„U kontekstu najavljene rekonstrukcije Vlade postoji nekoliko nepoznanica o budućem pravcu saradnje unutar parlamentarne većine. Važno je razumjeti da govorimo o heterogenoj strukturi subjekata koji imaju različite interese“, navodi Nenezić.

Pored toga, kako kaže, nijesu svi konstituenti na isti način posvećeni saradnji, a već se uočava kršenje Sporazuma od strane pojedinih političkih partija, i traženje alternativnih kanala saradnje.

„Ono što je sigurno, očekuje nas politički dinamična godina, sa mogućim prekompozicijama na političkoj sceni i formiranjem novih saveza. Uvjerenja sam da PES neće odstupiti od Sporazumom definisanog roka iako je već sada vidljivo da među konstituentima većine postoji visok nivo nepovjerenja. Saznanja o potencijalnom preusmjeravanju koalicione saradnje sa ZBCG na DPS, i partije manje brojnih naroda, je nešto što se moglo čuti tokom Skupštinskih zasijedanja, pa je osnovano pretpostaviti da se ove ocjene odnosno očekivanja iznose na bazi zakulisnih dešavanja koja nijesu poznata široj javnosti“, ističe Nenezić.

Vjeruje da je posljedica ovih navoda testiranje spremnosti PES-a od strane ZBCG da se dalja saradnja formalizuje i na nivou izvršne vlasti, ali kako smatra Nenezić, ti napori neće biti uspješni.

„Naprotiv, mogu poslužiti premijeru Spajiću kao osnova da partnere potraži među ostalim političkim strankama. Sa druge strane, „flertovanje“ Spajića sa više političkih subjekata, iako ne osigurava dugoročnu političku stabilnost, donosi mu kooperativnost svih političkih partija, izuzev URA-e. Činjenica je da je ovakvim strateškim pozicioniranjem uspio kreirati prostor koji mu otvara više potencijalnih opcija, a onemogućava ultimatume“, smatra Nenezić.

DPS će teško održati partijsko jedinstvo

Smatra i da će takva situacija trajati sve dok ne donese konačnu odluku o putu kojim želi dalje voditi Crnu Goru.

“Dva su ključna preduslova koja će uticati na dalje strateško djelovanje premijera Spajića. Prvi se odnosi na to da li može obezbijediti podršku unutar partije i poslaničkog kluba za ovakav zaokret, a drugi na rezultate izbora za predsjednika DPS-a i dalje političko djelovanje ove partije”, navodi Nenezić.

Ona kaže i da bi bila iznenađena ako bi DPS uspio da održi partijsko jedinstvo ili ne nastavi djelovanje u bar dvije kolone.

“Ukoliko ovi preduslovi nisu ispunjeni, prostor za dalje pozicioniranje Spajića biće vrlo ograničen, što bi dalje otvorilo prostor ili za vanredne parlamentarne izbore, ili za prekompoziciju na način da drugi politički subjekti preuzmu punu kontrolu”, navela je Nenezić.

Rezultati popisa mogli bi podići političke tenzije

Nenezić smatra i da postoji realna mogućnost da će rezultati popisa podići političke tenzije u Crnoj Gori.

“Multietnička i politički polarizovana društva, kao što je Crna Gora, često doživljavaju popis stanovništva kao izvor tenzija, posebno ako se stvori percepcija njegove politizacije ili ako rezultati budu kontroverzni. Neispunjavanje zahtjeva opozicije, garantovanih Sporazumom, ili najave ZBCG-a o traženju ustavne promjene u vezi sa službenim jezikom na osnovu rezultata popisa mogu biti potencijalni izazovi”, navodi Nenezić za Portal RTCG.

Realno je, kako kaže, očekivati da će pitanja koja će otvoriti rezultati popisa biti u fokusu prve polovine ove godine.

“Uvjerenje temeljim na činjenici da veliki broj političkih subjekata opstaje upravo na ovim temama, i nije za očekivati da se okrenu zastupanju konkretnih političkih programa koji će se dominantno temeljiti na oblastima koje doprinose napretku čitavog društva. To nije politički oportuno, jer se nažalost glasovi i dalje najlakše dobijaju na onim temama koje jačaju negativni sentiment i doprinose polarizaciji”, smatra Nenezić.

