Ministar Bošković za Standard: Pravi je trenutak za uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka, interesovanje mladih veliko

Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je u intervjuu za Standard, da je sada dobar trenutak za uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka, kao i da očekuje dobar odziv, jer primećuje veliko interesovanje mladih za vojsku.

“Sa ponosom ističemo da se uvijek traži povećanje broja raspoloživih mjesta. Iz neposrednog kontakta sa omladinom, kao i ispoljenog interesovanja, došli smo do zaključka da je sada dobar trenutak za razvijanje novog programa koji se odnosi na dobrovoljno služenje vojnog roka”, rekao je Bošković za Standard.

Ministar je za naš portal zaokružio rezultate iz 2018. godine i najavio planove za sledeći period. Govorio je o nabavci nove vojne opreme, modernizaciji, infrastrukturnim projektima, poligonu na Sinjajevini, benifitima koje je naša vojska imala od ulaska u NATO.

Standard: Šta se sve u Vojsci Crne Gore promijenilo od kada je Crna Gora ušla u NATO i koje sve obaveze ćemo morati da ispunimo u narednom periodu? Koliko će trebati da se uklopimo u standarde Alijanse?

Bošković: Samim ulaskom u NATO znači da smo dostigli određeni stepen interoperabilnosti, tj. dostigli smo određeni standard koji nam omogućava normalno funkcionisanje u Alijansi. Biti potpuno “uklopljen” odnosno ispuniti sve standarde je proces koji traje i niko ne može sa preciznošću reći kada će se sve implementirati. Postoje članice koje su u savezu više od 10-15 godina i nisu usvojile sve standarde, ali to im ne smeta da normalno funkcionišu u okviru Saveza. U okviru Ministarstva odbrane postoji odsjek pri Direktoratu za materijalne poslove koji se bavi samo standardizacijom. Naravno da članstvo u bilo kojem savezu podrazumijeva određene obaveze. Ali, članstvo u NATO Crnoj Gori je donijelo ogromne benefite koji se već osjećaju. Crna Gora je, prije svega, obezbijedila bezbjednost i stabilnost za buduće generacije. Postali smo dio velike porodice u kojoj svaki član ima ravnopravan glas u donošenju odluka uz potpuno očuvanje suvereniteta.

Danas smo dio kolektivnog sistema bezbjednosti čiju prednost već vidimo kroz misiju zaštite našeg vazdušnog prostora, tzv. Air Policing. U okviru ovog aranžmana, savezničke snage, svojim avionima i postojećim sistemima nadzora, obezbjeđuju funkciju zaštite vazdušnog prostora nad Crnom Gorom. Samostalan razvoj ove sposobnosti iziskivao bi višedecenijska izuzetno visoka finansijska i ljudska ulaganja. Pored političko-bezbjednosnog aspekta, članstvo u NATO pozitivno je uticalo i na privredu i uslužne djelatnosti. Svi parametri ukazuju da je priliv stranih investicija, od pristupanja Alijansi, povećan za preko 250 odsto. Jer, investitori biraju bezbjednosno stabilne sredine. Postali smo i poželjnija turistička destinacija, te su naši turistički poslenici već zabilježili značajan rast prihoda. Članstvom u NATO smo postali dio šireg tržišta na kome svaka naša kompanija, uz dobijeni NATO kod, može ponuditi svoje proizvode i usluge.

Bošković sa novinarom Standarda

Standard: Nabavka helikoptera, najava nabavke  67 oklopnih vozila, modernizacija kasarni, samo su neki od koraka koji se preduzimaju u pravcu bolje opremljenosti vojske. Šta treba očekivati u narednom periodu, kada je u pitanju unapređenje i modernizacija crnogorske vojske i njenih kapaciteta? Da li možda u narednim godinama treba, nakon helikoptera, očekivati i nabavku aviona?  

Bošković: Crna Gora je spremna da krene u novi ciklus investiranja u sektor odbrane. Ove investicije će se fokusirati prije svega na ispunjavanje NATO ciljeva, koje je Crna Gora preuzela po sticanju svog punopravnog članstva u Aliljansi. Ulaganja će imati za cilj i povećanje interoperabilnosti sa NATO savezničkim snagama i vojskama partnerskih zemalja, u skladu sa odgovarajućim NATO standardima. Prioriteti za petogodišnji period su: nabavka lakih oklopnih vozila, opremljenih adekvatnim borbenim sredstvima i sistemima, za deklarisane pješadijske čete, dodatna nabavka uniformi za pripadnike Vojske, konverzija postojećih topovnjača u patrolne brodove, nabavka opreme za vođenje operacija u ekstremno zimskim uslovima, balističke i druge i ndividualne opreme, zatim za razvoj C3I sposobnosti, za razvoj sposobnosti za Sajber odbrane, za podvodno i deminiranje na kopnu (EOD), nabavka 3D radara za nadzor vazdušnog prostora i nabavka nove municije u skladusa NATO standardima.

