.

Od opozicionih lidera, prvi čovjek Pokreta za promjene Nebojša Medojević, kao i lider SDP-a Ranko Krivokapić nijesu dozvoli Agenciji da im provjerava bankovne račune.

Kada su u pitanju partije koje je čine vlast u Crnoj Gori, izuzev FORCE i HGI, niko od drugih predsjednika stranaka nije dao saglasnost ASK im može provjeravati račune u bankama.

Dozvolu Agenciji nije dao lider DPS-a Milo Đukanović, zatim predsjednik SD-a Ivan Brajović, kao ni Rafet Husović iz Bošnjačke stranke i Andrija Popović iz Liberalne partije.

Niko od njih nije prekršio zakon time što je Agenciji za sprječavanje korupcije dozvolio ili pak nije da im provjerava račune u banci. 

Zakon je jasan – nijedan funcioner nije obavezan da dozvoli ASK-u da ima pristup njihovim bankovnim računima, već samo da podnosi godišnje izvještaje.

Dodatno, prema Zakonu o sprječavanju korupcije javni funkcioner može dati saglasnost Agenciji za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.