Sa druge strane, kako kaže, prvi podaci o broju popisanih, koji pokazuju značajan pad stanovnika u mnogim opštinama u odnosu na 2011. godinu, su zabrinjavajući i otvaraju teme o migraciji stanovnika Crne Gore i odgovornosti za to stanje.

“Fokus analize i zalaganja bi trebali ići ka razumjevanju zašto je došlo do odlaska naših sugrađana, i na koji način zaustaviti dalju migraciju, posebno mladih, visoko obrazovanih ljudi koji bi trebali biti nosioci daljih reformskih procesa”, navodi Nenezić.

Sa druge strane najave lidera NSD i DNP Andrije Mandića i Milana Kneževića da bi na osnovu rezultata popisa mogli da traže promjenu statusa srpskog jezika, Nenezić vidi kao legitimne zahtjeve, jer kako kaže, nalaze se u njihovim političkim programima.

“Vjerujem da to nijesu pitanja koja su od najveće važnosti u Crnoj Gori, u ovom trenutku, već da fokus treba usmjeriti na ono što čini EU agendu. Ipak, kao što sam već objasnila, u nedostatku konkretnih programa, nije iznenađenje da određene partije pokušavaju ojačati svoje biračko tijelo otvaranjem ovih pitanja”, kaže Nenezić.

Dodaje međutim, da postoje dva ključna problema u vezi sa tim najavama.

“Prvo, Sporazum potpisan od strane vladajuće većine navodi da se politički subjekti neće baviti temama koje jačaju podjele u društvu, što se ovim krši. Drugo, mnogo važnije, je da promjena Ustava zahtjeva proceduru koju je teško dostići. Vjerujem da su i ovi oni svjesni te činjenice pa ne iznenađuje što se sada govori ne o promjeni, već o dopuni Ustava. Lično, ne vidim način da se u formalno pravnom smislu ove zamisli sprovedu”, navela je Nenezić.

Kada je riječ o sporazumu o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, kako podsjeća Nenezić, taj proces započele su ranije vlade prije više od deceniju, ali dodaje ona, nije bilo političke volje sa strane Srbije da se postigne saglasnost.

“Svakako, ovo je važno pitanje za veliki broj građana Crne Gore i vjerujem da najprije treba otvoriti dijalog u Crnoj Gori, a zatim preduzeti konkretne korake u tom pravcu”, zaključuje Nenezić.

Rezultati u pravosuđu biće prava mjera našeg uspjeha

Kada je riječ o procesu pristupanja Crne Gore EU, Nenezić ističe da su nakon višegodišnje institucionalne blokade i odsustva političkog dijaloga u oblasti pravosuđa, konačno napravljeni značajni koraci.

Podsjeća da je parlamentarna većina uspjela da obezbijedi dovoljan broj glasova za izbor nedostajućih članova Sudskog savjeta i sedmog sudije Ustavnog suda.

“Posebno je važno što su neki prijedlozi dobili podršku i od opozicije, što ukazuje na mogućnost dijaloga i donošenje odluka važnih za crnogorsko društvo. Međutim, ovakav razvoj događaja više vidim kao rezultat svijesti o postojanju većine za izbor, nego kao iznenadnu promjenu političke volje ili kao spremnost za dijalog. Vjerujem da su glasovi opozicije došli kao rezultat razumjevanja da bi svaki pokušaj blokade bio korak nazad od deklarativne spremnosti svih političkih subjekata da prioritet daju EU agendi, a ne političkim taktikama i interesima”, kaže Nenezić.

Iako je formalno završen proces imenovanja, ostaje kako ističe Nenezić, otvoreno pitanje kakvi će biti rezultati rada kompletiranog Ustavnog suda i Sudskog savjeta, i da li su ova rješenja bila dobra.

“To ćemo vidjeti vrlo brzo, već tokom ove godine”, poručila je Nenezić.

Ona ipak ističe da su ta imenovanja samo početni koraci i bez izbora VDT-a u prvoj polovini ove godine, neće značiti puno u odnosu na ispunjavanje kriterijuma u poglavlju 23.