Za narednu godinu, planiramo nabavku 67 lakooklopljenih vozila, opremljenih adekvatnim borbenim sredstvima i sistemima, za potrebe naše dvije deklarisane pješadijske čete. Sada je prioritet nastavak procesa konverzije raketne topovnjače u patrolne brodove. Konverzija prve topovnjače je u završnoj fazi, njeno uvođenje u upotrebu očekujemo u prvom kvartalu 2019. godine, a nakon toga plan je da se otpočne sa konverzijom druge topovnjače. Značajan dio opremeće se dobitii od naših saveznika, putem donacija. Za 2019. i 2020. godinu, uglavnom korišćenjem opredijeljenih sredstava američkog FMF fonda (Foreign Military Financing), očekujemo isporuku EOD (Explosive Ordinance Disposal) opreme, uključujući EOD čamac, EOD robot „TALON“ idrugu EOD opremu, opremu za HBRNO (hemijsko-biloško-radiološko-nuklearnaodbrana), za specijalne snage i komunikacionu opremu.

Nabavka radara za nadzor vazdušnog prostora, pokrenuće se u toku navedenog srednjoročnog perioda, a služiće za civilne i vojne svrhe. Ne planira se nabavka borbenih aviona. Kao štoznate, nebo Crne Gore čuvaju ratna vazduhoplovstva Grčke i Italije kroz misiju Air Policinga koja je uspostavljena 5.juna prošle godine. Od ove godine naša vazduhoplovna komponenta modernizovana je sa tri nova helikoptera koji će u mnogome doprinijeti podizanju borbene spremnosti i brzom reagovanju jedinica.

Standard: Da li u narednoj godini treba očekivati izmještanje vojnog aerodrome iz Golubovaca, kao i pretvaranje aerodroma u Nikšiću ili Beranama u vojnu bazu?

Bošković: Postoje razmišljanja da se kapaciteti sa kojima Vojska raspolaže na Aerodromu u Podgorici izmjeste na neku od lokacija koje ste vi naveli. Vojni aerodrom je građen kada je civilni aerodrom bio mnogo manjeg kapaciteta i kada je samo jedna aviokompanija imala letove sa njega. Danas 43 aviokompanije imaju letove sa aerodroma u Podgorici što dovoljno govori o odnosu tadašnjeg i današnjeg vremena. Svjesni da postoje ograničenja u razvoju civilnog aerodroma kao jednog od ključnih preduslova za razvoj turizma, krenuli smo u izradu analize ostalih lokacija na kojima bi mogao biti smjesten vojni aerodrom u Crnoj Gori. Zavisno od sredstava koja je neophodno uložiti u jedan ovakav projekat koristi bi mogle biti višestruke. Još nemamo konačnu odluku ali, nakon završetka pomenute analize imaćemo i krajnjuo dluku o novoj lokaciji.

Standard: Jedan odprojekata Ministarstva odbrane i VCG je izgradnja poligona na Sinjajevini. Kad treba očekivati da taj poligon uđe u upotrebu i koja će bitinjegova primarna upotreba?

Bošković: Lokacija na planini Sinjajevina namijenjena vojnom poligonu koristiće se jedino i isključivo kao vježbovno – strelišni poligon za potrebe Vojske Crne Gore, preciznije – za obuku pješadijskih jedinica. Konačnu odluku o formiranju vježbovno-strelišnog poligona za potrebe Vojske donijeće Vlada Crne Gore, nakon pribavljanja svih potrebnih mišljenja i saglasnosti.Taj je prostoru potpunosti u državnom vlasništvu, a administrativno ga dijele tri opštine – Mojkovac, Šavnik i Kolašin. Poligon će saekološkog aspekta biti potpuno bezbjedan, a da bi izbjegli dalje kontroverze oko toga, imamo namjeru da izmjestimo granicu poligona na oko 10 km od izvorišta Savine vode. Dakle, poligon je ekološki bezbjedan, Vojsci neophodan, a stanovnicima toga kraja može donijeti samo benefite. Vojska će pomagati i u izgradnji lokalnih puteva i ostale infrastrukture, kao što je i do sada.

