Video
DPS je saopštio da će inicijativu dostaviti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima, nakon što je Mandić prošle sedmice uputio telegram saučešća porodici Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je tim gestom predsjednik Skupštine „prešao granicu“ i poručio da će glasanje biti test za svakog poslanika.
Za formalno pokretanje postupka, prema Poslovniku Skupštine, kandidat za predsjednika Skupštine može biti predložen od najmanje deset poslanika, dok član 15 propisuje da se predsjednik može razriješiti prije isteka mandata shodnom primjenom odredaba Poslovnika koje se odnose na njegov izbor. O razrješenju se, prema članu 91 stav 1 Ustava, odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika, na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine ukupnog broja poslanika.
Takva procedura već je primijenjena u slučaju Alekse Bečića. Predsjednik Skupštine je 21. januara 2022. godine, na zahtjev 38 poslanika, sazvao sjednicu sa jednom tačkom dnevnog reda – predlogom za njegovo razrješenje. Na glasanju je učestvovalo 79 poslanika, od kojih je 43 glasalo za, a 36 protiv razrješenja Bečića.
KO ĆE STATI IZA INICIJATIVE
Poslanik GP URA Mileta Radovanić kazao je za Standard da podrška te partije inicijativi za razrješenje Mandića neće izostati. Smatra da veličanje ratnih zločinaca nije put ka evropskoj Crnoj Gori i da parlamentarna većina svojim djelovanjem pokazuje duboke vrijednosne i političke razlike koje, kako navodi, udaljavaju državu od evropskih vrijednosti i usporavaju njen evropski put.
“URA smatra da svaki javni funkcioner, a posebno nosilac najviših državnih funkcija, koji veliča ratne zločince mora snositi političku odgovornost. Sada ćemo vidjeti da li oni koji čine vlast, a svakodnevno se pozivaju na evropske vrijednosti, evropski put Crne Gore zaista smatraju svojom vrijednošću ili su spremni da ga podrede partijskim interesima i političkim trgovinama“, kazao je Radovanić za Standard.
On istovremeno naglašava da pitanje razrješenja ne bi trebalo pretvarati u instrument dnevnog političkog obračuna, već da očekuje da oni koji se predstavljaju kao evropske snage u vlasti svoj stav pokažu glasanjem u Skupštini.
Podršku je najavio i Evropski savez, koji je saopštio da će njegovi poslanici biti potpisnici inicijative i glasati za Mandićevo razrješenje. Iz te koalicije poručili su da nije riječ samo o jednom telegramu, već o odnosu prema ratnim zločinima, njihovim žrtvama i vrijednostima na kojima počiva savremena Evropa. Ocijenili su da će glasanje biti prilika da partije parlamentarne većine pokažu šta im je važnije – evropski put Crne Gore ili očuvanje vlasti.
Nezavisni poslanik Nikola Janović takođe je kazao da podržava inicijativu, uz zamjerku DPS-u zbog načina na koji je proces pokrenut. On smatra da su razlozi za smjenu jasni i snažni, ali da pokretanje postupka bez prethodnog dogovora sa partnerima govori o manjku političke kulture.
“Principijelnost ne isključuje razgovor, a bez dogovora nema ni ozdravljenja Crne Gore“, poručio je Janović.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj, kako je kazao u kratkom razgovoru za Standard, ostaje pri ranije izrečenom stavu da lično ne potpisuje predloge DPS-a. O samoj inicijativi za razrješenje Mandića, međutim, kaže da će se detaljnije izjasniti naknadno.
U ovom trenutku nije jasno koliko bi potpisa inicijativa mogla da prikupi prije nego što bude upućena u skupštinsku proceduru, ali i koliko bi poslanika bilo spremno da je podrži na glasanju. Javne izjave pojedinih poslanika ukazuju na podršku predlogu, dok dio parlamentarne većine još nije saopštio stav.
I iz Bošnjačke stranke kazali su za Standard da će se o svemu izjasniti naknadno. Pojedini mediji su prethodno nezvanično objavili da u toj partiji razmatraju stav prema inicijativi, ali iz BS za sada nisu željeli da prejudiciraju konačnu odluku.
Ipak, predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović oglasio se na mreži X. Poručio je da ta partija „nikada nije i neće kalkulisati sa istinom o Srebrenici“, ističući da je to njihov dug prema istini, žrtvama i porodicama žrtava genocida, kao i prema zajedničkoj evropskoj budućnosti regiona. Ibrahimović je kazao da će se o inicijativi za razrješenje Mandića BS formalno izjasniti nakon što odluku donesu nadležni partijski organi.
DPS, međutim, ne tretira inicijativu kao pitanje isključivo Mandićeve političke odgovornosti. Živković je poručio da će svako ko bude glasao za ili protiv razrješenja preuzeti moralnu i političku odgovornost za svoj stav.
“Ostaće istorijski zapisano da je predsjednik Skupštine Crne Gore iskazivao pijetet povodom smrti Ratka Mladića“, kazao je Živković, ocjenjujući da je riječ o pitanju koje prevazilazi Mandićeve lične političke stavove i odnosi se na dostojnost funkcije predsjednika parlamenta.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović prvi je najavio podršku, navodeći da je Mandić svojim gestom, kako je ocijenio, unizio Skupštinu i da je riječ o vrijednosnom pitanju koje treba otvoriti u parlamentu.
MANDIĆ VEĆ JEDNOM PREŽIVIO INICIJATIVU ZA SMJENU
Mandić je već jednom bio predmet inicijative za razrješenje u ovom sazivu Skupštine. U junu 2025. godine, za njegovu smjenu glasalo je 20 poslanika, dok je 41 bio protiv. Inicijativu su tada podnijeli DPS i Socijaldemokrate, a među razlozima koje je opozicija navodila bili su odnos prema evropskim integracijama i način na koji je obavljao funkciju predsjednika parlamenta.
Ovoga puta, Mandićevo saučešće izazvalo je reakcije i prije nego što je DPS najavio inicijativu za razrješenje. Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković podnio je 29. avgusta Višem državnom tužilaštvu u Crnoj Gori krivičnu prijavu protiv Mandića, navodeći da javno iskazivanje počasti Mladiću predstavlja vrijeđanje dostojanstva žrtava i relativizovanje sudski utvrđenih činjenica. Duraković je tada poručio da bi bilo vrijeme da se pokrene pitanje Mandićeve smjene.
Na pravni aspekt slučaja ranije je za Standard ukazao advokat Veselin Radulović. On je naveo da bi tužilaštvo trebalo da ispita slučaj, ne zato što je unaprijed dokazano da je počinjeno krivično djelo, već zato što, prema njegovoj ocjeni, postoje javno dostupne činjenice koje opravdavaju provjeru zakonskih elemenata iz člana 370 Krivičnog zakonika. Radulović je ukazao i na odredbu koja predviđa teži oblik djela kada je ono izvršeno zloupotrebom položaja.
Preporučeno
Mandićev postupak izazvao je reakcije ne samo domaće javnosti, političkih partija, nevladinog sektora, udruženja i organizacija, već i u regionu i Evropskoj uniji, uključujući reakcije evropskih zvaničnika i institucija EU.