“Više puta su to napomenuli i najviši EU zvaničnici te treba biti oprezan i ne kreirati nerealna očekivanja. Pred Crnom Gorom se nalaze druga brojna i ništa manje važna pitanja kojima treba posvetiti pažnju, a koja se odnose na oslobađanja pravosuđa političkog uticaja, jačanje tehničko administrativnih uslova za rad, i donošenje brojnih važnih zakona. Ako se iskoristi ovaj momentum i nastavi u istom duhu, vjerujem da možemo očekivati završna mjerila za poglavlje 23, što bi bio značajan uspjeh s obzirom na stagnaciju procesa EU integracija od 2017. godine”, poručila je Nenezić.

Ključno će, kako ona poručuje, biti postizanje mjerljivih rezultata od strane svih pravosudnih organa, što je prava mjera našeg uspjeha.

“Osposobljavanje institucija je jedno, ali dobijanje konkretnih rezultata koji potvrđuju ispravnost odluka je ono što nas vodi naprijed ka razvijenim društvima”, navela je Nenezić.

Razmotriti otvorene liste, profesionalizovati DIK…

U Skupštini Crne Gore krajem 2023. formiran Odbor za izbornu reformu, a Nenezić podsjeća da su reforme izbornog zakonodavstva izostale više od decenije.

“Nasljednici Demokratske partije socijalista (DPS) na vlasti su zaboravili dugogodišnja obećanja o tome, nesmetano preuzimajući mehanizme koji izbore u Crnoj Gori čine nedemokratskim. Zakonodavci nikada nisu ovom pitanju pristupili sa dužnom pažnjom, a sporadične izmjene izbornih propisa su se dešavale ad hoc i netransparentno, kao dio političkih pregovora, bez značajnijeg unapređenja procesa”, poručuje Nenezić.

Ona podsjeća da EU slobodne i fer izbore smatra jednim od prioriteta za napredovanje u procesu pridruživanja, što bi kako dodaje, trebalo biti podrazumijevajuće za zemlju koja je toliko odmakla u procesu pregovaranja.

“Neuspjeh prethodno formiranih Odbora ukazuje na nedostatak političke volje za prilagođavanje izbornih i pratećih zakona demokratskim standardima. Nadam se da će ovog puta biti drugačije, iako postoji opravdana sumnja u spremnost političara da sistem mijenjaju u korist društva, a protivno svojim interesima”, kazala je Nenezić.

Ona smatra da je potrebno šire pristupiti reformi, ne samo implementirati preporuke iz izvještaja Evropske komisije i OEBS/ODIHR-a.

“Tu spada razmatranje, odnosno, otvoren dijalog o potrebi šire izmjene izbornog sistema, uvođenje novina poput preferencijalnog glasanja, odnosno otvorenih lista, kao i individualnih kandidatura, umjesto sadašnjeg minimuma od dvije trećine kandidata na listi. Fokus mora biti i na potpunoj profesionalizaciji izborne administracije, izradi inovativnih predloga zakona o izboru odbornika i poslanika, biračkom spisku, finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, registara prebivališta i boravišta, kao i analizi primjene zakona o ličnoj karti i crnogorskom državljanstvu”, predlaže Nenezić.

Posebno je važno, kako ističe, uvidjeti neslaganje broja državljana sa biračkim pravom i broja upisanih birača u birački spisak, te osmisliti sistem provjere ko zaista boravi u Crnoj Gori, jer su registri za birački spisak netačni.

“Podaci koje ćemo dobiti popisom, vjerujem da će potvrditi sve ove sumnje te će onemogućiti uporno izbjegavanje donosilaca odluka da negiraju ili izbjegavaju dijalog o ovim pitanjima. Dodatno, treba otvoriti pitanja organizovanih i strateških stranih uticaja i definisati načine zaštite koji će obezbijediti slobodu glasanja bez uticaja i formiranje mišljenja uz primjenu manipulativnih tehnika koje smo registrovali tokom prethodnih izbornih procesa”, navela je Nenezić.

Sve to je kako ona ističe, samo dio važnih pitanja, a domet rada Odbora će, poručuje Nenezić, prevashodno zahtijevati jasnu političku volju.

“Kozmetičke promjene neće biti dovoljne; naprotiv, mogu izazvati dodatnu frustraciju građana i dalji gubitak povjerenja u izborni proces”, zaključila je Nenezić.