Standard: Kritičari VCG često ističu da postoje realni problem sa neadektavnim kadrom – nedostatkom školovanog  ljudstva, nedovoljnim obrazovanjem, praksom… Kakva je situacija sa kadrom VCG?

Bošković: Obnovom nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je radi popune Vojske oficirskim i podoficirskim kadrom počela sa upućivanjem na vojno-obrazovne institucije u inostranstvu iz razloga što u Crnoj Gori nije bilo racionalno razvijati sistem vojnog obrazovanja. Iz tih razloga pristupilo se upućivanju lica na vojne akademije partnerskih zemalja, što se pokazalo potpuno opravdanim. Osim upućivanja kadeta, vršeno je upućivanje i podoficira koji su završavali vojne škole i tako proizvođeni u oficire Vojske.

Veliki broj oficira završio je neki oblik usavršavanja na inostranim vojnim akademija a posebno general-štabna i komandno-štabna usavršavanja, karijerne kurseve i inicijalne oficirske obuke, kao i specijalističke obuke. Saradnja sa partnerima je na visokom nivou, što potvrđuje da je tokom 2018. godine, na razne vidove usavršavanja i obrazovanja, seminare, kurseve, obuke i druge aktivnosti, u inostranstvo bilo upućeno 189 lica. Na karijerna oficirska i podoficirska usavršavanja u inostranstvu bilasu upućena 23 profesionalna vojna lica, od kojih je 12 bilo na general-štabnim i komandno-štabnim usavršavanjima, a 1 lice na podoficirskoj akademiji.

Usavršavanja vojnih lica vrši se u skladu sa potrebama Vojske, i za svako formacijsko mjesto utvrđen je potreban nivo obrazovanja. Planiranje usavršavanja se vrši tako da se vojno lice priprema za narednu dužnost, i u skladu sa Zakonom o Vojsci Crne Gore, nakon završenog usavršavanja postavlja na odgovarajuću dužnost. U Vojsci trenutno postojeformacijska mjesta čija popuna nije realna u kratkom roku. Ova mjesta će biti popunjena licima koja završe vojnu akademiju, odnosno licima koja poslije stipendiranja na fakultetima stupe u službu u Vojsku. Godišnje, vojne akademije u inostranstvu završi u prosjeku 10 kadeta iz Crne Gore. Sada ih je 38 na studijama. Od obnove nezavisnosti vojnu akademiju su završila 74 oficira. Popuna vojnicima po ugovoru odvija se planiranom dinamikom, u zavisnosti od upražnjenih formacijskih mjesta, u skladu sa odlivom kadra zbog prestanka službe. Podoficiri se regrutuju iz kategorije najboljih vojnika po ugovoru, koji se za svoje dužnosti usavršavaju težišno u zemlji, dok specijalističke kurseve završavaju u inostranstvu.

Standard: Vojska Crne Gore biće brojnija u narednom periodu, a osim povećanja broja profesionalnih vojnika, od sredine naredne godine uvodi se i dobrovoljno služenje vojnog roka, kao i formiranje rezervnog sastava vojske. Kakav odziv očekujete kada je u pitanju dobrovoljno služenje vojnog roka, i koja je prevashodna svrha povećanja brojnosti naše vojske?

Početkom drugog kvartala 2019.godine (mart) uvodi se dobrovoljno služenje vojnog roka. Očekujemo dobar odziv, jer smo upravo tokom sprovođenja oglasa za vojnike po ugovoru, primjetili veliko interesovanje mladih za Vojsku. Sa ponosom i stičemo da se uvijek traži povećanje broja raspoloživih mjesta. Iz neposrednog kontakta sa omladinom, kao i ispoljenog interesovanja, došli smo do zaključka da je sada dobar trenutak za razvijanje novog programa koji se odnosi na dobrovoljno služenje vojnog roka.

Rezervni sastav omogućava Vojsci Crne Gore da izvrši svoju ulogu u kritičnim situacijama koje zahtijevaju puno angažovanje cjelokupnog aktivnog sastava u dužem periodu. Pripadnici rezervnog sastava, za razliku od aktivnog sastava, svoju karijeru grade van vojne organizacije u državnom i privatnom sektoru. Samim tim, njihovo angažovanje zahtijeva obostrani interes Ministarstva odbrane, poslodavaca i zaposlenih rezervista. Svrha povećanja brojnog stanja Vojske jeste da imamo Vojsku prilagođenu našim nacionalnim potrebama, ali i partnerskim ciljevima i interesima.

B.Knežević