Iako Bošnjačka stranka očekuje podršku za Rezoluciju o Šahovićima, pravo je pitanje kako će na ovo reagovati prosrpske stranke unutar parlamentarne većine, tj. njihovi lideri Andrija Mandić, koji je i predsjednik Skupštine i lider DNP-a Milan Knežević.
Ovo pogotovo zbog njihove odluke od prije nekoliko dana da neće potezati uvođenje srpskog jezika kao drugog zvaničnog u Crnoj Gori i pitanja dvojnog državljanstva.No, tajming Bošnjačke stranke da sad predloži usvajanje Rezolucije o genocidu u Šahovićima je zanimljiv, jer su i oni poput Mandića i Kneževića prihvatili platofrmu premijera Milojka Spajića ”Barometar 26”.
Ova platforma između ostalog traži od političkih aktera potpuni fokus na putu Crne Gore u Evropsku uniju i odustajanje od svih identitetskih pitanja i nacionalističkih tema do 2026. godine.
Zato ostaje pitanje kako će Mandić i Knežević reagovati kad Bošnjačka stranka poteže pitanje Rezolucije o Šahovićima, a njima je sugerisano da odustanu od sličnih, zarad drugih ciljeva.
Podsjećamo, genocid u Šahovićima dogodio se 1924. godine kada je u odmazdi, zbog ubijenog policijskog službenika Boška Boškovića, ubijeno između 100 i 1.200 muslimana.
Tačan broj ubijenih se ne zna, jer istraga nikada nije sprovedena.
Tadašnji predstavnici bjelopoljske vlasti su ustvrdili da su ga ubili muslimanski komiti (pobunjenici) i pozvali na osvetu, odmah nakon sahrane, u trajanju od 24 sata koju žandarmerija neće sprječavati.
“Osvetnici, njih oko 2.000, uglavnom iz okoline… u dužini od 19 kilometara popalili su sve muslimanske kuće, popljačkali i pobili svakog koga su zatekli”, navode autori rezolucije.
Danas u Šahovićima ne živi nijedan potomak tadašnjeg muslimanskog stanovništva.
Preporučeno
Autori Rezolucije traže da vlasti 9. i 10. novembar, dane masakra u Šahovićima, uvrste u državni kalendar sjećanja na nevino ubijene, da im se omogući da podignu spomen-obilježje i obezbjede uslove za održavanje komemoracije.
Video